Vitamin D kao pomoć u borbi protiv koronavirusa

Zdrav život / Prevencija bolesti Karmen Matković Melki dipl. ing. preh. teh., nutricionist

Prema najnovijim populacijskim istraživanjima čini se da vrlo veliki broj ljudi ima nisku razinu vitamina D u serumu, a zapadnjački stil života dodatno doprinosi njegovu niskom unosu i endogenom stvaranju

„Idi malo na sunce skupiti vitamina D!“ nešto je što ste sigurno već čuli. Da, upravo naše tijelo u suradnji sa sunčevim zrakama, konkretno ultraljubičastim (UVB), iz kolesterola u našoj koži stvara vitamin D3, stručno zvan kolekalciferol. Ova suradnja pokazuje koliko je sunce važno u našem životu, no, nažalost, zbog trenutačne situacije i pandemije koronavirusa, većina nas sunce gleda samo s prozora i balkona.

Vitamin D se kao i drugi nutrijenti nalazi u hrani. Najpoznatiji oblici ovog vitamina su kolekalciferol (vitamin D3) iz namirnica životinjskog podrijetla i ergokalciferol (vitamin D2) podrijetlom iz biljnih namirnica.

Bez obzira radi li se o endogenom (onome koji smo stvorili uz pomoć sunčeve svjetlosti) ili egzogenom obliku vitamina D (iz hrane i dodataka prehrani), on u našem organizmu mora proći proces aktivacije do svog konačnog oblika, 1,25-dihidroksi kolekalciferola koji obavlja niz važnih uloga u našem organizmu.

Vitamin D u organizmu i njegova uloga

Struktura molekule vitamina D slična je strukturi molekule hormona, primjerice estrogena i kortizona, a i njegovo djelovanje je više slično djelovanju hormona nego vitamina.

Najpoznatija uloga vitamina D vezana je za zdravlje kostiju. Naime, on uz odgovarajuću razinu kalcija i fosfata u serumu omogućava normalu mineralizaciju kosti te rast i razvoj koštanog tkiva i zubi. U ovom procesu vitamin D usko surađuje s vitaminom K2 koji aktivira osteokalcin koji veže kalcij i omogućava osteoblastima ugradnju kalcija u kost.
 
Osim što pospješuje apsorpciju kalcija, vitamin D modulira rast stanica, te sudjeluje u normalnom radu neuromišićnih i imunoloških funkcija. Poznato je da isti vitamin modulira biosintezu neurotransmitera i neurotropnih faktora, štoviše pronađeni su receptori za vitamin D u samom mozgu. Stoga nedostatak ovog vitamina predstavlja čimbenik rizika za razvoj neurodegenerativnih bolesti poput depresije, demencije i Alzheimerove bolesti.
 
U posljednje vrijeme sve više se ističe i protuupalno i imunomodulatorno djelovanje vitamina D, odnosno njegovo djelovanje na naš imunitet.

Vitamin D i imunitet

Upravo iz svih navedenih razloga važno je održavati normalnu razinu vitamina D u organizmu. Naime, manjak može izazvati ozbiljne posljedice na zdravlje, od simptoma kroničnog umora, apatije i depresije, preko smanjenja tjelesne mase do bolesti srca i osteoporoze, kao i nepravilnog rada imunosnog sustava, što se najčešće očituje kao podložnost infekcijama i pojava alergija.

Vitamin D u hrani

Osnovni prehrambeni izvor vitamina D u prvom redu je plava riba poput srdela, inčuna, papalina, skuše i onih većih kao što su tuna, haringa i losos, koja zbog visokog sadržaja masti (omega-3 masnih kiselina) skladišti vitamin D, dok biljne izvore predstavljaju gljive i kvasci.

Preporučeni dnevni unos vitamina D ovisi o dobi - u djece iznosi 400 - 600 internacionalnih jedinica (IU) dnevno,  a za zdrave odrasle osobe 600 IU/dan.

Povećane potrebe za vitaminom D imaju osobe starije od 70 godina, kod kojih preporučena doza iznosi 800 IU na dan. Dodatno, povećane potrebe za vitaminom D imaju i osobe koje se spadaju u rizične skupine, a to su osobe koje se vrlo malo izlažu suncu (prekrivenih ekstremiteta i lica), osobe tamnije puti, pretile osobe i osobe koje imaju kronične bolesti kojima se dnevna doza vitamina D određuje individualno.

Nova istraživanja

Nažalost, prema najnovijim populacijskim istraživanjima čini se da vrlo veliki broj ljudi ima nisku razinu vitamina D u serumu, a westernizacija prehrane, odnosno zapadnjački stil života, dodatno doprinosi niskom unosu, ali i endogenom stvaranju vitamina D. Naime, danas ljudi vrlo malo konzumiraju plavu ribu, daleko manje od preporuka, a i nedovoljno se izlažu sunčevu svjetlu, što zbog štetnog zračenja, što zbog sjedilačkog načina života.  

No, zato su nam na raspolaganju dodaci prehrani s vitaminom D. Postoje samostalni pripravci u tabletama i sprejevima, te pripravci u kombinaciji s drugim vitaminima. Novije tehnologije nude rješenje za bržu apsorpciju i bolju iskoristivost poput vitamina D3 u spreju, ili kombinacije koje djeluju sinergistički poput vitamina D3 i K2.

Kad je riječ o zdravim osobama, ovakvi dodaci prehrani najčešće se preporučuju u zimsko vrijeme, kada je izlaganje suncu minimalno te osobama koje konzumiraju vrlo malo prehrambenih izvora vitamina D, odnosno ribe.

Iako je proljeće, svejedno treba imati na umu da su nas koronavirus i mjere za smanjenje zaraze „zarobili“ u kuću, a zbog niže ranoproljetne temperature još uvijek smo u dugim rukavima, stoga ne bi bilo zgorega uzeti suplement vitamina D kao poticaj imunitetu i potporu odražavanju normalne razine vitamina D3 u organizmu u ova teška vremena.
Datum objave članka: 7. 4. 2020.