SAN: najefikasnija metoda ispiranja mozga?

Stručne zanimljivosti Borna Tićak

Ljudi provedu otprilike trećinu života spavajući. Iako je za mnoge ova aktivnost „gubljenje vremena“, neophodna je za normalno funkcioniranje organizma

Nova studija provedena na vinskim mušicama razjašnjava kako duboki san ima ulogu u čišćenju nepotrebnih produkata unutar mozga, poput vida ispiranja mozga.
 
Prošli tjedan je u časopisu Science Advances objavljeno kako su znanstvenici sa Sveučilišta Northwestern proučavali vinske mušice (Drosophila) i došli do zanimljive spoznaje: kada bi mušice ušle u stanje dubokog sna opetovano bi rastezale i uvlačile svoj nos (proboscis). Tim znanstvenika uvjeren je kako je rastezanje nosa način „pumpanja“ koje povećava protok hemolimfe (ekvivalent krvi kod mušica) kroz tijelo. Osim što tekućina donosi hranjive tvari, protok također odnosi otpadne bioprodukte iz mozga, poput svojevrsnog čišćenja.
 
Čišćenje otpadnih produkata bitno je za održavanje zdravlja mozga i prevenciju neurodegenerativnih bolesti. Pretpostavlja se kako se mozak čisti i za vrijeme budnog stanja, ali daleko izraženije tijekom stanja dubokog sna. Osim djelovanja na mozak, pretpostavlja se da pridonosi i bržem zacjeljivanju ozljeda.
 
Kako bi došli do potvrde svojih teza, skupina znanstvenika injektirala je specijalnu boju mušicama koje su se nalazile u stanju dobokog sna te na taj način pratili protok tekućine kroz tijelo. Otkriveno je da su mušice koje su bile lišene sna i nisu bile u mogućnosti ostvariti svoje pokrete nosom bile daleko manje sposobne izbacivati boju iz svoje cirkulacije. Također, oporavak tjelesnih ozljeda bio je manje uspješan što također ukazuje na ulogu regenerativne snage sna.
 
Iako možda izvođenje pokusa na vinskim mušicama izgleda kao neuobičajen izbor, bitno je naglasiti kako su upravo one jedne od najčešćih modela organizama u biomedicinskim znanostima. Naime, one kao i ljudi imaju 24-satni ciklus aktivnosti i odmora, što ih čini pogodnim modelima za razumijevanje načina na koji san utječe na ljude. Iz tog razloga znanstvenici vjeruju kako san igra sličnu ulogu i kod ljudi, odnosno ima funkciju čišćenja otpadnih produkata i regeneracije.
 
Još je tijekom 2019. objavljena studija u Scienceu koja je istraživala na koji se način mozak „čisti“ tijekom spavanja. U određenim fazama spavanja volumen krvi se smanji, a cerebrospinalna tekućina ulazi u mozak, što podsjeća na „ispiranje“ mozga. Pretpostavlja se da je upravo njezina funkcija izbacivanje toksičnih produkata iz mozga.

Izvor: www.iflscience.com

Datum objave članka: 27. 1. 2021.
izdvojeni proizvodi