Tajna crvene boje

Opće je poznato da razvoju kardiovaskularnih bolesti, raka i brojnih drugih patoloških stanja pridonose slobodni radikali. Riječ je o molekulama koje nastaju u procesu staničnog metabolizma, ali pod utjecajem određenih čimbenika iz okoliša stvaraju se u količini većoj od antioksidativnog kapaciteta u organizmu, pa višak s vremenom dovodi do postupna oštećenja stanica i razvoja bolesnih stanja. Njihovo nastajanje potiču nepravilna prehrana, pušenje, stres i onečišćenje iz okoliša.

Tvari koje neutraliziraju slobodne radikale prije negoli uspiju oštetiti stanicu nazivaju se antioksidansi. S obzirom na to da se u voću i povrću nalazi mnogo tvari antioksidativnog djelovanja, ne čudi da su brojne epidemiološke studije pokazale kako prehrana bogata voćem i povrćem smanjuje rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti i raka.

Likopen je tvar iz skupine karotenoida koja ima snažno antioksidativno djelovanje i za koju zanimanje sve više raste. Zrela ljetna rajčica, odnosno proizvodi od nje, najvažniji su izvor likopena, odgovorna za njihovu crvenu boju. Što je boja rajčice tamnija, sadrži više likopena, pa ga tako nema u zelenoj i žutoj. Osim u rajčici, ima ga u lubenici, crvenom grejpu i guavi. Ostalo crveno voće i povrće, kao što su jagode ili crvena paprika, ne sadrži likopen.

Likopen učinkovitije od beta-karotena, vitamina E i luteina veže opasne slobodne radikale, sprječavajući njihovo štetno djelovanje. Ima važnu ulogu i u održavanju normalne komunikacije između stanica ljudskog organizma jer sprječava porast broja kemijski promijenjenih stanica zbog djelovanja slobodnih radikala, pa je važna njegova uloga u sprječavanju raka.

Nedavno objavljene studije dokazale su da likopen pomaže u sprječavanju brojnih oboljenja kardiovaskularnog sustava i raka. Studija koju su na 28.000 žena srednje i starije dobi proveli znanstvenici glasovitoga američkog sveučilišta Harvard, pokazala je da je u žena koje su imale više razine likopena u krvi rizik od akutnog srčanog i moždanog udara te rizik smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti bio 50 posto manji nego u onih koje su imale nižu razinu likopena. Ispitivanje je pokazalo i da postoji uzročna povezanost između razine likopena i kardiovaskularnih bolesti. Drugim riječima, što je razina likopena u krvi bila veća, rizik za nastanak kardiovaskularne bolesti i potreba za liječničkom intervencijom bili su manji.

Ista studija pokazala je da je u osoba koje konzumiraju proizvode od rajčice najmanje jednom dnevno rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti snižen za
30 posto.

Druga petogodišnja studija provedena u Finskoj pokazala je da su, u usporedbi s muškarcima koji su imali normalnu razinu likopena u serumu, oni s niskom razinom imali tri puta veći rizik obolijevanja od angine pektoris te srčanog ili moždanog udara. Kod onih koji su preboljeli anginu pektoris te srčani ili moždani udar zabilježena je 39 posto niža razina likopena. Razine beta-karotena nisu pokazale povezanost s navedenim bolestima.

Likopen učinkovitije od beta-karotena, vitamina E i luteina veže opasne slobodne radikale, sprječavajući njihovo štetno djelovanje

Najimpresivnije rezultate pokazala je EURAMIC studija provedena u deset europskih zemalja koja je za cilj imala utvrditi povezanost antioksidativnog statusa i srčanog udara. Ispitivanje je temeljeno na činjenici da masno tkivo odražava količinu likopena konzumiranog određeno razdoblje, iz čega proizlazi da masno tkivo s visokom razinom likopena upućuje na prehranu bogatu likopenom. Kod ispitanika koji su imali najviše razine likopena u masnom tkivu rizik za nastanak srčanog udara bio je 50 posto manji nego u onih s niskom razinom likopena u masnom tkivu.

Vrijedno je osvrnuti se na još jednu studiju provedenu na 47.000 muškaraca koja je trajala 12 godina, a pokazala je da dnevni unos 6,5 mg likopena za 21 posto smanjuje rizik pojave raka prostate. Znanstvenici s Harvarda, koji su istraživali odnose karotenoida i pojave raka prostate, utvrdili su kako od nekoliko stotina karotenoida jedino likopen pruža podršku zdravlju prostate jer utječe na proizvodnju enzima sposobnih za pretvorbu kancerogenih tvari u manje toksične spojeve koji se jednostavno izlučuju iz organizma.

Na temelju iznesenih činjenica možemo zaključiti kako je unos prirodnog likopena svakodnevnom prehranom važan za očuvanje zdravlja. Na osnovi međunarodnih studija, preporučeni dnevni unos likopena je od 5 do 10 mg.

No, treba uzeti u obzir da je svakodnevna prehrana siromašna likopenom, čak i u razvijenim zemljama, pa uzimanju prirodnog likopena treba posvetiti više pozornosti. S obzirom na to da se likopen u biljnom tkivu može nalaziti u spoju s drugim tvarima, treba imati na umu da je njegova bioraspoloživost veća iz prerađene hrane nego iz sirovih rajčica. Bioraspoloživost likopena također raste zagrijavanjem i dodatkom masti. Zato, da bi proizvela zaštitni učinak, rajčicu treba uzeti s malo masnoće. Za apsorpciju likopena važna je i vrsta ulja koje se koristi u pripremi.

Danas se ekstrahirani likopen, zajedno s ostalim važnim hranjivim sastojcima rajčice, može naći u dodacima prehrani u obliku kapsule. Znanstveno je potvrđeno da se tako primijenjen likopen iz rajčice u probavnom sustavu mnogo bolje apsorbira nego onaj iz sirovih rajčica.