OSJETILA: mogu li ljudi osjetiti vlagu?

Stručne zanimljivosti

Poznat nam je osjećaj kada zaglavimo u kišnoj oluji, no, postavlja se pitanje možemo li doista osjetiti vlažnost na svojoj koži?

Čini se nerazumljivim da ljudi mogu osjetiti kišu tijekom oluje ili morsku vodu čim skoče u more. Ali može li naše tijelo zapravo „osjetiti“ vodu na svojoj koži?

Ispostavilo se da je odgovor NE, barem ne tehnički gledano, jer naše tijelo nema posebne senzore za otkrivanje tekućine. Umjesto toga, oslanjamo se na zbirni učinak drugih senzora koji će nas obavijestiti kada smo mokri.

Ljudima nedostaju higroreceptori

Mreža neurona u našem tijelu, poznata kao somatosenzorni sustav, pomaže nam obraditi stvari koje dodirujemo. Ovi specijalizirani neuroni, koji uključuju mehanoreceptore (receptori koji primaju mehaničke podražaje poput dodira, pritiska, titranja) i termoreceptore (slobodni živčani završeci osjetljivi na promjene temperature), odgovorni su za prijenos taktilnih informacija (dodira) od kože do mozga, omogućujući nam da prepoznamo predmete opipavanjem i otkrivanje različitih tekstura ili topline.

Međutim, ljudima nedostaju higroreceptori, koji omogućuju drugim životinjama, poput žohara i pčela medarica, da detektiraju vodu ili promjene u vlažnosti okoliša. Umjesto toga, „nagađamo je li voda prisutna na dotičnoj površini ili ne na temelju gomilanja dostupnih dokaza“, rekao je za Live Science Jonathan Samir Matthis, asistent profesora neuroznanosti o ljudskom kretanju na Sveučilištu Northeastern u Bostonu.

Kako bi identificirali tekućine, ljudi koriste vizualne podražaje i osjet dodira - na primjer, vidite tok vode koji se slijeva preko vaših ruku u umivaoniku ili osjećate kako kapljice udaraju u lice tijekom tuširanja. Ali, prema velikom broju istraživanja, najvažniji znak koji ljudi koriste da bi osjetili vodu putem kože je temperatura.

Mozak ne može razlikovati iluziju vlažnosti od stvarne vlažnosti

„Ako imate malo vlage na koži, velika je vjerojatnost da će ona ispariti s kože i ohladiti vas“, rekao je Davide Filingeri, ekološki i senzorni fiziolog sa Sveučilišta Southampton u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji je bio pionir u velikom dijelu istraživanja o tome kako ljudi obrađuju osjet vlage. Kao rezultat toga, ljudi su možda bili uvjetovani da povezuju osjećaj hladnoće s prisutnošću vlage, rekao je.

Ovo može objasniti zašto je teško reći kada je rublje na sušilu suho ako je hladno, ili zašto se sjedenje na hladnoj metalnoj stolici ponekad može činiti kao da se sjedi u lokvi vode. U studiji iz 2013., Filingeri je ovaj zbunjujući osjećaj stavio na test. Istraživački tim povezao je oči devetorici pojedinaca i proveo niz pokusa u kojima su na podlakticu svakog sudionika pritiskali suhu sondu različito niske temperature. Pet od devet sudionika primijetilo je da su suhi podražaji mokri ako je njihova temperatura bila oko 0 °C, što potvrđuje da su se oslanjali samo na temperaturu kako bi ustanovili je li nešto vlažno.

„Mozak ne može razlikovati iluziju vlažnosti od stvarne vlažnosti“, rekao je Davide Filingeri za Live Science.

Godine 2014. Filingeri je izveo u biti suprotan eksperiment, u kojem je testirao učinak toplih, vlažnih podražaja u skupini sudionika s povezom na očima. Otkrio je da nitko od pojedinaca nije mogao primijetiti vlažnost tijekom bilo koje simulacije čija je temperatura bila viša od 4 °C od temperature njihove kože.

Poučen ovim nalazima, Filingeri trenutačno radi s dizajnerima odjeće na stvaranju sportske odjeće koja je prozračnija i može bolje podnositi znoj. Osim toga, njegov laboratorij surađuje sa Švicarskim saveznim institutom za tehnologiju Lausanne (EPFL) na vraćanju toplinskih osjeta u amputiranih osoba s protetikom kako bi mogli prevariti mozak da „osjeti“ vlažnost u udovima koji nedostaju.

„Postoji mnogo zanimljivih kliničkih i nekliničkih primjena za neke od ovih radova“, rekao je Filingeri.


Izvor: www.livescience.com
Izvor fotografije: Shutterstock

 

Datum objave članka: 29. 1. 2024.