SEXTING MEĐU TINEJDŽERIMA: ne mora dovesti do lošijeg mentalnog zdravlja ili antisocijalnog ponašanja
Prethodna istraživanja su povezivala sexting među adolescentima s ukupnim porastom lošeg mentalnog zdravlja, no je li to tako?
Sexting - rezultat seksualnog istraživanja u digitalno doba
Sexting se ranije povezivao s porastom problema s mentalnim zdravljem kod tinejdžera, ali nova studija dovodi u pitanje tu ideju. Tvrdi se da napori da se smanji razmjena poruka među adolescentima možda ipak neće pomoći u sprječavanju problema s mentalnim zdravljem.
Svatko tko je prošao kroz svoje tinejdžerske godine vjerojatno će se sjetiti koliko su bili formativni i složeni. Adolescencija je vrijeme kada se tijelo razvija iz dječjeg u tijelo odrasle osobe, a s njim dolazi niz fizioloških i psiholoških promjena. U isto vrijeme, utjecaj koji naši društveni odnosi imaju, posebno s našim vršnjacima, ima tendenciju povećanja, što također dovodi do pokretanja romantične i seksualne znatiželje.
Uspon digitalnog doba sa sobom je donio dodatne promjene i pritiske koji utječu na adolescente. Pametni telefoni i digitalni mediji sada su važni forumi za socijalizaciju, kao i za seksualno istraživanje. „Sexting“ je jedan takav ishod, što je krovni pojam koji pokriva sve oblike slanja, primanja i prosljeđivanja eksplicitnih seksualnih poruka i slika na internetu. Kako je vrijeme prolazilo, rasprostranjenost sextinga među adolescentima je porasla, iako se njegova razina posljednjih godina stabilizirala.
Sexting nije bez problema, unatoč tome što je ustaljeni dio suvremenog društvenog svijeta. Seksualne slike mogu se dijeliti bez pristanka, njihova proizvodnja može biti prisilna, a i mogu zakomplicirati postojeće seksualne dvostruke standarde. U isto vrijeme, postoji zabrinutost da bi sexting mogao biti povezan sa sve većim problemima mentalnog zdravlja među tinejdžerima. Međutim, prethodna su se istraživanja usredotočila na studije presjeka* koje otkrivaju samo snimku situacije u određenom trenutku. Oni ne uzimaju u obzir mogućnost već postojećih razlika između onih koji koriste sexting i onih koji to ne čine. Ovdje stupa na snagu nova studija.
Svatko tko je prošao kroz svoje tinejdžerske godine vjerojatno će se sjetiti koliko su bili formativni i složeni. Adolescencija je vrijeme kada se tijelo razvija iz dječjeg u tijelo odrasle osobe, a s njim dolazi niz fizioloških i psiholoških promjena. U isto vrijeme, utjecaj koji naši društveni odnosi imaju, posebno s našim vršnjacima, ima tendenciju povećanja, što također dovodi do pokretanja romantične i seksualne znatiželje.
Uspon digitalnog doba sa sobom je donio dodatne promjene i pritiske koji utječu na adolescente. Pametni telefoni i digitalni mediji sada su važni forumi za socijalizaciju, kao i za seksualno istraživanje. „Sexting“ je jedan takav ishod, što je krovni pojam koji pokriva sve oblike slanja, primanja i prosljeđivanja eksplicitnih seksualnih poruka i slika na internetu. Kako je vrijeme prolazilo, rasprostranjenost sextinga među adolescentima je porasla, iako se njegova razina posljednjih godina stabilizirala.
Sexting nije bez problema, unatoč tome što je ustaljeni dio suvremenog društvenog svijeta. Seksualne slike mogu se dijeliti bez pristanka, njihova proizvodnja može biti prisilna, a i mogu zakomplicirati postojeće seksualne dvostruke standarde. U isto vrijeme, postoji zabrinutost da bi sexting mogao biti povezan sa sve većim problemima mentalnog zdravlja među tinejdžerima. Međutim, prethodna su se istraživanja usredotočila na studije presjeka* koje otkrivaju samo snimku situacije u određenom trenutku. Oni ne uzimaju u obzir mogućnost već postojećih razlika između onih koji koriste sexting i onih koji to ne čine. Ovdje stupa na snagu nova studija.
Međuodnos sextinga i mentalnog zdravlja kroz vrijeme
Istraživači iz Norveške analizirali su longitudinalne panel podatke (promatranje ponašanja kroz vrijeme) kako bi otkrili jesu li visoki rezultati na sextingu doista povezani sa simptomima depresije i problemima ponašanja te je li loše mentalno zdravlje povezano s promjenama u sextingu tijekom vremena.
Podaci su izvučeni iz MyLife, longitudinalnog istraživačkog projekta koji ispituje zdravlje i razvoj adolescenata u Norveškoj. Istraživači su ispitali uzorak od 3000 tinejdžera u dobi između 15 i 19 godina koji su sudjelovali u barem jednoj od tri procjene u razdoblju od 2019. do 2021. Koristeći standardizirane upitnike, istraživači su mjerili sexting, simptome depresije i ponašanje u svakoj vremenskoj točki.
Sexting je mjeren kroz tri stavke upitnika na temelju Pennsylvania Youth Risk Behavior Study. Sudionici su upitani o dijeljenju ili slanju seksualnih fotografija ili videa, a odgovori su varirali od „nikad“ do „svaki dan ili gotovo svaki dan“. Simptomi depresije mjereni su upitnikom o zdravlju pacijenata od devet točaka koji je modificiran za adolescente i uključivao je stavke koje su pokrivale loše raspoloženje, probleme sa spavanjem i nisku energiju. Problemi s ponašanjem mjereni su pitanjima o krađi, maltretiranju i uništavanju stvari.
Analiza je otkrila da je udio tinejdžerskog sextinga varirao tijekom vremena, pri čemu je u prvoj procjeni 30.5 posto djevojaka izjavilo da su se u to upustile po prvi put, njih 36.7 posto u drugoj te 33.7 posto u trećoj procjeni. S druge strane, sexting u prvom trenutku prijavilo je 33.1 posto dječaka, u drugom 29.9, a trećem 21.6 posto. Istodobno, simptomi depresije javljali su se više kod djevojčica, dok su problemi s ponašanjem bili veći kod dječaka.
Rezultati su potom podvrgnuti modelu panela s nasumičnim presretanjem (RI-CLPM). Kako su objasnili istraživači, ovaj pristup odvaja razlike između pojedinaca (učinci među osobama) od učinaka fluktuacija oko prosječne razine pojedinca (učinci unutar osobe).
To zapravo znači da bi tim mogao istražiti predviđaju li promjene u jednoj varijabli promjene u drugima tijekom vremena kod iste osobe. Rezultati nisu pokazali značajne unutar-osobne učinke na simptome depresije, ni kod dječaka ni kod djevojčica.
„Čini se da visoki rezultati sextinga u odnosu na prosjek osobe u jednom vremenskom trenutku nisu povezani sa simptomima depresije koji su viši od prosjeka osobe u sljedećem vremenskom trenutku“, piše tim.
Zanimljivo je da su problemi s ponašanjem među djevojkama izmjereni u jednom trenutku bili povezani s povećanim slanjem sextinga u kasnijoj točki, što sugerira da problemi s ponašanjem mogu dovesti do većeg angažmana sa slanjem sextinga, umjesto da bude obrnuto. Što se tiče dječaka, „nije bilo značajnih poveznica između problema u ponašanju i sextinga.“
Podaci su izvučeni iz MyLife, longitudinalnog istraživačkog projekta koji ispituje zdravlje i razvoj adolescenata u Norveškoj. Istraživači su ispitali uzorak od 3000 tinejdžera u dobi između 15 i 19 godina koji su sudjelovali u barem jednoj od tri procjene u razdoblju od 2019. do 2021. Koristeći standardizirane upitnike, istraživači su mjerili sexting, simptome depresije i ponašanje u svakoj vremenskoj točki.
Sexting je mjeren kroz tri stavke upitnika na temelju Pennsylvania Youth Risk Behavior Study. Sudionici su upitani o dijeljenju ili slanju seksualnih fotografija ili videa, a odgovori su varirali od „nikad“ do „svaki dan ili gotovo svaki dan“. Simptomi depresije mjereni su upitnikom o zdravlju pacijenata od devet točaka koji je modificiran za adolescente i uključivao je stavke koje su pokrivale loše raspoloženje, probleme sa spavanjem i nisku energiju. Problemi s ponašanjem mjereni su pitanjima o krađi, maltretiranju i uništavanju stvari.
Analiza je otkrila da je udio tinejdžerskog sextinga varirao tijekom vremena, pri čemu je u prvoj procjeni 30.5 posto djevojaka izjavilo da su se u to upustile po prvi put, njih 36.7 posto u drugoj te 33.7 posto u trećoj procjeni. S druge strane, sexting u prvom trenutku prijavilo je 33.1 posto dječaka, u drugom 29.9, a trećem 21.6 posto. Istodobno, simptomi depresije javljali su se više kod djevojčica, dok su problemi s ponašanjem bili veći kod dječaka.
Rezultati su potom podvrgnuti modelu panela s nasumičnim presretanjem (RI-CLPM). Kako su objasnili istraživači, ovaj pristup odvaja razlike između pojedinaca (učinci među osobama) od učinaka fluktuacija oko prosječne razine pojedinca (učinci unutar osobe).
To zapravo znači da bi tim mogao istražiti predviđaju li promjene u jednoj varijabli promjene u drugima tijekom vremena kod iste osobe. Rezultati nisu pokazali značajne unutar-osobne učinke na simptome depresije, ni kod dječaka ni kod djevojčica.
„Čini se da visoki rezultati sextinga u odnosu na prosjek osobe u jednom vremenskom trenutku nisu povezani sa simptomima depresije koji su viši od prosjeka osobe u sljedećem vremenskom trenutku“, piše tim.
Zanimljivo je da su problemi s ponašanjem među djevojkama izmjereni u jednom trenutku bili povezani s povećanim slanjem sextinga u kasnijoj točki, što sugerira da problemi s ponašanjem mogu dovesti do većeg angažmana sa slanjem sextinga, umjesto da bude obrnuto. Što se tiče dječaka, „nije bilo značajnih poveznica između problema u ponašanju i sextinga.“
Zanimljivi rezultati
„Analize pružaju jedinstveno znanje koje može pomoći u razotkrivanju složene međuigre između sextinga i mentalnog zdravlja tijekom adolescencije. Nismo pronašli nikakve dokaze koji podupiru sexting kao uzrok pogoršanja mentalnog zdravlja tijekom vremena“, zaključio je tim.
Međutim, studija ima svoja ograničenja. Prvo, upitnici nisu uspjeli napraviti razliku između privolnog i ne-privolnog sextinga, koji bi mogao imati niz utjecaja na mentalno zdravlje koji se razlikuju od privolnog sextinga. Još jedno ograničenje odnosilo se na činjenicu da je za sudjelovanje tinejdžera bio potreban pristanak roditelja. Ovo je moglo unijeti pristranost u odgovore zbog osjetljive prirode ankete.
Ipak, rezultati su zanimljivi.
„Proširujući prethodna presječna* istraživanja sextinga među adolescentima, ova longitudinalna studija sugerira da takve seksualne prakse ne predviđaju razvoj simptoma depresije ili problema s ponašanjem“, objasnio je tim. „Iako naši podaci pokazuju lošije mentalno zdravlje među adolescentima koji češće sudjeluju u sextingu, rezultati ne pokazuju da sexting povećava simptome depresije i probleme s ponašanjem tijekom vremena.“
„Važna implikacija naših otkrića je da intervencije za smanjenje sextinga među adolescentima vjerojatno neće pomoći u sprječavanju problema mentalnog zdravlja.“
Umjesto da se usredotoče na intervencije koje imaju za cilj spriječiti sexting, tvrde istraživači, daljnji rad bi trebao pokušati educirati adolescente o važnosti seksualnog pristanka i zaštiti tuđe privatnosti prilikom sudjelovanja u ovoj aktivnosti.
Rad je objavljen u Journal of Adolescent Health.
* Studija presjeka je vrsta promatračkog istraživanja usredotočenog na analizu podataka različitih varijabli na određenoj populaciji uzoraka, prikupljenih tijekom određenog vremenskog razdoblja. Cilj studije je analizirati varijable i donijeti zaključke o njihovu ponašanju.
Međutim, studija ima svoja ograničenja. Prvo, upitnici nisu uspjeli napraviti razliku između privolnog i ne-privolnog sextinga, koji bi mogao imati niz utjecaja na mentalno zdravlje koji se razlikuju od privolnog sextinga. Još jedno ograničenje odnosilo se na činjenicu da je za sudjelovanje tinejdžera bio potreban pristanak roditelja. Ovo je moglo unijeti pristranost u odgovore zbog osjetljive prirode ankete.
Ipak, rezultati su zanimljivi.
„Proširujući prethodna presječna* istraživanja sextinga među adolescentima, ova longitudinalna studija sugerira da takve seksualne prakse ne predviđaju razvoj simptoma depresije ili problema s ponašanjem“, objasnio je tim. „Iako naši podaci pokazuju lošije mentalno zdravlje među adolescentima koji češće sudjeluju u sextingu, rezultati ne pokazuju da sexting povećava simptome depresije i probleme s ponašanjem tijekom vremena.“
„Važna implikacija naših otkrića je da intervencije za smanjenje sextinga među adolescentima vjerojatno neće pomoći u sprječavanju problema mentalnog zdravlja.“
Umjesto da se usredotoče na intervencije koje imaju za cilj spriječiti sexting, tvrde istraživači, daljnji rad bi trebao pokušati educirati adolescente o važnosti seksualnog pristanka i zaštiti tuđe privatnosti prilikom sudjelovanja u ovoj aktivnosti.
Rad je objavljen u Journal of Adolescent Health.
* Studija presjeka je vrsta promatračkog istraživanja usredotočenog na analizu podataka različitih varijabli na određenoj populaciji uzoraka, prikupljenih tijekom određenog vremenskog razdoblja. Cilj studije je analizirati varijable i donijeti zaključke o njihovu ponašanju.
Izvor: www.iflscience.com
Izvor fotografije: Shutterstock
