Faktori koji život znače

Otkako je početkom sedamdesetih godina preplanulost postala statusni simbol, znak zdrava i lijepa tijela, medicinski stručnjaci redovito upozoravaju na opasnosti koje donosi uživanje u suncu. No, unatoč stalnim upozorenjima, mnogi se ljudi i dalje nekontrolirano izlažu suncu, što dovodi do nepopravljivih oštećenja na koži.

Prekomjerno izlaganje suncu i njegovim štetnim ultraljubičastim (UV) zrakama godinama je poznato kao jedan od glavnih uzroka nastanka raka kože, pa i drugih bolesti. Oštećenju kože ultraljubičastim zrakama dodatno pridonose i globalno zatopljenje, pojava ozonskih rupa i pojačano sunčevo zračenje. Zato je od velike važnosti upoznati se s načinima zaštite kože od sunca.

Ultraljubičaste zrake ne mogu se vidjeti golim okom. Tri osnovna tipa su UVA, UVB i UVC. UVA i UVB zrake dopiru do površine Zemlje i do različitih slojeva kože, a UVC ostaju apsorbirane u različitim slojevima atmosfere. Dok jačina UVB zraka ovisi o godišnjem dobu i dobu dana, UVA zrake ne mijenjaju svoj intenzitet i podjednako su opasne u svako doba dana ili godine.

Djelovanjem na stanice kože UV zrake mogu dovesti do razvoja alergije na sunce, ubrzana starenja kože, gubitka elasticiteta, a u krajnjem slučaju i do raka kože. Prema brojnim istraživanjima, izravno su odgovorne i za nastanak najozbiljnije vrste raka kože - melanoma. Zato osobe s velikim brojem madeža moraju biti posebno oprezne pri izlaganju suncu, odnosno za njih vrijedi - ne sunčati se i koristiti kreme s visokom zaštitnim faktorom uz obvezno nošenje majice, kape (ili šešira) i sunčanih naočala.

Uz to, moraju se redovito podvrgavati dermatološkom pregledu, odnosno preventivnom operativnom zahvatu madeža koji zadovoljavaju kriterije atipičnih. Naime, samo pravodobnim odstranjivanjem atipičnih madeža uklanja se podloga iz koje se kasnije u životu može razviti melanom. Takve preventivne operacije uz patohistološku analizu provode se u cijelom svijetu i mnogim ljudima spašavaju život, jer se tako u određenim slučajevima otkriju i početni stadiji melanoma koji su u potpunosti izlječivi.

Krema za zaštitu od sunca sa SPF-om samo produljuje mogućnost boravka na suncu bez opeklina, ali ne omogućuje neograničeno dugo izlaganje

Osim štetnih utjecaja sunca na našu kožu, valja spomenuti i njegove pozitivne utjecaje na organizam. Da nema sunca, ne bi bilo ni života na Zemlji. Sunce je, dakle, izvor života i energije za sva živa bića. Pod utjecajem sunčevih zraka u našem organizmu stvara se nama nužan D vitamin.

UV zračenje se kao umjetni izvor zračenja koristi u terapiji (fototerapija) različitih kožnih bolesti, primjerice psorijaze, atopijskog dermatitisa, kontaktnog alergijskog dermatitisa, a u kombinaciji s nekim lijekovima, za liječenje određenih tipova limfoma kože. No, osobe kod kojih je indicirana fototerapija, a imaju veći broj madeža, prije te terapije trebaju se podvrgnuti dermatološkom pregledu i po potrebi preventivnom operativnom zahvatu uz PHD analizu klinički atipičnih madeža. Dakle, UV zračenje može nam biti i od pomoći ako znamo kako njime upravljati i ako ujedno poštujemo pravila koja nameće izlaganje suncu.

Prema osjetljivosti kože na sunčane opekline, ljude dijelimo na četiri različita fototipa:

• fototip 1 - odnosi se na vrlo svijetlu kožu, pjege, crvenu ili plavu kosu te plave ili zelene oči. Ovaj tip kože nikad ne potamni i uvijek izgori. Zbog smanjene pigmentacije razina otpornosti na opekline izrazito je niska, pa koža počinje reagirati jačim crvenilom već desetak minuta nakon izlaganja suncu. Ovakav fototip kože ima oko dva posto populacije;
• fototip 2 - označava svijetlu put sklonu razvoju pjega ljeti i plavu kosu. Pigmentacija je vrlo slaba, pa je koža sklona opeklinama. Bez odgovarajuće zaštite opekline se javljaju već nakon deset do dvadeset minuta izlaganja suncu. Preporučeno vrijeme izlaganja suncu bez zaštitnih sredstava je do dvadeset minuta, a inače bi trebali koristiti zaštitni faktor 15. Ovaj tip kože ima oko 12 posto stanovništva;
• fototip 3 - srednje svijetla koža, tamnija ili tamna kosa i svijetlosmeđe oči. Iako je zbog dobre pigmentacije ovaj tip kože manje osjetljiv na opekline, bez zaštite može zadobiti opekline nakon pola sata izlaganja suncu. Ovo je najčešći tip kože i prisutan je kod oko 78 posto populacije;
• fototip 4 - označava tamni fototip (mediteranski tip), tj. tamniju kožu (maslinasta put) i kosu. Zbog jačeg pigmenta ovaj tip kože razvija opekline nakon 45 minuta izlaganja suncu. Savjetuje se korištenje krema s faktorom zaštite 6. Ima ga osam posto populacije.

Oštećenje kože počinje već s prvim izlaganjem suncu i kumulativnog je karaktera, pa zato nikad nije dovoljno rano za zaštitu djeteta od negativnog utjecaja sunčeva zračenja.
Dječja koža je osjetljiva na sunce i lakše izgori nego koža odraslih. Zato djecu mlađu od šest mjeseci ne bi uopće trebalo izlagati suncu, a stariju od šest mjeseci treba zaštititi prikladnom odjećom, pokrivalima za glavu i sredstvima za zaštitu od sunca namijenjenima djeci, koja apsorbiraju i sprječavaju prodor UV zraka na kožu.

Iako većina štetnih posljedica izlaganja suncu ne nastupa u djetinjstvu, nova medicinska istraživanja potvrđuju da je zaštita djece od sunca izrazito važna, s obzirom na to da postoji povezanost između prekomjerna izlaganja suncu u djetinjstvu i nastanka kožnih tumora u odraslih, ponajprije karcinoma, ali i malignog melanoma kože. Učestalo izlaganje suncu do desete godine života odgovorno je za pojavu većeg broja madeža kasnije u životu, a sunčane opekline u ranom djetinjstvu rizik su za nastanak melanoma kasnije u životu. Nažalost, melanom se sve češće javlja i u mlađim dobnim skupinama. S obzirom na to da zaštita kože u dječjoj dobi čak do 80 posto može smanjiti rizik nastanka karcinoma kože kasnije tijekom života, jasno je koliko važnu ulogu ima u sprječavanju štetnih posljedica kumulativnog djelovanja UV zračenja.

Oštećenja od sunca mogu biti akutna i kronična. Akutno oštećenje kože od UV zračenja manifestira se pojavom crvenila različita intenziteta (opekline), a kronična oštećenja odnose se na kumulativno oštećenje, koje se kasnije manifestira prijevremenim starenjem kože, pojavom prekanceroza i karcinoma, odnosno melanoma kože.

Od svih vrsta zračenja koja iz sunca isijavaju, na oko najopasnije djeluje UV zračenje. Akutna oštećenja na očima očituju se razvojem fotokeratitisa (upale rožnice) i fotokonjunktivitisa (upale očne spojnice). Dugotrajno izlaganje UV zračenju može dovesti i do katarakte (zamućenja očne leće), pterygiuma (bjelkastih naslaga na bjeloočnici) i tumora kože vjeđa. Studije su pokazale da izlaganje očiju UV zračenju više od četiri sata dnevno dovodi do tri puta veće opasnosti od razvoja katarakte u usporedbi s osobama koje nose zaštitne naočale s UV filtrima. Zbog toga, ali i činjenice da se zbog promjena u zaštitnom ozonskom sloju intenzitet UV zraka povećava, a time i njihova štetnost, sunčane naočale treba nositi tijekom cijele godine, a važno je da ih nose i odrasli i djeca.

Pretjerano izlaganje sunčevim zrakama, bilo da je riječ o sunčevoj svjetlosti ili umjetnim izvorima UV zraka, dovodi do prijevremenog starenja kože. Dakle, simptomi starenja kože nastaju mnogo ranije u životu, a očituju se kao tamne mrlje na koži lica ili nejednolika pigmentacija, ranija pojava bora ili elastoze, tj. promjena u dubljim dijelovima kože koja zahvaćaju vezivno tkivo.

Mrlje na koži lica i bore u određenoj se mjeri mogu ukloniti dermatološkim tretmanima i zahvatima, no na promijenjenu teksturu kože više se ne može djelovati, pa čak ni operativnim zahvatom (face lifting). Upravo zbog toga iznimno je važno tijekom cijelog života kožu štititi kremama za zaštitu od sunca s odgovarajućim zaštitnim faktorom, nositi šešir ili kapu te na vrijeme početi s anti-aging tretmanima (tretmani protiv starenja kože) - već nakon tridesete godine života.

Smisao anti-aging tretmana je preventiva, odnosno odgađanje pojave simptoma starenja kože. Ako se tek u starijoj životnoj dobi, kad su na licu već duboke bore, započne s anti-aging tretmanima, rezultat će biti mnogo skromniji. No, to ne znači da rezultata nema, nego da se ne može postići željeni učinak. Drugim riječima, što se prije započne s tretmanima, bore će biti znatno manje uočljive i "mekše", a cjelokupni izraz lica bolji.

Ipak, treba upozoriti da se od takvih tretmana, koji uključuju ispunjavanje bora hijaluronskom kiselinom (koja je neživotinjskog podrijetla), primjenu Botulinum toksina tipa A ili LPG lifta 6 (stimulacija kolagena), ne može očekivati pomlađivanje kože za dvadeset godina. Oni ipak prije svega omogućuju izrazito osvježenje kože i izraza lica, čime je najveći broj osoba izrazito zadovoljan. No, oni koji očekuju nerealne rezultate, s pojmom "znatnog poboljšanja izgleda bora" i nisu u potpunosti zadovoljni. Stoga je kod svih tretmana pomlađivanja lica važno provesti trijažu, bilo da je riječ o zahvatima skalpelom ili bez njega.

Važnu ulogu u starenju imaju i geni. Oni određuju biološko starenje naše kože, koje se ne možemo zaustaviti, ali ga negativnim utjecajem ultraljubičastih zraka (iz prirodnog ili umjetnih izvora) možemo ubrzati. Takvo ubrzano starenje kože naziva se fotostarenje kože ili foto-aging. Najviše se uočava na koži lica, vrata, dekoltea i ruku (šake). Pravilnom zaštitom od sunca, poštivanjem pravila o izlaganju suncu te korištenjem krema za zaštitu s odgovarajućim faktorom, znatno se mogu ublažiti simptomi fotostarenja kože.

I, NE ZABORAVITE...

- I za oblačnih dana možemo dobiti opekline na koži.
- Previše izlaganja suncu opasno je bez obzira na životnu dob.
- Kreme za zaštitu od sunca sa SPF-om štite, ali ne neograničeno.
- Sunce treba izbjegavati od 11:00 do 16:00 sati.
- Ako ne osjećamo toplinu tijekom sunčanja, ipak možemo izgorjeti.
- UV zračenje djeluje štetno na kožu i oči.
- Ljudi sa svijetlom kožom i kosom osjetljiviji su na UV zračenje.
- Preplanulost nas ne štiti od opeklina.
- Štetni učinci opeklina su kumulativni.
- UV zračenje štetno je i zimi.
- Djecu treba posebno dobro zaštititi.
- Tamnija koža ne čini osobu atraktivnijom.
- Refleksija UV zraka na pijesku može biti toliko jaka da izazove opekline.
- Što nam je sjena kraća, to je UV zračenje opasnije.
- Opekline se mogu zaraditi i za boravka u vodi.
- Na većoj nadmorskoj visini UV zračenje je štetnije.
- Sjena štiti od sunca djelomično, jer ne štiti i od raspršenog i reflektiranog UV zračenja.

Vrlo je važno znati odabrati odgovarajuće zaštitno sredstvo, tj. kremu za zaštitu od sunca koja štiti od štetnog djelovanja UV zraka. Ambalaža zaštitnih sredstava ima oznaku SPF, što je kratica za Solar Protection Factor, a znači da takav proizvod sadrži zaštitu od UV zračenja i daje nam podatak koliko prosječno možemo ostati na suncu uz primjenu kreme za zaštitu od sunca, a da ne dobijemo opekline. Što je sposobnost kreme za zaštitu od sunca za apsorpciju UV zraka veća, veći je i faktor zaštite.

SPF u najvećoj mjeri označava zaštitu od UVB zraka, a neki njezini sastojci blokiraju i UVA zrake. Među sastojke koji upijaju i UVA zrake ubrajamo avobenzon, oktokrilen, titan-dioksid, cinkov oksid i meroxyl SX.

Bez obzira na broj SPF, krema za zaštitu od sunca mora se na kožu nanijeti pola sata prije izlaganja i iznova nanositi svakih sat do dva, jer zaštitno sredstvo nestaje znojenjem ili kupanjem, a i općenito nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti aktivni sastojci se počinju raspadati.

Izlaganje očiju UV zračenju više od četiri sata dnevno dovodi do tri puta veće opasnosti od razvoja katarakte u usporedbi s osobama koje nose zaštitne naočale s UV filtrima

Koji ćemo zaštitni faktor upotrijebiti, ovisi i o planiranom razdoblju boravka na suncu. Ako radite na otvorenom i niste u mogućnosti izbjegavati izloženost sunčevim zrakama od 10:00 do 16:00 sati, svakako upotrijebite najjači zaštitni faktor.

Neki proizvodi nose natpis koji potvrđuje vodootpornost, no to se odnosi na vrijeme od 40 do 80 minuta. Stoga se savjetuje nanijeti kremu za zaštitu od sunca nakon svakog kupanja. U svijetu se uvažava jedino kriterij vodootpornosti američke Agencije za hranu i lijekove (Food and Drug Administration, FDA), po kojem je preparat vodootporan ako nakon dva kupanja (plivanja) od 20 minuta na koži ostane 50 posto nanesenog preparata.

SPF -  Krema za zaštitu od sunca sa SPF-om samo produljuje mogućnost boravka na suncu bez opeklina, ali ne omogućuje neograničeno dugo izlaganje. Primjerice, ako bez zaštitnog faktora uobičajeno "izgorimo na suncu" za 20 minuta, zaštitni faktor SPF 15 omogućuje da na suncu ostanemo pet sati, a da ne zaradimo sunčane opekline. Drugim riječima, minute razdoblja u kojem ne izgorimo bez zaštitnog faktora (20 min.) množe se s brojem zaštitnog faktora koji nanosimo na kožu (SPF 15) i tako dobijemo vrijeme koje možemo ostati na suncu, a da ne izgorimo (20 min. x SPF 15 = 300 min. ili 5 sati). No, povećanje zaštitnog faktora ne znači i proporcionalno dulje sigurno izlaganje suncu.

Sunblock - Označava sadržaj mineralnih sastojaka, poput titanijeva dioksida, cink-oksida ili željeznog oksida. Ove kreme za zaštitu od sunca teže se razmazuju i ostavljaju trag na površini kože, a kožu štite tako što reflektiraju UV zrake. Međutim, ne pružaju 100-postotnu zaštitu od sunca.

Sunscreen - Kreme s ovom oznakom štite kožu tako što apsorbiraju UV zrake i djelomično ih filtriraju, pri čemu manji dio UV zraka prodre u kožu.

Samo pridržavanjem uputa o zaštiti od UV zračenja možemo uvelike pridonijeti zdravlju naše kože. Niti jedna krema za zaštitu od sunca ne nudi 100-postotnu zaštitu i samo je jedan segment u zaštiti od sunčeva zračenja. Ako se tek počinjemo izlagati suncu, i uz uporabu kreme za zaštitu od sunca s odgovarajućim SPF-om trebamo biti u hladu od 11 do 16 sati (vrijeme najsnažnijeg UV zračenja) ili nositi laganu svijetlu odjeću dugih rukava (nogavica) te šešir sa širokim obodom i naočale s UV filtrom.