PREHRANA: zasićene masti mogu uzrokovati pad koncentracije

Stručne zanimljivosti Borna Tićak mag. pharm.

Nova studija objavljena u The American Journal of Clinical Nutrition pruža nove dokaze o vezi između probavnog sustava i mozga

Smjernice nadležnih tijela sugeriraju što manji unos zasićenih masti kao vid nefarmakološke prevencije bolesti krvožilnog sustava. Brojne su teorije o konzumaciji masti, a prema radu objavljenom 2018. godine u The British Journal of Medicine (BMJ) rizik kardiovaskularnih bolesti smanjuje se tako što se zasićene masti zamijene s polinezasićenima (gdje spadaju i biljna ulja), ali ne i u slučaju kada se zamjenjuju ugljikohidratima.
 
Postoje dokazi koji potvrđuju vezu između probavnog sustava, posebno želuca i crijeva, i mozga, odnosno kognitivne funkcije. Takvu vezu znanstvenici često nazivaju os probavni sustav-mozak.
 
U novoobjavljenoj studiji znanstvenici su istražili učinak zasićenih masti na kratkoročnu razinu koncentracije. Iskoristili su podatke o učincima obroka s visokom razinom zasićenih masti na upalu i umor među ženama koje su preboljele karcinom.
 
Prije početka ispitivanja, na svakoj od 51 pristupnice proveden je test kako bi se odredile uobičajene vrijednosti parametara kojima se definiraju koncentracija, održavanje pažnje i vrijeme reakcije.
 
Pristupnice su pojele jedan od dva obroka koji su sadržavali pureću kobasicu, jaja, umak i kekse. Oba obroka sadržavala su 60 grama masti, a jedina razlika bila je u razini zasićenih masti - prvi je imao visoku, a drugi nisku razinu zasićenih masti.
 
Nakon pet sati, pristupnice su ponovile već provedeni test radi dobivanja informacije o koncentraciji, održavanju pažnje i vremenu reakcije.
 
Nakon razdoblja od jedan do četiri tjedna pristupnice su ponovile cijeli postupak, ali ovoga puta dobile su zamijenjeni obrok – ukoliko su prije jele onaj s visokim udjelom zasićenih masnoća, ovoga puta dobile su obrok s niskim udjelom zasićenih masti.
 
Dan prije provedbe testa, pristupnice su pojele tri standardna obroka te postile 12 sati sve do dobivanja obroka sa zasićenim mastima. Znanstvenici su također uzimali u obzir druge čimbenike koji su mogli utjecati na kognitivnu funkciju pristupnica.
 
Otkriveno je da su pristupnice koje su pojele obrok s visokom razinom zasićenih masti imale lošije rezultate na testu kognitivnih sposobnosti od onih čiji je obrok bio siromašan zasićenim mastima.
 
Iako je samo jedan obrok imao visoku razinu zasićenih masti, oba su sadržavala značajnu količinu ukupnih masti. Autori studije navode kako bi učinak na kognitivne sposobnosti bio još veći kada bi se obrok s visokom razinom zasićenih masti usporedio s obrokom koji je siromašan mastima općenito.
 
Osim dobivenih rezultata, znanstvenike je zanimalo kako kompromitirana barijera probavnog sustava može utjecati na koncentraciju nakon konzumacije masti. Iz tog razloga ispitane su razine markera endotoksemije u krvi koji se pojavljuju prilikom oštećenja probavnog sustava. U slučaju visoke razine endotoksemije, razlike među jelima bile su smanjene – pristupnice su imale lošije rezultate na testu neovisno o vrsti masti koje su konzumirale.
 
Iako se u studiji ne objašnjava zašto hrana s visokim udjelom zasićenih masti ima negativan učinak na kognitivnu funkciju, pretpostavlja se da bi odgovor mogao biti u povećanju upale koja dalje utječe na funkciju mozga.

Izvor: www.medicalnewstoday.com

Datum objave članka: 1. 6. 2020.
izdvojeni proizvodi