Vitamin D kao pomoć u borbi protiv koronavirusa
Prema najnovijim populacijskim istraživanjima čini se da vrlo veliki broj ljudi ima nisku razinu vitamina D u tijelu, a zapadnjački stil života dodatno doprinosi njegovu niskom unosu i endogenom stvaranju
Vitamin D i njegova uloga
„Idi malo na sunce skupiti vitamina D!“ nešto je što ste sigurno već čuli. Da, upravo naše tijelo u suradnji sa sunčevim zrakama, konkretno ultraljubičastim (UVB), iz kolesterola u našoj koži stvara vitamin D3, stručno zvan kolekalciferol. Ova suradnja pokazuje koliko je sunce važno u našem životu.
Vitamin D se kao i drugi nutrijenti nalazi u hrani. Najpoznatiji oblici ovog vitamina su kolekalciferol (vitamin D3) iz namirnica životinjskog podrijetla i ergokalciferol (vitamin D2) podrijetlom iz biljnih namirnica.
Bez obzira radi li se o endogenom (onome koji smo stvorili uz pomoć sunčeve svjetlosti) ili egzogenom obliku vitamina D (iz hrane i dodataka prehrani), on u našem organizmu mora proći proces aktivacije do svog konačnog oblika, 1,25-dihidroksi kolekalciferola koji obavlja niz važnih uloga u našem organizmu.
Struktura molekule vitamina D slična je strukturi molekule hormona, primjerice estrogena i kortizona, a i njegovo djelovanje je više slično djelovanju hormona nego vitamina.
Najpoznatija uloga vitamina D vezana je za zdravlje kostiju. Naime, on uz odgovarajuću razinu kalcija i fosfata u serumu omogućava normalu mineralizaciju kosti te rast i razvoj koštanog tkiva i zubi. U ovom procesu vitamin D usko surađuje s vitaminom K2 koji aktivira osteokalcin koji veže kalcij i omogućava osteoblastima ugradnju kalcija u kost.
Osim što pospješuje apsorpciju kalcija, vitamin D modulira rast stanica, te sudjeluje u normalnom radu neuromišićnih i imunoloških funkcija. Poznato je da isti vitamin modulira biosintezu neurotransmitera i neurotropnih faktora, štoviše pronađeni su receptori za vitamin D u samom mozgu. Stoga nedostatak ovog vitamina predstavlja čimbenik rizika za razvoj neurodegenerativnih bolesti poput depresije, demencije i Alzheimerove bolesti.
U posljednje vrijeme sve više se ističe i protuupalno i imunomodulacijsko djelovanje vitamina D, odnosno njegovo djelovanje na imunitet.
Upravo iz svih navedenih razloga važno je održavati normalnu razinu vitamina D u organizmu. Naime, manjak može izazvati ozbiljne posljedice na zdravlje, od simptoma kroničnog umora, apatije i depresije, preko smanjenja tjelesne mase do bolesti srca i osteoporoze, kao i nepravilnog rada imunosnog sustava, što se najčešće očituje kao podložnost infekcijama i pojava alergija.
Vitamin D se kao i drugi nutrijenti nalazi u hrani. Najpoznatiji oblici ovog vitamina su kolekalciferol (vitamin D3) iz namirnica životinjskog podrijetla i ergokalciferol (vitamin D2) podrijetlom iz biljnih namirnica.
Bez obzira radi li se o endogenom (onome koji smo stvorili uz pomoć sunčeve svjetlosti) ili egzogenom obliku vitamina D (iz hrane i dodataka prehrani), on u našem organizmu mora proći proces aktivacije do svog konačnog oblika, 1,25-dihidroksi kolekalciferola koji obavlja niz važnih uloga u našem organizmu.
Struktura molekule vitamina D slična je strukturi molekule hormona, primjerice estrogena i kortizona, a i njegovo djelovanje je više slično djelovanju hormona nego vitamina.
Najpoznatija uloga vitamina D vezana je za zdravlje kostiju. Naime, on uz odgovarajuću razinu kalcija i fosfata u serumu omogućava normalu mineralizaciju kosti te rast i razvoj koštanog tkiva i zubi. U ovom procesu vitamin D usko surađuje s vitaminom K2 koji aktivira osteokalcin koji veže kalcij i omogućava osteoblastima ugradnju kalcija u kost.
Osim što pospješuje apsorpciju kalcija, vitamin D modulira rast stanica, te sudjeluje u normalnom radu neuromišićnih i imunoloških funkcija. Poznato je da isti vitamin modulira biosintezu neurotransmitera i neurotropnih faktora, štoviše pronađeni su receptori za vitamin D u samom mozgu. Stoga nedostatak ovog vitamina predstavlja čimbenik rizika za razvoj neurodegenerativnih bolesti poput depresije, demencije i Alzheimerove bolesti.
U posljednje vrijeme sve više se ističe i protuupalno i imunomodulacijsko djelovanje vitamina D, odnosno njegovo djelovanje na imunitet.
Upravo iz svih navedenih razloga važno je održavati normalnu razinu vitamina D u organizmu. Naime, manjak može izazvati ozbiljne posljedice na zdravlje, od simptoma kroničnog umora, apatije i depresije, preko smanjenja tjelesne mase do bolesti srca i osteoporoze, kao i nepravilnog rada imunosnog sustava, što se najčešće očituje kao podložnost infekcijama i pojava alergija.
Vitamin D u hrani
Osnovni prehrambeni izvor vitamina D u prvom redu je plava riba (poput srdela, inčuna, papalina, skuše i onih većih kao što su tuna, haringa i losos), koja zbog visokog sadržaja masti (omega-3 masnih kiselina) skladišti vitamin D, dok biljne izvore predstavljaju gljive i kvasci.
Preporučeni dnevni unos vitamina D ovisi o dobi - u djece iznosi 400 - 600 internacionalnih jedinica (IU) dnevno, a za zdrave odrasle osobe 600 IU/dan.
Povećane potrebe za vitaminom D imaju osobe starije od 70 godina, kod kojih preporučena doza iznosi 800 IU na dan. Dodatno, povećane potrebe za vitaminom D imaju i osobe koje se spadaju u rizične skupine, a to su osobe koje se vrlo malo izlažu suncu (prekrivenih ekstremiteta i lica), osobe tamnije puti, pretile osobe i osobe koje imaju kronične bolesti kojima se dnevna doza vitamina D određuje individualno.
Preporučeni dnevni unos vitamina D ovisi o dobi - u djece iznosi 400 - 600 internacionalnih jedinica (IU) dnevno, a za zdrave odrasle osobe 600 IU/dan.
Povećane potrebe za vitaminom D imaju osobe starije od 70 godina, kod kojih preporučena doza iznosi 800 IU na dan. Dodatno, povećane potrebe za vitaminom D imaju i osobe koje se spadaju u rizične skupine, a to su osobe koje se vrlo malo izlažu suncu (prekrivenih ekstremiteta i lica), osobe tamnije puti, pretile osobe i osobe koje imaju kronične bolesti kojima se dnevna doza vitamina D određuje individualno.
Nova istraživanja ukazuju na manjak vitamin D
Nažalost, prema najnovijim populacijskim istraživanjima čini se da vrlo veliki broj ljudi ima nisku razinu vitamina D u serumu, a westernizacija prehrane, odnosno zapadnjački stil života, dodatno doprinosi niskom unosu, ali i endogenom stvaranju vitamina D. Naime, danas ljudi vrlo malo konzumiraju plavu ribu, daleko manje od preporuka, a i nedovoljno se izlažu sunčevu svjetlu, što zbog štetnog zračenja, što zbog sjedilačkog načina života.
No, zato su nam na raspolaganju dodaci prehrani s vitaminom D. Postoje samostalni pripravci u tabletama i sprejevima, te pripravci u kombinaciji s drugim vitaminima. Novije tehnologije nude rješenje za bržu apsorpciju i bolju iskoristivost poput vitamina D3 u spreju, ili kombinacije koje djeluju sinergistički poput vitamina D3 i K2.
Kad je riječ o zdravim osobama, ovakvi suplementi vitamina D kao poticaj imunitetu i potporu odražavanju normalne razine u organizmu najčešće se preporučuju u zimsko vrijeme, kada je izlaganje suncu minimalno te osobama koje konzumiraju vrlo malo prehrambenih izvora vitamina D, odnosno ribe.
No, zato su nam na raspolaganju dodaci prehrani s vitaminom D. Postoje samostalni pripravci u tabletama i sprejevima, te pripravci u kombinaciji s drugim vitaminima. Novije tehnologije nude rješenje za bržu apsorpciju i bolju iskoristivost poput vitamina D3 u spreju, ili kombinacije koje djeluju sinergistički poput vitamina D3 i K2.
Kad je riječ o zdravim osobama, ovakvi suplementi vitamina D kao poticaj imunitetu i potporu odražavanju normalne razine u organizmu najčešće se preporučuju u zimsko vrijeme, kada je izlaganje suncu minimalno te osobama koje konzumiraju vrlo malo prehrambenih izvora vitamina D, odnosno ribe.
Izvor fotografije: Shutterstock
