Anti-aging - sposobnost cijeljenja preduvjet uspjeha

Zdrav život / Kultura tijela prim.   Sanja Gregurić dr. med., spec. dermatovenerolog i laserski kirurg  /  Vesna Fabekovec dr. med., spec. dermatovenerolog

Kod odraslih osoba sposobnost cijeljenja procjenjuje se na temelju fotooštećenja, kronološke dobi i općega zdravstvenog statusa

Anti-aging postao je sveopći trend. Izgledati što bolje (i mlađe) u određenim godinama imperativ je modernog doba, što potvrđuje i sve veća potražnja za anti-age preparatima. Da će se taj trend nastaviti i u budućnosti, govori podatak o broju žena starijih od 50 godina - 2000. ih je bilo 131 milijun, a procjene za 2015. kreću se oko 154 milijuna.

Anti-aging je, nažalost, još uvijek i mnogim liječnicima sinonim za korektivne i kozmetske postupke u dermatovenerologiji, makar je riječ o vrlo složenom pristupu koji se temelji na kombinaciji preventivne medicine i terapijskih zahvata. Primjena holističkog pristupa organizmu u anti-agingu otvara mogućnost suradnje liječnika različitih specijalnosti - kineziologa, kineziterapeuta, nutricionista... - a u dermatovenerologiji se usmjerava na poticanje obnove kože po već poznatim fiziološkim načelima.

Ukloniti novotvorinu, krvožilne promjene, hiperpigmentacije ili keratoze na koži smatra se kozmetskim zahvatom, i on kao takav ne bi trebao biti problem. Postoji niz mogućih terapijskih zahvata i njihovih kombinacija, a ono što zanima kako liječnika tako i pacijenta je što bolji konačni rezultat, odnosno što manje vidljiv ožiljak.

Procjena starosti kože

Da bi se to moglo postići, valja pravilno procijeniti starost kože. Naime, biološka starost vrlo često ne odgovara fotostarosti kože, tj. riječ je o dva različita pojma. Biološko starenje je fiziološki, genetski određen proces, a fotostarenje posljedica niza biokemijskih promjena nastalih pod utjecajem ultraljubičastog zračenja (UV) (slika 1).

Karakteristike kože u slučaju biološkog starenja:

  • tanak epidermis održane strukture (arhitektonike)
  • smanjen broj i aktivnost fibroblasta
  • održan kolagen
  • smanjenje elastina

Karakteristike kože u slučaju fotostarenja:

  • promijenjena struktura epidermis
  • povećan broj i aktivnost fibroblasta
  • smanjena količina kolagena
  • povećana količina elastina

U oba slučaja navedene promjene posljedica su niza lančano povezanih biokemijskih procesa koji mijenjaju osnovu anti-aginga, tj. proces cijeljenje (obnove) tkiva.

Slika 1 - Fotostarenje

Cijeljenje ovisno o hijaluronatima

Osnova svakog cijeljenja je aktivnost hijaluronske kiseline koju u koži izlučuju fibroblasti. U fiziološkim uvjetima, hijaluronska kiselina je polimer velike molekularne težine 106 koji služi popunjavanju i potpori tkiva. U slučaju oštećenja tkiva, stvaraju se fragmenti hijaluronske kiseline manje molekularne težine koji pokreću mehanizme popravka oštećenja i odgovorni su za biološki učinak (umnožavanje stanica, aktivaciju stanica, stvaranje novih krvnih žila).

Hijaluronati se stvaraju u obliku lakih i teških lanaca, od kojih svaki ima točno određenu ulogu u procesu cijeljenja koji je stupnjevit (slika 2):

  • 1. faza - hijaluronska kiselina nakuplja se u području oštećenja (u rani) i potiče promjene slične upali, što dalje potiče izlučivanje faktora rasta svih kožnih struktura; glavnu ulogu u toj fazi imaju laki lanci;
  • 2. faza - hijaluronati štite novonastalo nježno granulacijsko tkivo od mogućeg utjecaja slobodnih radikala i kontroliraju stanično nakupljanje;
  • 3. faza - nakupljena hijaluronska kiselina potiče stvaranje novih krvnih žilica i stanica koje grade kožu, zatvarajući ranu.
Slika 2 - Uloga hijaluronata u procesu cijeljenja


Idealno cijeljenje odvija se jedino kod vrlo male djece, kod koje je riječ o cijeljenju bez ožiljka zbog toga što ništa ne ometa faze epitelizacije. Kod odraslih osoba sposobnost cijeljenja procjenjuje se na temelju fotooštećenja, kronološke dobi te općega zdravstvenog statusa. Pristup je individualan jer su razlozi lošeg cijeljenja različiti. Tako je proces cijeljenja u koži koja nije aktinički oštećena (ultraljubičastim zrakama) loš zbog usporena stvaranja hijaluronata, a u aktinički oštećenoj koži proces cijeljenja je loš zbog stvaranja hijaluronata lošije kvalitete (stvaranje hijauronata nije usporeno).

Stoga se prije bilo kakvih liječničkih zahvata počinje terapija preparatima hijaluronata da bi se koža pripremila za cijeljenje i obnovu. Odabir preparata, trajanje pripremnog tretmana i poticanje epitelizacije nakon zahvata određeni su stanjem kože, i modulirani iskustvom liječnika.

Međutim, ne treba zaboraviti ni preventivne dermatološke preglede kao nezaobilazan dio primjene preventivnog dijela anti-aginga, koji zapravo predstavlja ništa manje zahtjevnu shemu upotrebe preparata s hijaluronatom i prije pojave bilo kakva znaka oštećenja kože.

Datum objave članka: 1. 12. 2006.