STRES: utjecaj spavanja na regulaciju emocija

Stručne zanimljivosti Borna Tićak mag. pharm.

Nova studija pokazala je kako besana noć može povećati razinu emocionalnog stresa čak do 30 posto

Prema novom istraživanju koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji, cjelonoćno spavanje uravnotežuje emocije, dok noć bez sna može biti okidač porasta anksioznosti za čak 30 posto.

Znanstvenici su dokazali kako je za smirivanje i resetiranje preopterećenog mozga najpogodniji tzv. duboki san, odnosno NREM (engl. non-rapid eye movement sleep) faza sna, u kojoj neuronske oscilacije postaju sinkronizirane, a broj otkucaja srca i krvni tlak padaju.

Drugim riječima, dubok san može se smatrati prirodnim anksiolitikom kojim se treba koristiti svake noći, a djeluje tako da reorganizira veze u mozgu. Zastrašujuća je činjenica da su problemi sa spavanjem dijagnosticirani kod više od 40 milijuna Amerikanaca, a broj se povećava među djecom, kao i tinejdžerima.

U eksperimentima su, među ostalim, korišteni uređaji za magnetsku rezonanciju (MR) i polisomnografiju. Ispitivači su proučavali mozak 18 osoba nakon gledanja emocionalno uzbuđujućih videoklipova poslije prospavane noći te noći bez sna. Razina anksioznosti mjerena je putem upitnika.

Dokazano je kako nakon noći provedene bez spavanja mozak isključuje medijalni prefrontalni korteks (dio čeonog režnja) zadužen za održavanje razine anksioznosti u normalnim granicama, dok su centri za emocije bili pretjerano aktivni. Jedan od istraživača slikovito je prikazao situaciju kao mozak koji drži papučicu za ubrzavanje emocionalnoga gasa, dok kočnica u takvoj situaciji ne postoji ili radi vrlo slabo.

Nakon cjelonoćnog spavanja, tijekom kojega su putem elektroda ispitanicima mjereni moždani valovi, pokazalo se kako je razina anksioznosti znatno smanjena, pogotovo kod osoba koje su prošle NREM fazu sna. Dubok san vratio je funkciju prefrontalnog dijela mozga i njegove regulacije emocija prevenirajući eskalaciju anksioznosti.

Nakon uspješno provedenog istraživanja na prvih 18 ispitanika, znanstvenici su ponovili istraživanje i na idućih 30 ispitanika, čime su potvrdili prethodne rezultate.

Kao svojevrstan dodatak eksperimentu istraživači su proveli i internetsku studiju u sklopu koje su pratili 280 osoba svih dobnih skupina. Cilj je bio utvrditi kako se spavanje i razina anksioznosti mijenjaju tijekom određenog razdoblja. Još jednom su došli do istih rezultata, a uvidjelo se kako čak i manje promjene u spavanju mogu imati utjecaja na razinu anksioznosti idućeg dana.

Vrijednost ovog istraživanja leži u činjenici da je dokazana povezanost emocionalnog stanja osobe sa snom, a dodatno je naglašena potreba upravo za dubokim NREM snom koji može „resetirati“ preopterećen mozak.

Izvor: www.sciencedaily.com

Datum objave članka: 25. 11. 2019.
izdvojeni proizvodi