OTKUCAJI SRCA: normalne varijacije i odstupanja

Stručne zanimljivosti Katarina Kujundžić mag. pharm.

Praćenje otkucaja srca može pomoći praćenju stupnja kondicije i uočavanju mogućih zdravstvenih problema u slučaju da su otkucaji srca neuobičajeno brzi, spori ili nepravilni

Što se smatra normalom?

Uobičajeni broj otkucaja srca, kolokvijalno poznat kao puls, razlikuje se od osobe do osobe. Smatra se da prosječan normalan broj otkucaja srca u mirovanju kod odrasle osobe iznosi između 60 i 100 otkucaja u minuti.

Broj otkucaja srca pojedinca u mirovanju varira ovisno o njegovoj dobi, veličini tijela, stanju srca i upotrebi lijekova, ali i o temperaturi zraka. Ako je temperatura zraka visoka, tijelo treba dodatno raditi na održavanju normalne tjelesne temperature, što stvara opterećenje na srce, pluća i bubrege. S druge strane, niska temperatura zraka uzrokuju sužavanje krvnih žila, što smanjuje protok krvi i dotok kisika u tkiva. Kako bi srce kompenziralo učinak hladnog vremena, jače kuca pa se broj otkucaja, zajedno s krvnim tlakom, povisuje.

Emocije također mogu utjecati na rad srca - uzbuđenje ili strah mogu povećati broj otkucaja srca.

Vježbanje i povratak u formu može rezultirati smanjenjem broja otkucaja srca jer srčani mišić radi učinkovitije. Prema Američkom društvu za srce (AHA), dobro istrenirani sportaš u mirovanju može imati tek 40 do 60 otkucaja u minuti. Na vrhuncu svoje karijere, biciklist Miguel Indurain navodno je u mirovanju imao samo 28 otkucaja srca u minuti. „Srce je mišić, i baš kao što vježbanjem i drugim aktivnostima jačate druge mišiće, isto možete učiniti i sa svojim srcem“, rekla je dr. Mary Ann Bauman, specijalist interne medicine.

Praćenje otkucaja srca može pomoći praćenju stupnja kondicije i uočavanju mogućih zdravstvenih problema u slučaju da su otkucaji srca neuobičajeno brzi, spori ili nepravilni.
 
Normalan i maksimalan broj otkucaja srca (u minuti)

dob           ciljani broj    max. broj
20              100 - 170          200
25                98 - 166          195
30                95 - 162          190
35                93 - 157          185
40                90 - 153          180
45                88 - 149          175
50                85 - 145          170
55                83 - 140          165
60                80 - 136          160
65                78 - 132           55
70                75 - 128          150

Krvni tlak vs. broj otkucaja srca

Neki ljudi miješaju pojam visokog krvnog tlaka i velikog borja otkucaja srca. Krvni tlak je mjera sile krvi na stijenku arterija, dok su otkucaji srca definirani brojem otkucaja u jedinici vremena, odnosno, u minuti.

Broj otkucaja srca može se izmjeriti mjerenjem pulsa, koji odražava koliko se često arterije šire i skupljaju kao odgovor na kontrakcije srčanog mišića. Otkucaji srca i puls su međusobno jednaki, pa se ti pojmovi često naizmjenično koriste. 

Ne postoji direktna veza između krvnog tlaka i otkucaja srca, tako da visok krvni tlak (hipertenzija) ne mora nužno rezultirati visokim pulsom i obrnuto. U većini slučajeva krvni tlak prati kontrakcije srca, ali, primjerice, u slučaju dehidracije, krvarenja ili teške infekcije krvni tlak obično pada, a otkucaji srca rastu. Broj otkucaja srca povećava se tijekom naporne aktivnosti, dok snažan trening može samo umjereno povisiti krvni tlak.

Kako izmjeriti broj otkucaja srca

Prema Američkom društvu za srce, uobičajena mjesta za mjerenje broja otkucaja srca su zglobovi, unutarnja strana lakta, vrat (karotidna arterija) i hrbat stopala.

Za točno očitanje pulsa, stavite dva prsta (kažiprst i srednji prst) na jedno od prethodno navedenih područja i izbrojite broj otkucaja u 60 sekundi ili mjerite 20 sekundi pa pomnožite s tri. Imajte na umu da korištenje palca nije preporučljivo jer palac pulsira i zbunjuje, navodi dr. Bauman.

Broj otkucaja srca u mirovanju

Broj otkucaja srca u mirovanju je broj otkucaja u minuti dok se mirno sjedi ili leži. Prema Američkom društvu za srce, najbolje je mjeriti otkucaje srca u mirovanju ujutro, prije ustajanja iz kreveta.

Za odrasle osobe starije od 18 godina, normalan broj otkucaja srca u mirovanju je između 60 i 100, ovisno o fizičkom stanju i dobi. Kod djece u dobi od 6 do 15 godina, normalna brzina otkucaja srca u mirovanju iznosi 70 do 100 u minuti.

Broj otkucaja srca niži od 60 u minuti ne ukazuje nužno na medicinski problem. Aktivni ljudi često imaju niži broj otkucaja srca jer njihov srčani mišić ne mora toliko raditi da bi održao stabilnost otkucaja. Iz tog razloga, sportaši i osobe u dobroj tjelesnoj formi mogu u mirovanju imati tek 40 otkucaja srca u minuti pa čak i manje.



Otkucaji srca u mirovanju mogu pasti ispod 60 u minuti i kao rezultat uzimanja određenih lijekova. „Mnogi lijekovi koje ljudi uzimaju, posebno lijekovi za hipertenziju, poput beta-blokatora, snizit će i broj otkucaja srca“, rekla je dr. Bauman.

Međutim, u kombinaciji sa zabrinjavajućim simptomima, nizak broj otkucaja srca može signalizirati zdravstveni problem. Na primjer, nizak broj otkucaja srca kod osobe koja ima vrtoglavicu može ukazivati na abnormalnost koju treba ispitati, navodi dr. Bauman. Bradikardija je stanje u kojem broj otkucaja srca obično pada ispod 60 u minuti, što može biti posljedica problema sa sinus-atrijskim čvorom (SA čvor) koji funkcionira kao srčani elektrostimulator (pacemaker) ili oštećenja srca kao posljedice srčanog udara ili druge kardiovaskularne bolesti.

S druge strane, konstantno visok broj otkucaja srca može stvarati preveliki stres na srce i druge organe. Ako osoba ima visok broj otkucaja srca u mirovanju i neke druge simptome, potrebno je ispitati srčanu funkciju. Općenito, broj otkucaja srca u mirovanju iznad 90 u minuti smatra se visokim. U desetogodišnjem istraživanju na više od 29.000 osoba, objavljenom 2011. u časopisu The Journal of the American Medical Association, oni čiji je broj otkucaja srca tijekom jednog desetljeća porastao s manje od 70 na više od 85 u minuti u 90 posto slučajeva nisu doživjeli kraj studije, u usporedbi s onima čiji su otkucaji srca bili i ostali ispod 70 u minuti.

Maksimalan i ciljani broj otkucaja srca

Praćenje otkucaja srca tijekom treninga (ručno ili putem monitora za praćenje otkucaja srca koji se omotaju oko prsa ili su sastavni dio sportskog sata) može vam pomoći utvrditi naprežete li se previše ili nedovoljno, kaže Američko društvo za srce. Dok ljudi vježbaju u svojoj „ciljnoj zoni srca“, maksimiziraju kardiovaskularne prednosti vježbanja - kada je broj otkucaja u ciljnoj zoni „potičete mišić da postane jači“, rekla je dr. Bauman. Međutim, to ne znači da vježbanje bez podizanja broja otkucaja srca do ciljne zone nema koristi. Takvo vježbanje jednostavno ne dovodi srce do njegova maksimuma.



Ciljna zona otkucaja srca neke osobe iznosi između 50 i 85 posto njezina maksimalnog broja otkucaja srca.

Maksimalni broj otkucaja srca najčešće se izračunava oduzimanjem broja godina života od 220 (npr. za tridesetogodišnjaka iznosi 190 otkucaja u minuti: 220-30=190). Ciljna zona za tog tridesetogodišnjaka je između 95 i 162 otkucaja u minuti:
  • 50 %: 190 × 0,50 = 95 otkucaja u minuti
  • 85 %: 190 × 0,85 = 162 otkucaja u minuti.
Za šezdesetogodišnjaka, ciljna zona je između 80 i 136 otkucaja u minuti.

Kako smiriti brze otkucaje srca?

Broj otkucaja srca može porasti zbog nervoze, stresa, dehidracije i prevelikog naprezanja. U tim situacijama, sjedenje, polagano i duboko udisanje te rehidracija mogu pomoći u smanjenju broja otkucaja.



Pušenje cigareta povećava broj otkucaja srca, dijelom zbog utjecaja nikotina na krvne žile, pa prestanak pušenja također može pomoći u snižavanju pulsa na zdrav raspon.

Dugoročno, redovito vježbanje može pomoći u smanjenju, a zatim i održavanju određenog broja otkucaja srca u mirovanju.

Kako biste nakon vježbanja snizili broj otkucaja srca na zdrav način, Američko društvo za srce i Mayo klinika preporučuju da se „rashladite“ tako što ćete se nastaviti kretati oko pet do 10 minuta , ali sporijim tempom i smanjenim intenzitetom u usporedbi s ostatkom vježbanja. Mayo klinika predlaže sljedeće aktivnosti za hlađenje:
  • nakon brzog hoda, ohladite se laganim hodanjem pet do 10 minuta
  • nakon trčanja, ohladite se brzim hodanjem pet do 10 minuta
  • nakon plivanja, ohladite se laganim plivanjem pet do 10 minuta.
Hlađenje nakon treninga pomaže u postupnom smanjenju broj otkucaja srca na razinu prije vježbanja, čime se izbjegava potencijalni osjećaji vrtoglavice ili mučnine koji se mogu pojaviti ako broj otkucaja srca prebrzo padne. Nejasno je pomaže li uključivanje rashlađivanja u trening spriječiti grčeve u mišićima ili bol nakon vježbanja pa je u tom području potrebno više istraživanja.

Aritmija, tahikardija i druga stanja

Brojna stanja mogu utjecati na brzinu otkucaja srca.

Općenito, pojam aritmija opisuje ubrzan, prespor ili nepravilan rad srca. Bradikardija je medicinski termin za smanjenje broja otkucaja srca, dok tahikardija označava povećanje broja otkucaja srca, što generalno znači da je broj otkucaja u mirovanju iznad 100 u minuti. Do promjene u radu srca dolazi kada se električni signali u srčanim pretkomorama (atrijima) nenormalno aktiviraju.

Ako se broj otkucaja srca u minuti bliži 150 ili više, takvo stanje naziva se supraventrikularna tahikardija (SVT) - u ovom stanju električni sustav koji kontrolira otkucaje srca postaje nefunkcionalan i to uglavnom zahtijeva liječničku pomoć.

Iako je širok raspon broja otkucaja srca normalan, neuobičajeno visok ili nizak broj otkucaja može ukazivati na neki medicinski problem. Ukoliko su otkucaji vašeg srca u mirovanju stalno iznad 100 (tahikardija) ili ako niste sportaš, a otkucaji srca su niži od 60 u minuti (bradikardija), svakako se savjetujte sa svojim liječnikom, osobito ako imate i druge znakove i simptome poput vrtoglavice, gubitka daha, nesvjestice i slično.

Izvor: www.livescience.com

Datum objave članka: 2. 2. 2022.
izdvojeni proizvodi