Prijateljske bakterije probave
Prehrana mora sadržavati prirodne, ukusne i hranjive obroke koji mogu aktivno sudjelovati u obrani našeg zdravlja
Bakterije, ta milijunska populacija živih organizama, nezaobilazan su dio prirode koja nas okružuje. Svojim djelovanjem, pozitivnim ili negativnim, utječu na gotovo sve životno važne procese na zemlji. Riječ bakterija dugo je imala štetnu ili nepoželjnu konotaciju. Spoznaja da u čovjekovu probavnom sustavu živi oko 400 različitih mikroorganizama, o čijoj ravnoteži ovisi zdravlje čovjeka, počela je mijenjati takvu sliku o svijetu bakterija. Gledajući iz te perspektive, ljudski organizam veliki je ekosustav u kojem koegzistiraju milijuni živućih mikroorganizama, katkad u ravnoteži, a ponekad i ne.
Davne 1857. slavni je Pasteur otkrio da bakterije potiču kiseljenje mlijeka, makar se čovjek, ne razumijevajući o mehanizmu njihova djelovanja, stoljećima prije koristio njihovim svojstvom fermentacije kao sredstvom konzerviranja namirnica. Da su bakterije mliječne kiseline uključene u regulaciju mikroflore probavnog sustava, zapazio je Metchnikoff početkom prošloga stoljeća.
Vrijeme funkcionalne prehrane
Suvremeni, sve brži način života, koji često podrazumijeva preveliku izloženost stresu i nezadovoljavajući režim prehrane, rezultira poremećajem crijevne mikroflore. Međudjelovanje crijevne mikroflore i metabolizma domaćina pobuđuje zanimanje velikog broja suvremenih znanstvenih istraživanja. Naime, nesumnjivo je da crijevna mikroflora utječe na zdravlje čovjeka. Postoje spoznaje o utjecaju mikroflore na pojavu oboljenja krvožilnog sustava putem hipokolesterolemijskog djelovanja bakterija Lactobacillus i Bifidobacteria. Nadalje, istraživanja su pokazala da crijevna mikroflora može imati vrlo važnu ulogu u razvoju pretilosti. Uz to, velik broj studija povezuje upalna crijevna oboljenja s promjenom sastava crijevne mikroflore.
Kao rezultat takvih spoznaja pojavljuje se potreba za uvođenjem funkcionalne prehrane. Taj pojam podrazumijeva prehranu koja se temelji na namirnicama koje sadrže ne samo nutritivne komponente, nego i one koje imaju zaštitno djelovanje na zdravlje čovjeka. U tu skupinu spadaju i probiotici. Probiotik je riječ grčkog podrijetla (pro bios, pro life), a označava žive mikrobne kulture koje blagotvorno djeluju na zdravlje čovjeka, tako što se bore protiv naseljavanja nepoželjnih mikroorganizama u probavnom sustavu i onemogućuju njihovo štetno djelovanje. Te korisne bakterije spadaju u grupu bakterija mliječne kiseline i uglavnom pripadaju porodici Lactobacillaceae, unutar koje se nalaze probiotički važni rodovi Enterococcus, Bifidobacterium i Lactobacillus. To su nedvojbeno korisni, nepatogeni mikroorganizmi, prilično rašireni u prirodi, karakteristični po proizvodnji mliječne kiseline, jednog od ključnih čimbenika mikrobiološke stabilnosti fermentiranih namirnica. Povezuju se s korisnim djelovanjem na širok spektar oboljenja (putničke dijareje - proljevi, alergije, netolerancija laktoze, rak debelog crijeva, hiperkolesterolemija, osteoporoza, avitaminoze). Ukupna populacija spomenutih bakterija u probavnom sustavu bitno varira, a najveću vrijednost doseže u debelom crijevu (1010 - 1012 bakterija/g). Iako su poznate individualne varijacije, u zdravih osoba broj bakterijskih vrsta uglavnom je stabilan.
Suvremena istraživanja sve se više usmjeravaju na utjecaj gena iz tolikog broja mikroorganizama koje nastanjuju probavni sustav čovjeka na ljudski genom. Ta istraživanja tek su u začetku, kao i ona o mogućim rizicima uporabe probiotika za populaciju starijih osoba, male djece i osoba oslabljenog imunosnog sustava. Ako probiotici i imaju neke nuspojave, one se uglavnom odnose na neškodljive pojave, poput plinova ili nadutosti.
U probavnom sustavu razlikujemo:
- "stalne" mikroorganizme - prirodno prisutnu crijevnu mikrofloru
- "tranzitne" bakterije - koje u probavni sustav dolaze putem hrane i prolaze kroz njega ne zadržavajući se, ali pritom pokazuju korisno djelovanje (npr. Streptococcus thermophilus koji stvara brojne antimikrobne spojeve)
- "nepoželjne" mikroorganizme (kontaminante) - Echerichia coli, Klebsiella sp., Bacteriodes, Streptococcus, Staphylococcus, Salmonella thyphimurium, Vibrio cholerae.
Crijevna mikrobna populacija u neravnoteži
Najveći broj uzroka poremećaja ravnoteže mikrobne populacije u probavnom sustavu povezan je s negativnim djelovanjem čovjeka. Pritom neodgovarajuća prehrana i način života imaju vrlo važnu ulogu.
Neodgovarajuća prehrana podrazumijeva namirnice vrlo bogate mastima, šećerima i veliku zastupljenost namirnica životinjskog podrijetla. Izloženost stresu, konzumiranje lijekova (prije svega terapija antibioticima, ali i uzimanje steroida i hormona), različita zagađenja iz okoliša, spermicidi (Nonoxynol), smanjenje imuniteta zbog kemoterapije ili nekih oboljenja, mijenjaju mikrobnu sliku probavnog sustava i pomiču ravnotežu mikrobne populacije na stranu nepoželjnih mikroogranizama.
Poremećaje crijevnog ekosustava uglavnom karakterizira povećanje broja bakterija u tankom crijevu, povećanje aerobnih bakterija, najviše Enterobateriacea i Streptococci, izostanak bifidobakerija i pojava Clostridium perfringens. Tako se, primjerice, kao posljedica učestale terapije antibioticima navodi pseudomembranozni kolitis i infekcije Candidom.
Glavni razlog oboljenja nastalih zbog poremećaja mikrobne ravnoteže nije prisutnost nepoželjnih bakterija, nego nedovoljna prisutnost korisnih mikroorganizama, laktobacila i bifidobakterija. Zato se povećanjem broja poželjnih mikroorganizama putem probiotičkih preparata smanjuje mogućnost da nepoželjni mikroorganizmi dovedu do oboljenja. Drugim riječima, probavni sustav prva je linija obrane u imunosnom sustavu organizma.
Najvažnije probiotičke vrste
Laktobacili
Lactobacillus GG (LGG) je najpopularnija korisna bakterija današnjice. Otkrili su je 1985. američki mikrobiolozi Goldin i Gorbach i nazvali po svojim inicijalima. Zahvaljujući otpornosti na kiseline i djelovanje žuči, taj mikroorganizam, korišten s mliječnim fermentiranim proizvodom, prolazi kroz želudac i nastanjuje se u crijevima, gdje uravnotežuje mikrofloru, potiče probavu i optimalizira fiziološke procese.
Pored svoje osnovne funkcije uravnoteženja i revitalizacije mikroflore, LGG indirektno rješava još mnoge druge teškoće koje mogu nastati zbog loših životnih i prehrambenih navika. Istraživanja su potvrdila da LGG ima velik učinak i na sniženje razine karcinogena dobivenih iz hrane. Uz to, uravnotežujući probavu, LGG smanjuje opasnost od pojave nekih alergija, jača imunološki sustav i sprječava djelovanje različitih toksina.
U rodu Lactobacillus, uz LGG još su važni L. acidophilus (stvara vrlo jake antimikrobne spojeve poput acidolina, acidofilina, laktocidina), L. rhamnosus te L. bulgaricus.
Bifidobakerije (B. bifidum, B. infantis)
Isto tako su vrlo dobri probiotički sojevi. Katkad se probiotičkim preparatima dodaje i kvasac Saccharomyces. Bifidobakerije su vrlo zanimljiva grupa bakterija. To su anaerobni pleomorfni štapići koji imaju važnu ulogu u cijepanju ugljikohidrata iz hrane. Sintetiziraju i izlučuju u vodi topive vitamine. Najviše ih ima u male djece, dok je njihova zastupljenost u osoba starije dobi bitno manja.
Bifidobakterije posjeduju jaku sposobnost vezanja na epitelne stanice debelog crijeva i služe kao nosač za neke antigene, koje veže na ciljno mjesto, gdje sudjeluju u imunosnoj reakciji.
Principi i mehanizmi djelovanja
Probiotici mogu djelovati samo ako se nalaze unutar nekoga živog organizma i pritom se njihov izbor temelji na nekim osnovnim načelima:
- odgovarajuća taksonomska identifikacija
- netoksičnost i nepatogenost
- genetička stabilnost
- sposobnost za preživljavanjem, proliferacijom (umnožavanjem) i metaboličkom aktivnošću u ciljnom tkivu
- tvorba antimikrobnih spojeva (mucin, lizozim, defensin, bakteriocini…)
- sposobnost za kompeticiju (nadmetanje) s normalnom mikroflorom
- otpornost na žučne kiseline
- imunostimulativnost
- poželjna organoleptička svojstva.
Iako mehanizam probiotičkog djelovanja još nije u potpunosti razjašnjen, prema nekim tumačenjima njihovo djelovanje očituje se kroz tri mehanizma:
- inhibicijom patogenih mikroorganizama u probavnom sustavu - putem tvorbe spojeva koji djeluju antibakterijski (mliječna kiselina, octena kiselina, CO2, diacetil, acetaldehid, H2O2, bakteriocini), putem kompeticije (natjecanja) za nutrijente, te putem kompeticije za adhezione receptore na epitelnim crijevnim stanicama
- utjecajem na mikrobni metabolizam u probavnom sustavu - putem povećanja aktivnosti korisnih enzima (b-galaktozidaza) i smanjenja aktivnosti nekih crijevnih enzima (beta glukuronidaza, beta glukozidaza, nitroreduktaza…)
- stimulacijom imunosnog sustava - probiotički organizmi djeluju na imunosni sustav na nekoliko razina (djelovanjem na tvorbu citokina, proliferaciju stanica s jednom jezgrom, fagocitozu makrofaga, modulaciju autoimunosti), ali ipak nemaju utjecaja na broj T i B limfocita.
Danas su te prijateljske bakterije konačno prepoznate kao važan činitelj očuvanja zdravlja, pružajući nam prevenciju od najtežih bolesti.