Radni stres - dobro poznata priča

Pojam stresa nije nov. O njemu se govorilo još u 14. stoljeću, kad je označavao teškoće, tegobe ili nesretne okolnosti. Potkraj 17. stoljeća počinje se spominjati u fizici, a u 19. stoljeću u medicini se spominje kao uzrok bolesti. S obzirom na to da je suvremeni način života velik izvor stresa, zanimanje za njega danas je veće nego ikad.

Stres je prisutan u svim segmentima života, zbog čega se s njim susrećemo gotovo svakodnevno. Jednostavno, sastavni je dio života i nemoguće ga je izbjeći. Jedna od definicija kaže da je stres odnos između osobe i okoline koji osoba procjenjuje kao vrlo zahtjevan, ili prelazi njezine mogućnosti i ugrožava joj dobrobit.

Stres može biti akutni ili kronični. Na stres u "zdravim količinama" ne treba gledati kao na nešto negativno. On nam daje pozitivnu motivaciju da mijenjamo nama neugodnu situaciju u ugodnu i povoljnu. Međutim, dugotrajna izloženosti stresu ili neprilagođenost na stres dovode do iscrpljenosti organizma i pojave različitih bolesti.

Utjecaj stresa očituje se na većini organskih sustava, pa je tako duga lista bolesti koje se javljaju kao posljedica. Najčešće su glavobolje, moždani udar, srčani infarkt, šećerna bolest, visoki krvni tlak, depresija, ali i niz drugih. Stres se manifestira na nekoliko načina:

• tjelesni simptomi - glavobolja, vrtoglavica, napetost u mišićima, bol u prsima, plitko disanje, ubrzan rad srca
• psihički simptomi - napetost, umor, depresivnost, razdražljivost i anksioznost
• promjene u ponašanju - najčešće nervozne geste te konzumacija alkohola, duhanskih proizvoda i lijekova.

Sa stresom na radnom mjestu svatko se od nas prije ili kasnije susretne, neovisno o zanimanju ili vrsti radnog mjesta.

Loša organizacija, kratki rokovi, neuobičajeno teški, nerazumljivi ili pretjerani zahtjevi iz radne okoline, prekovremeni rad, loša radna atmosfera, premorenost, strah od gubitka posla samo su neki od uzroka poslovnog stresa. Sve to utječe na koncentraciju, teže se procjenjuje trenutačna situacija, povećavaju se nestrpljivost i netolerancija, te slabe moralna i etička načela.

Gledajući s ekonomske strane, dugotrajna izloženost zaposlenika stresu vodi do velikih troškova - smanjuju se kvaliteta posla i učinkovitost zaposlenika, povećava se broj ozljeda, izostanci s posla i bolovanja. 

Iz svega možemo zaključiti kako je prevencija stresa ključna u zaštiti zdravlja. Postoje različiti načini prevencije stresa. U nastavku ćemo predstaviti rezultate jednog istraživanja koje je pokazalo koliko određene fizioterapijske metode na poslu mogu zaposlenicima smanjiti stres.

Istraživanje je provedeno u vodećoj svjetskoj tvrtki za pružanje telekomunikacijskih usluga. Sudjelovalo je 30 ispitanica (sve su bile žene), koje su zbog što osobnijeg pristupa bile podijeljene u manje grupe. Raspon njihovih godina bio je od 24 do 57, a prosječna dob 39. Istraživanje je provedeno na njihovu radnom mjestu, od 15 do 20 minuta na dan za vrijeme stanke. Trajalo je mjesec dana, tijekom kojih su dva puta tjedno provođene fizioterapijske metode koje su uključivale vježbe disanja, vježbe istezanja i parcijalnu masažu.

Svrha vježbi disanja je poticanje pravilna disanja, jer većina ljudi zbog stresa i lošeg držanja ne koristi cijeli kapacitet pluća, te diše površinski i plitko. Pravilno disanje opskrbljuje tijelo dovoljnom količinom kisika, smiruje, opušta, pozitivno djeluje na srčanožilni sustav i smanjuje stres.

Svrha vježbi istezanja je smanjenje napetosti u mišićima uzrokovane stresom. Vježbama istezanja osvješćuju se dijelovi tijela na kojima se radi i postiže se psihička i fizička opuštenost.

Parcijalna masaža smanjuje mišićnu ukočenost i bol, povećava prokrvljenost i dovodi do osjećaja opuštenosti. Sve fizioterapijske metode bile su prilagođene poslovnom odijevanju i prostoru.

Prvi i zadnji dan istraživanja ispitanice su ispunile upitnik, a njihova usporedba dala je konačni rezultat. U upitniku su bila navedena 24 simptoma stresa, s tim da su sudionice svaki simptom ocjenjivale ocjenom: 0 = nikad, 1= rijetko, 2 = često, 3 = gotovo uvijek. Simptomi koji su se ocjenjivali u upitniku su: nezadovoljstvo, umor, apatičnost, nemir, razdražljivost, anksioznost, promjene apetita, problemi sa spavanjem, promjene raspoloženja, nervozne geste, konzumacija alkohola, duhanskih proizvoda i lijekova, nestrpljivost, slabija koncentracija, zabrinutost, preosjetljivost na kritiku, zaboravljivost, nesposobnost donošenja odluka, depresivnost, bol u mišićima, problemi s probavom, bol u prsima/ubrzan rad srca, glavobolje/vrtoglavice, znojenje dlanova i plitko disanje.

Uspoređeni su upitnici ispunjeni prvi i zadnji dan istraživanja. Uspoređujući svaki simptom zasebno, najveće poboljšanje pokazalo se kod bolova u mišićima, glavobolje/vrtoglavice i depresivnosti. Kod 73 posto ispitanica smanjila se bol u mišićima, kod 50 posto glavobolja, a depresivnost kod 43 posto njih.

Određeni simptomi su se pogoršali, što bi moglo razjasniti samo dugotrajnije istraživanje. Primjerice, bol u mišićima, simptom kod kojeg je najveći broj ispitanica osjetio poboljšanje, u 10 posto njih se pogoršala. Treba imati na umu da fizioterapijski tretman ukočenih mišića u početku može izazvati bol, koja nestaje nakon određenog vremena. Zato je za pretpostaviti da bi se duljim istraživanjem rezultat navedenog simptoma ipak promijenio.

Gledajući sve simptome zajedno, dobiveni rezultati pokazuju da od 30 ispitanica koje su sudjelovale u istraživanju, njih 59 posto nije osjetilo promjenu, poboljšanje je osjetilo 36 posto njih, a pogoršanje samo njih pet posto. Potvrda tih rezultata, a možda i najbolji pokazatelj učinkovitosti ove metode, su pozitivni pisani komentari ispitanica, koje su na svoju inicijativu upisale na upitnicima zadnji dan istraživanja.

Nakon mjesec dana fizioterapijskih metoda na radnom mjestu i dobivenih rezultata, vidljiv je pozitivan učinak ove metode na smanjenje i prevenciju stresa. Na temelju prezentiranih podataka može se pretpostaviti da bi dugoročno provođenje fizioterapijskih metoda imalo višestruku korist - smanjenjem stresa smanjio bi se broj bolesti koje nastaju kao posljedica stresa i zaštitilo zdravlje zaposlenika, povećala bi se radna učinkovitost i smanjio broj izostanaka s radnog mjesta, odnosno bolovanja. U konačnici, ulaganja u prevenciju stresa višestruko su korisnija u odnosu na troškove liječenja njegovih posljedica.

Sa stresom se susrećemo gotovo svakodnevno i nemoguće ga je izbjeći. Ne zaobilazi nas ni na radnom mjestu. Kad postane kroničan ili količina stresa preraste našu mogućnost da se suočimo s njim, dolazi do iscrpljenosti organizma, što ugrožava zdravlje. Ipak, pravodobnom prevencijom moguće je smanjiti sve štetne posljedice koje ostavlja na naše zdravlje.

Predstavljena metoda ne zahtijeva puno ulaganja, a pokazala je da je već u prvih mjesec dana trećina zaposlenica osjetila poboljšanje. Smanjili su se simptomi stresa, a time i mogućnost obolijevanja od bolesti koje se posljedično javljaju. Većina ispitanica na kraju istraživanja osjećalo se bolje i poletnije, smanjilo se nezadovoljstvo i slaba radna motivacija zaposlenika. Dakle, ne treba dvojiti da je zdrav i zadovoljan zaposlenik temelj svake uspješne tvrtke.