Tajna veza depresije i imuniteta

Bolesti i stanja / Živčani i mentalni sustav Ozren Podnar prof.

Stresni hormoni odgovorni su za nastanak depresije i za snižen imunitet, zabilježen kod većine depresivnih pacijenata

Pod stresom ste? Osamljeni ili potišteni? Nemojte se iznenaditi ako vas svlada kakva zaraza ili upala. Stručnjaci iz psihoneuroimunologije dokazali su staru mudrost koja kaže da su psiha i tijelo vrlo prisno povezani. Štoviše, ne samo da su povezani, nego su dio iste cjeline: psiha ima tjelesne, neurofiziološke temelje, a na istim je temeljima izgrađen i imunosni sustav.

Paralelne biokemijske promjene

Podložnost depresivaca bolestima posljedica je biokemijskih promjena koje paralelno zahvaćaju moždane centre za raspoloženje i imunitet. Početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća imunolog Roland Glaser i psihologica Janice Kiecolt-Glaser s Državnog sveučilišta u Ohiju zainteresirali su se za istraživanja koja su upućivala na povezanost stresa i zaraze. Između 1982. i 1992. dvojac je pratio psihičko i tjelesno zdravlje studenata i utvrdio da im je imunitet opadao svaki put kad bi nastupio trodnevni ispitni rok. Tijekom ispitnog roka studenti bi imali manje prirodnih stanica ubojica (NK - natural killer), oruđa imunosnog sustava koje se bori protiv tumora i virusnih zaraza. Uz to, gotovo im je potpuno prekinuta proizvodnja gama interferona, tvari koja jača imunitet, a T-stanice, koje napadaju uzročnike infekcije, postale su manje reaktivne.

Psiha, neuroni, imunitet

Spomenuti nalazi dali su poticaja novim istraživanjima. Do 2004. Suzanne Segerstrom sa Sveučilišta u Kentuckyju i Gregory Miller sa Sveučilišta u British Columbiji podvrgnuli su analizi 300 istraživanja vezanih uz utjecaj stresa na zdravlje. Njihova je analiza razotkrila raznolike putove kojima stres djeluje na organizam. Pokazalo se da se kod osoba pod kratkotrajnim stresom u trajanju od nekoliko minuta snažno aktivira dio imunosnog sustava, a kod dugoročnog stresa, kakav je uobičajen u stvarnom životu, slabe svi aspekti imuniteta. Iz toga se dade zaključiti kako dugoročan ili kroničan stres troši i uništava imunosni sustav. Analiza je razotkrila i da su stariji i otprije bolesni ljudi najranjiviji na slabljenje imuniteta pod utjecajem stresa.

Istraživanje provedeno 2002. na Medicinskom fakultetu Johns Hopkins dovelo je do zaključka da i blaga kronična depresija može oslabiti imunitet starijih osoba. U istraživanju su sudjelovale osobe u ranim sedamdesetima, od kojih su neke njegovale bračnog partnera bolesnog od demencije ili Alzheimerove bolesti. Ne samo da su sudionici koji su živjeli u stresnim okolnostima imali više depresivnih simptoma, nego im je i imunitet bio slabiji što je depresija bila dugotrajnija i intenzivnija. Primjerice, kod najdepresivnijih sudionika limfocitne T-stanice najslabije su reagirale na dva uzročnika zaraznih bolesti na koja su testirani.

Depresija je povezana i s višom stopom oboljenja krvožilnog sustava i zloćudnih bolesti, kao i sa sporijim zacjeljivanjem rana ili zarastanjem kostiju.

Stresni hormoni miniraju obranu

Istraživanja su potvrdila anegdotalna zapažanja o tome kako ljudi češće obolijevaju u stresnim razdobljima, no razumijevanje biološkog mehanizma koji povezuje centre za raspoloženje i imunitet pomaže znanosti da preporuči najbolje načine podizanja razine zaštite i od depresije i od neotpornosti na bolest.

Iako depresija može nastati neovisno o stresu, kao posljedica urođene mane u živčanom sustavu, preciznije u centru za raspoloženje, u većem broju slučajeva javlja se pod utjecajem jakog ili produljenog stresa. Kad mozak detektira stresnu okolnost, hipotalamus luči hormon CRH (onaj koji otpušta kortikotropni hormon), koji zapovijeda žlijezdama da luče stresne hormone. Ti hormoni utječu na cijelo tijelo - ubrzava se puls, napinju mišići, otvaraju žlijezde znojnice..., no neki od najdramatičnijih događaja zbivaju se u mozgu.

Kao što je stručnjak za stres Robert Sapolsky napisao u knjizi „Zašto zebre nemaju čireve“, stres na mnogo načina narušava duševno blagostanje. Jedan od načina je lišavanje mozga dopamina, neurohormona koji nam omogućuje doživljavanje ugode. Uz to, stres suzbija lučenje i ubrzava razgradnju serotonina, hormona koji pruža osjećaj spokoja i zaštićenosti. Serotonin je jedan od ključeva koji nekim ljudima omogućuju da prođu kroz izrazito stresne situacije bez obolijevanja od depresije: oni koji su imali sreće da budu rođeni s genom koji im daje više serotonina imaju dodatnu zaštitu od depresije, neovisno o životnim izazovima.

Većina ljudi koji imaju depresiju posjeduje i iznadprosječnu razinu stresnih hormona, a upravo su ti hormoni ponajviše krivi za oslabljen imunitet i ranjivost na širok spektar bolesti, od krvožilnih i probavnih do karcinoma i demencije. Stresni hormoni u početku nakratko podižu imunitet, ali na srednji i dulji rok oslabljuju imunosne stanice. Paradoksalno, neki elementi imunosnog sustava u depresiji rade jače nego što je uobičajeno, no neučinkovito i bez jačanja otpornosti organizma.

PUČKI SAVJETI VIŠE ŠKODE NEGO ŠTO POMAŽU

I popularno-psihološke rubrike načule su da osobe s depresijom imaju slabiji imunitet, no uspijevaju formulirati samo savjete na razmeđi komičnog i uvredljivog.

Neshvaćanje da je depresija neurofiziološki poremećaj, a ne fiktivno stanje koje potječe od nezrelosti, razmaženosti ili pogrešna razmišljanja, dovelo je do izvrtanja stvari i brkanja uzroka i posljedica. Tako će dobronamjerni laik, ne bi li upozorio na opasnost od depresije, poručiti da „nije dobro biti depresivan jer depresija oslabljuje imunitet“. „Trgnite se iz depresije jer vam ona škodi zdravlju“, sukus je savjeta koje daju popularni psiholozi diljem svijeta. Jednako bi razumno bilo paraliziranoj osobi reći da „ne bude nepokretna jer to nije dobro za mišićni tonus“.

Ono što povezuje depresiju s oslabljenim imunitetom nisu depresivni osjećaji poput potištenosti, tuge i pesimizma, niti je te osjećaje moguće ukloniti voljom i odlukom. Veza se očituje upravo u njihovoj zajedničkoj neurofiziološkoj podlozi.

Samostalna i stručna pomoć

Kako si ipak možemo pomoći? Budući da je stres tipičan, iako ne i jedini, ali ni nužan okidač depresije i sniženog imuniteta, potrebno je kontinuirano primjenjivati komplementarne antistresne tehnike relaksacije i tjelesne rekreacije.

Relaksacija putem autogenog treninga, joge ili meditacije jedan je od načina samopomoći protiv prestresiranosti, a drugi je bavljenje sportskim aktivnostima svaki ili barem svaki drugi dan.

Prehrambeni dio antistresne strategije obuhvaća namirnice bogate složenim ugljikohidratima (tjestenina, integralne žitarice, svježe voće i povrće, mahunarke, crna riža, krumpir), namirnice bogate triptofanom (puretina, piletina, jaja, mliječni proizvodi i morski plodovi), zatim unos esencijalnih kiselina omega-3, cijelog kompleksa vitamina B te magnezija i cinka.

Posjedovanje široke društvene mreže izvanredno je važno i ljekovito u kontekstu depresije i oslabljenog imuniteta, no druženje nije uputno predlagati kao terapiju ili prevenciju jer ono nije svakome dostupno. Bogatstvo društvenog života ne ovisi samo o odluci pojedinca, nego i o njegovu socijalizacijskom potencijalu i privlačnosti.

Mnogima treba profesionalna pomoć da prevladaju stres i depresiju. Sintetski antidepresivi pomažu ne samo zamaskirati neugodne osjećaje koji prate depresiju, nego djeluju i dubinski tako da na dulji rok smanjuju lučenje stresnih hormona i usporavaju razgradnju neurohormona koji djeluju antidepresivno.

Kognitivno-bihevioralna psihoterapija, kao i drugi oblici savjetovanja, osobito suportivna psihoterapija za pružanje moralne potpore, također pomažu ljudima da premoste stresnu situaciju i s više optimizma gledaju prema budućnosti.

Datum objave članka: 1. 9. 2018.