Multisportovi kao spoj prirodnih oblika kretanja

Zdrav život / Sport i rekreacija izv. prof. dr. sc.   Mario Kasović  /  Vladimir Žic  /  Lovro Lepan  /  Dorijan Pavliša spec. bacc.

Sveobuhvatne tjelesne aktivnosti, u koje ubrajamo porodicu multisportova, najzdravije su jer ravnomjerno i proporcionalno razvijaju cijelo tijelo

Stav prema tjelesnoj aktivnosti

Počinjem vježbati sutra ili počinjem vježbati određenog dana, ili počinjem kad riješim problem. Mnogi brzo zaborave takva i slična obećanja samima sebi. To se vrlo često događa jer imaju negativan stav prema tjelesnim aktivnostima, temeljeći ih na negativnim iskustvima iz prošlosti, ili zato što se ograničavaju isključivo na pojedinu aktivnost, ili postavljaju sebi nerealno visoke ciljeve, pa misle: "Hm, ne mogu pretrčati pet kilometara svaki dan, pa je najbolje da uopće ne trčim, odnosno da se ne bavim tjelesnom aktivnošću...". Do tog zaključka dolaze jer su čuli ili pročitali da je trčanje najbolje za kondiciju i zdravlje uopće, ali ipak odustaju.

Beskonačni i nemjerljivi pozitivni utjecaji

Svaki dan u godini dobar je za početak aktivnijeg života. Ništa posebno se ne razlikuju godišnja doba, kao što nema razlike ni između ponedjeljka i petka. Započnimo danas i ovaj tren, a ne sutra!

Važno je istaknuti da tjelesna aktivnost nije povlastica, nego je dostupna svima, bez obzira na sposobnosti, dob, spol itd. Mnogi su svjesni utjecaja bavljenja tjelesnom aktivnošću na zdravlje, no prednosti ima puno više. Tjelesna aktivnost omogućava i društveno-socijalnu komponentu života, ponajviše kroz upoznavanje novih i zanimljivih osoba, stjecanje prijateljstava. Neke zajednice (plemena) idu tako daleko da smatraju kako je čovjekov biološki sat istekao ako se ne može više kretati. Kako god, utjecaj vježbanja na zdravlje je očit i prevelik da bi se zanemario. Stoga je cilj ovoga članka naglasiti važnost bavljenja tjelesnom aktivnošću i sportom, s tim da ćemo istaknuti jednostavnije i najzdravije.

Niz pozitivnih utjecaja na tijelo je beskonačan i nemjerljiv. Istaknimo samo neke vrlo praktične:

  • pomaže u regulaciji tjelesne težine;
  • pomaže koordinaciji, ravnoteži i gibljivosti;
  • poboljšava koncentraciju;
  • pomaže u borbi protiv tjeskobe i depresije;
  • stvara osjećaj zadovoljstvo u svladavanju novih vještina i navika;
  • omogućuje upoznavanje zanimljivih i nama sličnih ljudi;
  • postavlja izazove i neke nove ciljeve;
  • omogućuje da iskusimo osjećaj poraza, ali i pobjede;
  • omogućuje da pobijedimo sami sebe.


Najzastupljeniji sportovi mogu se podijeliti u dvije skupine: ciklički (trčanje, plivanje, biciklizam...) i aciklički (nogomet, košarka, rukomet, odbojka...).

U nastavku ćemo predstaviti jednostavne, a vrlo zdrave aktivnosti, koje možete upražnjavati svakodnevno i koje koriste najprirodnije kretnje.

Prednost multidisciplinarnih sportova

Sveobuhvatne tjelesne aktivnosti, u koje ubrajamo porodicu multisportova, najzdravije su jer ravnomjerno i proporcionalno razvijaju cijelo tijelo. Multisport je po definiciji skup sportskih disciplina u kojima se natjecatelji utrkuju u nekoliko uzastopnih etapa, pri čemu se svaka sastoji od druge aktivnosti. Natjecatelji prelaze s jedne discipline na drugu, bez stanke, kako bi postigli što bolji rezultat. Multisportska natjecanja većinom su natjecanja izdržljivosti i sastoje se od aerobnih aktivnosti, poput trčanja, biciklizma, plivanja itd. Mnogi nisu svjesni da su kroz život, ne znajući, ipak okusili multisport.

Zapravo, multisport je spoj prirodnih i poznatih nam oblika kretanja, koje većina nas koristi svakodnevno, kao što su trčanje, plivanje, biciklizam, veslanje i rolanje. Sve su to cikličke i pretežno aerobne aktivnosti, što znači da se tijekom vježbanja ponavlja ista kretna struktura pokreta. Odlika takvih aktivnosti je prije svega sigurnost, jer nema naglih i agresivnih pokreta i promjena smjera gibanja, koje preopterećuju lokomotorni sustav, što može dovesti do ozljede, kao što je to slučaj u sportskim igrama i borilačkim sportovima.

Nadalje, ako se bavite multisportom, opterećenje tijela je ravnomjerno raspoređeno, zbog čega je i mogućnost ozljeđivanja manje izražena. Ako već imate neku ozljedu, uvijek postoji mogućnost bavljenja aktivnošću koja ne opterećuje taj dio tijela.

Mnogi se rekreiraju nekom od tih aktivnosti, održavajući tako fizičko i mentalno zdravlje. Međutim, svaka od tih aktivnosti različito utječe na naše tijelo. Plivanje razvija mišiće ruku, ramenog pojasa, trupa, leđa i trbušnog pojasa te ujedno osigurava zdravu kralježnicu te lijepo i pravilno držanje tijela. Opterećenja tijekom trčanja pogoduju razvoju koštane mase te oblikuju i jačaju mišićnu masu. Biciklizam razvija noge te jača i oblikuje mišiće stražnjice. Kombinacija biciklizma i trčanja u potpunosti razvija mišiće donjih ekstremiteta.

Triatlon? Zašto ne!

Svijet multisporta razvio se iz natjecanja u triatlonu i duatlonu, te danas obuhvaća veći broj različitih natjecanja, od kojih su najčešća:

  • triatlon - plivanje, cestovno trčanje, cestovni biciklizam;
  • duatlon - cestovno trčanje, cestovni biciklizam;
  • kros-triatlon - plivanje, brdski biciklizam, kros trčanje;
  • kros duatlon - brdski biciklizam, kros trčanje;
  • aquatlon - plivanje, trčanje;
  • zimski triatlon - skijaško trčanje, biciklizam, trčanje po snijegu;
  • veslački triatlon - veslanje, biciklizam, trčanje;
  • quadratlon - plivanje, kajakaštvo, biciklizam, trčanje.


Ako se bavite triatlonom, razvijate sve mišiće i izgrađujete lijepo, skladno i zdravo tijelo. S obzirom na to da je riječ o aerobnom sportu, mišići postaju izduženi i vretenasti. Njegova je specifičnost aktivacija svih velikih skupina mišića koje troše veliku količinu energije, što utječe na gubitak suvišnih kilograma. Upravo je to jedan od najčešćih razloga zbog kojeg se rekreativni sportaši počinju baviti tim zdravim sportom.

Iako triatlonce smatraju jednima od najskladnije građenih sportaša, nije samo vitko i skladno tijelo jedina dobrobit toga sporta. Triatlon je i sport izdržljivosti. Za odrasle natjecatelje utrke traju od sat vremena pa naviše. Osjećaji i težina trčanja nakon plivanja i podulje vožnje biciklom ojačat će vas ne samo fizički nego i mentalno. Svaka utrka je novi izazov, a svaki prolazak ciljem daje osjećaj osobnog zadovoljstva i postignuća. Bit ćete zadovoljni bez obzira na rezultat, jači i spremniji nositi se sa stresom i drugim životnim izazovima.

Sustav triatlonskih natjecanja u svijetu je i zamišljen tako da bude prilagođen triatloncima svih razina, od amatera u doslovnom smislu te riječi, kojima je pobjeda svaka završena utrka, do vrhunskih natjecatelja kojima je cilj biti najbolji. Vrhunski natjecatelji nastupaju u elitnoj kategoriji, a amateri u dobnim (age-group) kategorijama, koje su najčešće podijeljene u rasponu od po pet godina. Tako na natjecanjima u svijetu, koja broje i više od 2000 natjecatelja, jedni uz druge nastupaju triatlonski profesionalci u najboljim godinama i zaljubljenici u triatlon stari 40, 50, 60 i 70 i više godina. I svaki od njih je mogući age-group pobjednik.

Osim dobnih kategorija, i dužine na kojima se utrkuje svima su prilagođene: od sprint triatlona koji traju oko sat vremena, preko olimpijskog triatlona koji je dvostruko dulji, do long-distance utrka od kojih je najdulji Ironman, utrka koju najbolji triatlonci na svijetu završavaju u osam sati. Naravno, organiziraju se i posebne utrke za najmlađe - youth triatloni, čije se trajanje mjeri u desecima minuta. Također postoje i utrke za totalne početnike koje su sličnih udaljenosti. Mnogi ih završavaju sa samo nekoliko treninga.

Većina nas naučila je plivati još u djetinjstvu. Svi trčimo, makar za tramvajem, ali trčati znamo. Bicikl je vrlo popularno prijevozno i rekreativno sredstvo. To znači da smo svi potencijalni triatlonci. Trebamo samo krenuti!

Za one koji žele znati malo više: www.tkswibir.hr; www.zagreb-triatlon.hr.

Ojačajte svoje mišiće

1. Vježba za prednji dio mišića nogu 
Naizmjenično savijati i ispružati noge. Izvoditi 2 - 4 serije do 10 ponavljanja.

 

2. Vježba za mišiće donjeg dijela trbuha i prednjeg dijela mišića nogu
Raširiti, pa skupiti noge. Izvoditi 2 - 4 serije do 10 ponavljanja.

 

3. Vježba za mišiće gornjeg dijela trbuha
Naizmjenično dizati gornji dio tijela s rotacijom u stranu; osloniti se na nadlakticu. Donji dio leđa je na podu. Izvoditi 2 - 4 serije do 10 ponavljanja.

 

4. Vježba za mišiće leđa 
Ruke ispružiti, podići gornji dio tijela i zadržati u tom položaju 2 - 3 sekunde. Izvoditi 2 - 4 serije do 8 ponavljanja.

 

5. Vježba za mišiće donjeg dijela leđa i stražnjeg dijela noge 
Savinuti nogu u koljenu i podići okomito. Izvoditi 2 - 4 serije do 10 ponavljanja.

 

6. Vježba za mišiće leđa
Uvinuti leđa i spustiti bradu na prsa. Izvoditi 2 - 4 serije do 10 ponavljanja.

 

7. Vježba za mišiće leđa i nogu
Naizmjenično dizati ispruženu jednu pa drugu nogu. Izvoditi 2 - 4 serije do 10 ponavljanja.

 

8. Vježba za mišiće leđa i nogu
Istodobno podizati ispruženu ruku i suprotnu nogu. Izvoditi 2 - 4 serije do 10 ponavljanja.

Datum objave članka: 30. 7. 2010.