Prednosti adjuvantiranog cjepiva protiv gripe
Zašto se adjuvantirano cjepivo preporučuje rizičnim skupinama i koje su njegove prednosti u odnosu na konvencionalna cjepiva saznali smo za vas u razgovoru s dr. Goranom Tešovićem, specijalistom infektologije
Sezona gripe je pred vratima. Ta kozmopolitska bolest ne štedi nikoga, bez obzira na dob i spol bolesnika, klimatske uvjete i zemljopisni položaj u kojem živi. No, poznato je kako je najučinkovitija preventivna mjera cijepljenje. Upravo je to tema razgovora s dr. Goranom Tešovićem, specijalistom infektologije iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu.
Možete li nam reći kako razlikovati gripu od prehlade?
I obična prehlada i gripa virusne su bolesti i prenose se kapljičnim, odnosno respiratornim putem. Prehlada se javlja tijekom cijele godine, iako se od nje češće obolijeva zimi, a gripa je isključivo vezana uz zimske mjesece i znatno je teža bolest. Kod gripe dominiraju tzv. opći simptomi, tj. visoka vrućica, jaka glavobolja i bolovi u mišićima i zglobovima. Respiratorni simptomi su minimalni ili ih u početku bolesti uopće nema. Oboljeli se često žale na grlobolju, a suhi kašalj javlja se tek na kraju bolesti. Simptomi gripe najčešće traju tjedan dana. Prehlada obično prolazi bez komplikacija, tj. sekundarnih bakterijskih infekcija, a komplikacije gripe, osobito u starijih ljudi i kroničnih bolesnika, su česte.
Kad počinje sezona gripe i zašto možemo oboljeti i nekoliko puta?
Gripa je tipična zimska bolest koja se javlja u najhladnijim mjesecima u godini, što znači da se u našim krajevima može očekivati najranije u prosincu, a katkad se prvi oboljeli registriraju potkraj siječnja ili početkom veljače. Uzročnik je virus iz porodice ortomiksovirida, a karakterizira ga sposobnost izmjene antigenih svojstava. Virus gripe je, dakle, podložan učestalim, manjim ili većim promjenama u antigenskom sastavu, pa svaki put kad dođemo u kontakt s "novim" virusom možemo ponovno oboljeti.
Kome se preporučuje cijepljenje?
Svim osobama starijim od šest mjeseci. Cijepiti se, dakle, smiju i djeca. No, u većini zemalja svijeta cijepe se pripadnici tzv. rizičnih populacija. To su osobe starije životne dobi i one koje boluju od kroničnih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje i cijepljenje trudnica, ali i svih u kojih se mogu očekivati komplikacije nakon obolijevanja od gripe.
Može li se oboljeti od gripe nakon cijepljenja?
Osoba koja se cijepila protiv gripe ne može oboljeti od cjepiva. Cjepiva protiv gripe koja se koriste u Hrvatskoj spadaju u tzv. mrtva cjepiva, pa se u organizam ne unose živi uzročnici bolesti. Pojedine osobe mogu imati minimalne simptome nakon cijepljenja, no uglavnom je riječ o lokalnim reakcijama.
Zašto se cijepljenje redovito provodi svake godine?
Kao što je već rečeno, virus gripe podložan je stalnim mijenama, što znači da onaj koji uzrokuje bolest ove godine, ne mora biti isti kao i onaj iz prethodne sezone. Prema tome, ako i postoji imunološka memorija nakon preboljenja gripa ili cijepljenja u prethodnoj sezoni, to ne znači da će biti dovoljna za zaštitu čovjeka pri ponovnom susretu s virusom, osobito ako je on izmijenjen. Uz to, cjepivo protiv gripe je tzv. mrtvo cjepivo i pruža kratkotrajnu zaštitu, tj. samo za jednu sezonu. Prema tome, cijepite li se ove godine, to nikako ne znači da ste od gripe zaštićeni i sljedeće, bez obzira na to što je virus možda i ostao isti.
Koliko brzo možemo steći zaštitu nakon cijepljenja i koliko ona traje?
Zaštita se stječe dva do tri tjedna nakon cijepljenja, a traje, nažalost, kratko, tj. samo jednu sezonu.
Je li cijepljenje protiv gripe jednako učinkovito za sve?
Najjače imunogeno i zaštitno djelovanje je u osoba mlađe odrasle i srednje dobi. U tim dobnim skupinama učinkovitost cjepiva kreće se i do 90 posto. Nešto je manja u djece i mlađih adolescenata, osobito u djece mlađe od tri godine. Nažalost, cjepivo protiv gripe najmanje je učinkovito u osoba starijih od 65 godina (50 do 60 posto). Starije osobe najizloženije su obolijevanju od gripe praćenim komplikacijama, koje mogu dovesti i do smrtnoga ishoda. Upravo je zbog toga HZZO na preporuku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) ove godine osigurao planiranu količinu cjepiva od tri dobavljača, među kojima i posebno adjuvantirano cjepivo protiv gripe proizvođača Novartis Vaccines & Diagnostics, namijenjenog starijim od 65 godina i svim osobama starijim od šest mjeseci s kroničnim bolestima. Osobe starije od 65 godina u Hrvatskoj uvrštene su u rizične skupine koje se cijepe protiv gripe o trošku države. Njihovo redovito cijepljenje, osobito cjepivom koje ima jače imunogeno i zaštitno djelovanje poput adjuvantiranog, u Hrvatskoj dostupnog pod zaštićenim imenom Fluad, konkretna je javnozdravstvena akcija koja smanjuje mogućnost obolijevanja od gripe i u konačnici prevenira velik broj smrtnih slučajeva.
Recite nam nešto više o adjuvantiranom cjepivu protiv gripe, odnosno njegovim prednostima u odnosu na konvencionalna cjepiva, s obzirom na to da ga se preporučuje rizičnim skupinama u Hrvatskoj?
Postoje različita cjepiva protiv gripe, no najveći broj ljudi u svijetu cijepi se mrtvim cjepivima, i to tzv. fragmentiranim i podjediničnim cjepivima. U nekim zemljama registrirano je i živo atenuirano cjepivo protiv gripe koje se aplicira u obliku nosnoga spreja, no u Hrvatskoj još nije registrirano. Zaštitno djelovanje mrtvih cjepiva je slično, ali postoje razlike u broju izazvanih lokalnih nuspojava. Posljednje desetljeće razvijeno je i tzv. adjuvantirano cjepivo protiv gripe, tj. podjedinično cjepivo kojem je dodan adjuvans. Adjuvans služi kao pojačivač imunološkoga odgovora, što je osobito važno kod osoba u kojih je oslabljen imunološki odgovor. Usto, MF59 je prvi komercijalno dostupan adjuvans koji se upotrebljava u cjepivu protiv gripe. Njegove prednosti u odnosu na konvencionalna cjepiva su produljen i poboljšan imunološki odgovor te zaštita protiv heterovarijantnih sojeva, što adjuvantirano cjepivo čini najboljom mogućom preventivnom mjerom.
Intervju: dr. sc. Goran Tešović, dr. med., spec. infektolog, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb
Razgovarala: Marina Marković