Osteoporoza što morate znati već danas

Bolesti i stanja / Dijagnostika

Ovaj kronični poremećaj često dugo ostaje neprepoznat, jer je riječ o bolesti bez jasnih simptoma, zbog čega je prozvana tihim neprijateljem

Osteoporoza je kronični sistemski progresivni poremećaj koštanog sustava, karakteriziran smanjenjem koštane mase i promjenama mikroarhitekture, što povećava rizik od prijeloma, kao i sklonost prijelomima, čak i nakon minimalne ozljede. Osteopenija je pojam koji označava smanjenje koštane mase bez klinički opipljivih simptoma.

Živ i dinamičan sustav

Kost je živi organ, građen od stanica, bjelančevina i minerala (kalcij i fosfati najvažniji su minerali koštanog tkiva). Kako je kost dinamičan sustav, bez obzira na životnu dob, najstarija u našem tijelu ima samo deset godina! 

Tijekom djetinjstva, puberteta i adolescencije traje razdoblje brzog rasta i razvoja koštanog tkiva. To je vrijeme kad se pod utjecajem hormona kalcij i ostali minerali najlakše ugrađuju u kost. S obzirom na to da studije pokazuju kako se vršna koštana masa postiže u srednjim i kasnim dvadesetim godinama, važno je do tog vremena paziti na prehranu i nastojati da je bogata kalcijem i vitaminom D, uz redovitu tjelesnu aktivnost, zdrav život i primjeren san. Već nakon trideset pete godine slijedi prvo blago, a nakon pedesete i intenzivno smanjenje koštane mase. Nastupom menopauze smanjuje se razina estrogena u organizmu, što jača pregradnju kosti (tri do pet posto godišnje tijekom prvih tri do pet godina). Smanjenje koštane mase u tom razdoblju života tako je snažno da se u prvih deset godina menopauze izgubi čak 80 posto, a najviše u prve tri godine nakon menopauze! O dinamici tog procesa govori i podatak da dvije trećine žena u dobi od 80 godina ima osteoporozu.

Što možemo učiniti u mladosti

Obično kažemo da je osteoporoza bolest koja ima ishodište u djetinjstvu, a prezentaciju u starijoj životnoj dobi. Kako bi kosti bile zdrave, potreban je trajan i primjeren unos kalcija i drugih minerala te vitamina (vitamin D, magnezij, fosfor, cink i drugi) još od djetinjstva. Dnevna potreba za kalcijem u djetinjstvu iznosi 800 mg, u doba adolescencije 1200 mg, a u odrasloj dobi 1000 mg. Većinu prehrambenog kalcija dobivamo iz mliječnih proizvoda, zelenog povrća, sušenog voća, ribe i orašastih plodova. Njegova apsorpcija ovisi i o vrsti hrane i nutrijenata s kojima se konzumira. Tako kisele namirnice, laktoza i masnoće produljuju vrijeme prolaska kroz probavni sustav i pospješuju apsorpciju kalcija iz dodataka prehrani. S druge strane, oksalati, fitati (blitva, špinat) i prehrambena vlakna smanjuju njegovu apsorpciju. Apsorpcija je smanjena i kad se odjednom uzima veća doza (više od 500 mg). 

Za normalan rast kostiju potreban je i vitamin D, jer pomaže ugradnju kalcija u kost.

Zašto je nazivamo tihim neprijateljem

Osteoporoza zahvaća osam do 10 posto stanovništva, s tim da se od ukupnog broja oboljelih samo mali dio liječi. Gledano prema spolu, svaka treća žena i svaki deveti muškarac tijekom života bivaju izloženi riziku od nastanka osteoporotičnog prijeloma vrata bedrene kosti (kuka), koji je najteža posljedica osteoporoze. Da je to tako, govori i podatak da se šest mjeseci nakon prijeloma kuka manje od trećine bolesnika vraća normalnom životu. Prijelom kralježaka obično se ne prepozna. Osobe s tim prijelomom izložene su pet puta većem riziku od nastanka novog prijeloma, kao i dva puta većem riziku od prijeloma kuka.

Kako posumnjati i potvrditi

Simptomi koje ne smijete zanemariti 
Osteoporoza često dugo ostaje neprepoznata, jer je to bolest bez jasnih simptoma. Simptomi poput podmukle boli i umora u leđima većinom se zanemaruju, tako da se tek usputnom radiološkom pretragom na rentgenskoj snimci slučajno utvrdi osteoporotični prijelom. Najčešći su prijelomi kralješka, ručnog zgloba, vrata bedrene kosti, nadlaktice i goljenične kosti. 

Smanjenje tjelesne visine (preduge nogavice hlača) i bol u leđima sa stvaranjem grbe prvi su znaci osteoporoze. Prijelom trupa kralješka može se otkriti nakon nagle boli u leđima, a kolabirani kralježak može uzrokovati grbu na leđima.

Radiološko snimanje kralježnice
Potvrđuje kliničku sumnju ako je gubitak koštane mase veći od 30 do 40 posto. Preporučuje se u slučaju sumnje na osteoporotični prijelom, smanjenja tjelesne visine za dva do tri centimetra, akutne boli u leđima ili kliničke sumnje na osteoporozu uz uredan DXA nalaz.

Procjena koštane mase 
Kako je osteoporoza obilježena smanjenjem koštane mase, za postavljenje dijagnoze nužna je njezina pouzdana procjena. Postoji nekoliko metoda mjerenja gustoće minerala u kostima (Bone Mass Density – BMD), kojima procjenjujemo koštanu masu i potvrđujemo osteoporozu.

Denzitometrija je još uvijek zlatni standard za dijagnozu osteoporoze. Metoda je pouzdana, doze zračenja vrlo male, kratko traje i bezbolna je. Trebaju je učiniti sve žene u postmenopauzi starije od 65 godina, muškarci stariji od 70 godina, osobe s rizičnim čimbenicima ili one s prijelomom nakon minimalne ozljede. Denzitometriju bi trebalo raditi svaku godinu do dvije.

Laboratorijske pretrage obično se rade kako bi se isključili drugi oblici osteoporoze i sekundarni razlozi njezina nastanka.

Možemo li je spriječiti

Učinkovitosti u prevenciji osteoporotičnih prijeloma pridonose: povećanje mineralne gustoće kosti i poboljšanje kvalitete kosti. To postižemo prehranom bogatom kalcijem i vitaminom D, optimalnim unosom bjelančevina i smanjenim unosom soli. Važno je prestati pušiti, smanjiti unos kave (do dvije šalice) i alkohola. No, sve te zdrave prehrambene navike nedovoljne su bez optimalne tjelesne mase i povećane aktivnosti.

Potreba za kalcijem tijekom života ne prestaje, jer se on mora odlagati u novonastalu kost. Hranom se svakodnevno može unijeti 200 do 2000 mg kalcija. Od toga organizam može iskoristiti 35 do 40 posto.

Dostatan unos ukupnoga elementarnog kalcija može se osigurati i putem dodataka prehrani (500-1200 mg). Brojna klinička ispitivanja potvrdila su pozitivan učinak dodatnog uzimanja kalcija na stvaranje kosti, osobito u djece, kao i u postmenopauzi, kad dodatno uzimanje kalcija može umanjiti gubitak kosti i indirektno smanjiti rizik od nastanka prijeloma.

Za normalnu apsorpciju kalcija potrebno je djelovanje aktivnog oblika vitamina D. Naime, čest uzrok nedostatka kalcija u organizmu upravo je nedostatak vitamina D. Preporučena dnevna doza iznosi 200 do 400 IJ za djecu, mlade i odrasle osobe. Starijim osobama preporučuje se doza od 800 do 1000 IJ.

Izvor: brošura "Što morate znati o osteoporozi već danas!" 
prim. mr. sc. Zoja Gnjidić, dr. med., spec. fizijatar, u suradnji s Oktal Pharmom

Datum objave članka: 1. 9. 2014.