RADNO OKRUŽENJE: toksično okruženje trostruko povećava rizik od depresije

Živjeti je skupo, stoga je za većinu ljudi biti zaposlen realna potreba kako bi si osigurali egzistenciju. Upravo zato što se većina vremena tijekom dana provodi na poslu, radno mjesto ponekad se smatra drugim domom. Stoga je za očekivati da radno okruženje ima značajan utjecaj na fizičko i mentalno blagostanje.
 
Surađivanje s ljudima sličnog sustava vrijednosti može nas motivirati i poticati, dok situacije s ljudima koji su skloni maltretiranju kolega može imati potpuno suprotan učinak.
 
Zaključak novog istraživanja, koje je mjerilo učinak i razinu toksičnog radnog okruženja na raspoloženje pojedinca, bilo je da nadređeni koji ne mare za mentalno stanje svojih zaposlenika mogu trostruko povećati rizik od pojave depresije.
 
Istraživanje objavljeno u časopisu BMJ Open imalo je za cilj istražiti psihosocijalnu sigurnost na radnom mjestu (engl. workplace psychosocial safety, PSC). Psihosocijalna sigurnost na radnom mjestu odnosi se na mjere koje se provode s ciljem očuvanja mentalnog zdravlja i sigurnosti radnika na radnom mjestu. Kako bi došli do zaključka, znanstvenici su proučavali podatke o zaposlenicima u Australiji tijekom godine dana i njihovu povezanost među provedenim mjerama i problema s mentalnim zdravljem.
 
Tako su podaci pokazali kako negativan utjecaj na mentalno zdravlje na radnom mjestu vodi do niske razine psihosocijalne sigurnosti. Niska razina psihosocijalne sigurnosti na radnom mjestu povezuje se s poslovima gdje se ne pridaje pozornost mentalnom blagostanju zaposlenika i pogrešno složenim prioritetima i vrijednostima. Kumulativan učinak takvog okruženja su visoki zahtjevi i nisko zadovoljstvo zaposlenika.
 
Iako se dugotrajan rad povezuje s razvojem depresije, istraživanje je pokazalo kako loše okruženje na poslu predstavlja značajniji rizik za razvoj depresije. Upravljanje koje zanemaruje mentalno blagostanje djelatnika također se povezuje s povećanom stopom mobbinga i burnouta.
 
Postoje dokazi kako firme koje ne uspiju osvijestiti i nagraditi svoje zaposlenike za težak i predan rad, postavljaju nerazumne zahtjeve pred svoje zaposlenike ili im ne daju autonomiju u radu pridonose povećanju rizika od razvoja depresije kod svojih zaposlenika. Također, mobbing ne samo da negativno utječe na žrtvu, već i na sve suradnike koji svjedoče takvom ponašanju. Stoga nije rijetkost da u tom slučaju cijeli tim iskusi burnout zbog radnih uvjeta.
 
Depresija zahvaća više od 264 milijuna ljudi diljem svijeta. Iako postoje terapijske opcije, depresija je i dalje zastupljena među općom populacijom. Možda upravo spoznaje iz ovog istraživanja pridonesu uspostavljanju boljeg upravljanja na radnim mjestima i povećanju psihosocijalne sigurnosti, a samim time i smanjenju broja slučajeva depresije.