RECEPTORI OKUSA: imamo li ih i u drugim dijelovima našeg tijela?

Stručne zanimljivosti

Receptori okusa pronađeni su daleko izvan jezika, no pomažu li oni u percepciji okusa ili rade kao oni u našim ustima?

Većina vrsta stanica u tijelu pojavljuje se na mnogim mjestima - na primjer, ljudi imaju fotoreceptore u cijelom živčanom sustavu, a ne samo u očima. Stoga se čini čudnim da se receptori okusa nalaze samo na jeziku.

Okusni pupoljci - receptori okusa povezani sa središtem okusa u mozgu

Ispostavilo se da zapravo receptore okusa imate po cijelom tijelu, no jednostavno ne možete okusiti ono što oni kušaju, rekla je Nirupa Chaudhari, profesorica fiziologije i biofizike na Medicinskom fakultetu Miller na Sveučilištu Miami.

Međutim, usta su jedino mjesto gdje nalazimo okusne pupoljke, za što su potrebne dvije stvari - nakupina stanica i živaca koji ih povezuju s područjem mozga koje percipira okus, rekla je Nirupa Chaudhari za Live Science.

Okusni pupoljci su nakupine receptora okusa koji detektiraju hranjive tvari u hrani i šalju poruke o njima gustatornom korteksu - središtu okusa u mozgu, što omogućuje osjet okusa.

Okusni pupoljci na našem jeziku omogućuju nam da osjetimo slatko, slano, kiselo, gorko i umami. Ali postoje li receptori okusa i na drugim mjestima u našem tijelu?


Receptori okusa u mnogim organima također otkrivaju hranjive tvari, ali oni postoje sami za sebe i ne povezuju se s centrom za okus u mozgu.

Ali ako ne možemo okusiti ono što oni kušaju, zašto to uopće zvati "okus"?

„Odgovor je vrlo jednostavan“, rekao je George Kyriazis, asistent profesora biološke kemije i farmakologije na Medicinskom fakultetu Državnog sveučilišta Ohio. „Kad osoba otkrije novu molekulu s novom funkcijom, molekula dobiva ime po toj funkciji. I naravno, ljudi koji su to otkrili prvi su to uočili na jeziku. Zato su skovali izraz 'receptor okusa'.“

Receptori okusa na očekivanim, ali i neočekivanim mjestima u tijelu

Ali receptori okusa na kraju su pronađeni daleko izvan jezika. Znanstvenici su znali da stanice koje oblažu crijeva detektiraju određene kemikalije za regulaciju probave, pa su krenuli u potragu za određenim odgovornim stanicama i tako pronašli iste receptore okusa koje imamo na jeziku.

I jezik i crijeva su dio probavnog sustava, a ti receptori su pronađeni u epitelu, odnosno slojevima stanica koji oblažu organe, tako da ovo nije previše iznenađujuće. Ali istraživači su krenuli dalje.

Na primjer, Kyriazisov laboratorij otkrio je receptore slatkog okusa u beta stanicama gušterače koje inače luče inzulin i gdje receptori slatkog okusa pomažu u regulaciji lučenja inzulina.

Opet, ne nužno revolucionarno: jezik, crijeva i gušterača puni su stanica koje luče nešto kao odgovor na kemijske signale. Ostala otkrića su slijedila ovu temu.

„Tijekom prvih 15 godina nekoliko je laboratorija diljem svijeta opisalo funkcije receptora okusa koji su više povezani s epitelnim ili sekretornim stanicama. Sada su stvari krenule dalje.“, rekao je Kyriazis za Live Science.

On i drugi istraživači od tada su pronašli receptore okusa na mjestima koja možda nikada ne bismo očekivali: tjelesna mast, srčani mišić, skeletni mišić, mokraćni mjehur pa čak i mozak, „što ukazuje da su oni puno širi senzori hranjivih tvari i da nisu ograničeni unutar jedne vrste stanica ili jedne specifične funkcije“, rekao je Kyriazis.

Kao još jedan primjer, receptori okusa pronađeni su u dušniku i bronhima, gdje igraju ulogu u našem urođenom imunitetu, istaknuo je Chaudhari. Kod miševa, receptori gorkog okusa u dišnim putevima također su povezani s regulacijom disanja.

Receptori za gorko i umami okus čak su pronađeni u testisima. Kada su znanstvenici izbacili receptore za gorak okus u testisima miševa, to je dovelo do smanjenja volumena sperme.

Jesu li receptori okusa odgovor na frustrirajuća pitanja?

S obzirom na to da tek počinjemo shvaćati koliko su receptori okusa rašireni u ljudskom tijelu, kao i sve njihove različite funkcije, moguće je da bi oni mogli biti odgovor na neka dosad frustrirajuća pitanja.

Možda, predložila je Chaudhari, umjetni zaslađivači nisu tako učinkoviti za mršavljenje kao što smo nekoć mislili jer receptori okusa u našim crijevima reagiraju na njih kao da je šećer. „Ne znamo je li to slučaj, ali znamo da receptori okusa u crijevima otkrivaju umjetna sladila“, rekla je.

„Po definiciji, ako imate umjetni zaslađivač koji se, na ovaj ili onaj način, povećava u krvi, to može imati učinak na ciljanje receptora okusa“, rekao je Kyrazis i dodao da nije uvjeren da je ovo baš dobro opisano te da je potrebno više istraživanja na tu temu.


Izvor: www.livescience.com
Izvor fotografije: Shutterstock

 

Datum objave članka: 4. 3. 2024.
izdvojeni proizvodi