ISTRAŽIVANJE: djeca koja se bave glazbom uspješnije održavaju koncentraciju
Najnovija studija pokazuje kako djeca koja su učila svirati neki instrument imaju bolju radnu memoriju te uspješnije održavaju koncentraciju
Djeca koja uče svirati instrumente u prosjeku pokazuju bolju radnu memoriju i sposobnost održavanja pažnje u usporedbi s djecom koja ne pohađaju satove sviranja, stoji u novoj studiji objavljenoj u časopisu Frontiers in Neuroscience. Osim što su po rezultatima kognitivnih testova nadmašili svoje vršnjake koji nemaju iskustva s glazbom, djeca koja su dio orkestra ili ansambla pokazala su povećanu aktivnost određenih dijelova mozga.
Autori studije regrutirali su 40 djece u dobi od 10 do 13 godina, od čega je tek njih polovina učila svirati određeni instrument regularno tijekom najmanje dvije godine. Mladi ispitanici morali su izvršiti zadatke čiji je cilj bio procijeniti sposobnost održavanja pažnje i radnu memoriju. Tijekom rješavanja zadataka, znanstvenici su skenirali aktivnost njihova mozga koristeći funkcionalnu magnetsku rezonanciju ( functional magnetic resonance imaging, fMRI).
Tijekom izvršavanja zadatka, djeci su se prikazali vizualni i auditivni podražaji. Zadatak je bio da se fokusiraju samo na jedan ili pak na oba u zadanom trenutku. Potom se testirala njihova sposobnost prisjećanja određenih aspekata onoga što su vidjeli i/ili čuli.
Rezultati su pokazali kako su djeca koja se bave glazbom dosljedno postizala bolje rezultate na svim izazovima pamćenja, a ta je sposobnost povezana s većom aktivnošću određenih regija mozga. Primjerice, oni koji sviraju instrumente pokazuju snažniju aktivnost u frontoparijetalnoj mreži koja se povezuje s motoričkim funkcijama i izvršavanjem kognitivno zahtjevnih zadataka.
Druge regije mozga koje su povezane s auditornom domenom također su aktivnije u djece koja pohađaju satove sviranja. One obuhvaćaju donju frontalnu i supermarginalnu vijugu koje tvore tzv. fonološku petlju uključenu u obradu auditornih podražaja i radnu memoriju.
Također, djeca koja se bave glazbom pokazala su daleko veću aktivnost talamusa - izuzetno bitne regije mozga koja procesuira senzorne informacije i jezik te ima ulogu u memoriji.
Temeljem podataka provedene studije, autori sugeriraju kako sviranje novog instrumenta u mlađim danima pridonosi boljim kognitivnim sposobnostima, što rezultira boljom sposobnošću održavanja koncentracije i radnom memorijom. Bolja kognitivna fleksibilnost povezuje se s poboljšanim sposobnostima čitanja u djetinjstvu, većom kreativnošću i boljom kvalitetom života.
No, znanstvenici navode kako roditelji ne bi trebali upisivati djecu na satove sviranja samo kako bi poboljšali svoje kognitivne sposobnosti, već zato što im nova aktivnost pruža zadovoljstvo i mogućnost razvoja novih vještina.
Autori studije regrutirali su 40 djece u dobi od 10 do 13 godina, od čega je tek njih polovina učila svirati određeni instrument regularno tijekom najmanje dvije godine. Mladi ispitanici morali su izvršiti zadatke čiji je cilj bio procijeniti sposobnost održavanja pažnje i radnu memoriju. Tijekom rješavanja zadataka, znanstvenici su skenirali aktivnost njihova mozga koristeći funkcionalnu magnetsku rezonanciju ( functional magnetic resonance imaging, fMRI).
Tijekom izvršavanja zadatka, djeci su se prikazali vizualni i auditivni podražaji. Zadatak je bio da se fokusiraju samo na jedan ili pak na oba u zadanom trenutku. Potom se testirala njihova sposobnost prisjećanja određenih aspekata onoga što su vidjeli i/ili čuli.
Rezultati su pokazali kako su djeca koja se bave glazbom dosljedno postizala bolje rezultate na svim izazovima pamćenja, a ta je sposobnost povezana s većom aktivnošću određenih regija mozga. Primjerice, oni koji sviraju instrumente pokazuju snažniju aktivnost u frontoparijetalnoj mreži koja se povezuje s motoričkim funkcijama i izvršavanjem kognitivno zahtjevnih zadataka.
Druge regije mozga koje su povezane s auditornom domenom također su aktivnije u djece koja pohađaju satove sviranja. One obuhvaćaju donju frontalnu i supermarginalnu vijugu koje tvore tzv. fonološku petlju uključenu u obradu auditornih podražaja i radnu memoriju.
Također, djeca koja se bave glazbom pokazala su daleko veću aktivnost talamusa - izuzetno bitne regije mozga koja procesuira senzorne informacije i jezik te ima ulogu u memoriji.
Temeljem podataka provedene studije, autori sugeriraju kako sviranje novog instrumenta u mlađim danima pridonosi boljim kognitivnim sposobnostima, što rezultira boljom sposobnošću održavanja koncentracije i radnom memorijom. Bolja kognitivna fleksibilnost povezuje se s poboljšanim sposobnostima čitanja u djetinjstvu, većom kreativnošću i boljom kvalitetom života.
No, znanstvenici navode kako roditelji ne bi trebali upisivati djecu na satove sviranja samo kako bi poboljšali svoje kognitivne sposobnosti, već zato što im nova aktivnost pruža zadovoljstvo i mogućnost razvoja novih vještina.
Izvor: www.iflscience.com
Izvor fotografije: Shutterstock
