Redoviti samopregled dojki može spasiti život

Žensko zdravlje / Prevencija Sunčica Bulat Würsching dr. med.

Porast broja slučajeva raka dojke u svijetu, ali ne i smrtnosti, smatra se posljedicom otkrivanja bolesti u ranijim stadijima, što poboljšava prognozu

Ljudsko tijelo građeno je od stanica različitih tipova koje se dijele kada je to organizmu potrebno, što omogućuje normalno funkcioniranje organizma kao cjeline i održavanje zdravlja. Kad se stanice iz nekog razloga počnu nekontrolirano dijeliti i gomilati formirajući nakupine istovrsnih stanica, nastaju tumori. Tumori mogu biti dobroćudni (benigni) i zloćudni (maligni, rak). Glavna je karakteristika zloćudnog tumora širenje u okolna tkiva i metastaziranje, tj. širenje tumorskih stanica iz jednog dijela tijela u drugi putem krvi ili limfe.

Rak dojke - učestalost i smrtnost u porastu

Rak dojke najčešći je maligni tumor žena i u mnogim zemljama vodeći uzrok smrti žena od malignih bolesti. Rizik je od razvoja raka dojke jedan prema osam, što znači da će svaka osma žena tijekom života bolovati od te bolesti. Sto je puta češći kod žena nego muškaraca.

Prvo mjesto na ljestvici smrtnosti od raka uopće u Hrvatskoj zauzima upravo rak dojke. Prema podacima Državnog registra za rak, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, stope učestalosti (incidencije) i smrtnosti (mortaliteta) za rak dojke u Hrvatskoj posljednja dva desetljeća u stalnom su porastu i rastu s dobi bolesnica. Kod žena izmeu 40 i 50 godina starosti uzrokuje veću smrtnost nego sve druge bolesti zajedno.

Godišnje se u Hrvatskoj otkrije oko 1800 novih slučajeva, s tendencijom stalna porasta, kao i u svijetu. Dakle, može se reći da Hrvatska pripada zemljama visokog rizika za obolijevanje od raka dojke. U našoj državi godišnje obole 32 na 100.000 žena, a u dobi od 65 do 69 godina čak njih 128 na 100.000. Iako se rak dojke može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, ta se bolest rijetko javlja u žena do 35 godina starosti. U približno 75 posto slučajeva novootkrivenih karcinoma dojke žene su starije od 50 godina.

Posljednjih tridesetak godina i u svijetu je zabilježen porast broja slučajeva raka dojke, ali se smrtnost nije povećala. Smatra se to posljedicom otkrivanja bolesti u ranijim stadijima, što poboljšava prognozu.

Nekoliko uzročnih čimbenika u igri

Iako još nije identificiran specifičan uzrok nastanka raka dojke, uz godine starosti, postoji još nekoliko rizičnih čimbenika koji povećavaju mogućnost razvoja raka dojke, a oni uključuju:

  • pozitivnu osobnu anamnezu (npr. rak druge dojke);
  • pozitivnu obiteljsku anamnezu prvog naraštaja ženskih srodnika (majka, kćeri i sestre);
  • dugo generativno razdoblje (rana menarha i kasnija menopauza);
  • rađanje prvog djeteta u kasnoj dobi;
  • prekomjernu konzumaciju alkohola;
  • prekomjernu tjelesnu težinu;
  • pušenje;
  • genske mutacije;
  • izloženost ionizirajućem zračenju;
  • slabu fizičku aktivnost;
  • stres.

Najveći rizik nose žene čije su majke imale obostrani rak dojke prije menopauze, čak devet puta veći od ostalih, tj. 50 posto njih može oboljeti. Postoje i slučajevi raka dojke kod kojih se nije mogao dokazati utjecaj nijedna od navedenih čimbenika.

SVAKA ŽENA MOŽE SMANJITI RIZIK OBOLIJEVANJA OD RAKA DOJKE

- z
dravim stilom života i zdravom prehranom;
- redovitom fizičkom aktivnošću;
- održavanjem umjerene tjelesne težine;
- nekonzumiranjem alkohola;
- dojenjem;
- samopregledom dojki jednom mjesečno nakon 20. godine;
- ultrazvučnim pregledom dojki jednom godišnje nakon 35. godine;
- mamografijom nakon 40. godine jednom u dvije godine te jednom godišnje nakon 50. godine starosti. A osobe iz rizične skupine jednom godišnje već nakon 35. godine.

Nesporna važnost samopregleda

Jedna od najboljih metoda otkrivanja raka dojke su redoviti samopregledi. Kod žena u reproduktivnoj dobi najbolje ih je izvoditi nakon menstruacije, petog do sedmog dana ciklusa. Temeljitim i redovitim samopregledom žena će se naviknuti na normalan izgled svojih grudi te brže i bolje zapaziti bilo kakve promjene.

Važno je, međutim, spomenuti da rak dojke može biti prisutan pet do deset godina prije negoli dosegne jedan centimetar, što se može napipati samopregledom. Stoga neke nove metode olakšavaju tehniku samopregleda i njegovu osjetljivost, npr. medicinska rukavica - detektor kvržica u dojci, kojom se mogu otkriti manji tumori.

Najosjetljivija i najspecifičnija metoda otkrivanja raka dojke je mamografija, pretraga kojom se mogu otkriti i oni tumori koji se ne mogu napipati tijekom samopregleda.

SIMPTOMI RAKA DOJKE KOJE SVAKA ŽENA MOŽE OTKRITI PREGLEDOM

- b
ezbolni čvor u dojci kao glavni znak - većina žena sama napipa čvor., koji je katkad bolan na dodir ili praćen spontanim bolovima;
- iscjedak iz bradavice koji je najčešće sukrvav ili krvav, a rjeđe proziran ili zamućen;
- nedavno uvučena bradavica koja se ne može izvući - u nekih je žena bradavica prirodno uvučena, ali nije pričvršćena u tom položaju kao kod raka dojke i može se djelomično izvući;
- osip, rane na koži dojki i kraste na bradavici;
- koža dojke koja sliči kori naranče;
- crvenilo, oteklina, toplina i bolna osjetljivost kao tipični znakovi upalnog oblika karcinoma dojke;
- povećani limfni čvorovi u predjelu pazuha, bolovi u leđima ili "patološki" prijelomi kostiju (prijelomi koji nastaju kao posljedica minimalna opterećenja kosti) zbog presadnica (metastaza) - ti simptomi u nekih žena mogu biti prvi znak raka dojke.

Stadij bolesti smjernica terapijskog pristupa

Terapija raka dojke može se provoditi na najrazličitije načine, ovisno o tome koliko je bolest uznapredovala i o njezinoj vrsti. Najčešće je riječ o kirurškom zahvatu koji se može kombinirati s terapijom zračenjem ili kemoterapijom (citostatici) te hormonskim liječenjem. Otkrivanje raka u što ranijem stadiju pomaže i u terapiji, pa se tako, primjerice, može primijeniti poštedniji kirurški zahvat te izbjeći ili smanjiti potreba za naknadnim terapijskim djelovanjem.

Teško je dati točnu prognozu

Srednje preživljenje u pacijentica koje odbiju bilo kakav način liječenja iznosi između 2,5 i tri godine, ali nekad može biti i dulje od 20 godina. Procjenjuje se da se prosječan tumor udvostručuje oko tri puta godišnje, pa je potrebno pet do osam godina da se tumor poveća na promjer jednog centimetra i tek tada se može otkriti pipanjem i samopregledom prstima.

U svakom slučaju, uzmemo li u obzir prve opise raka dojke koji datiraju oko 1600. g. prije Krista te napredak suvremene znanosti i medicine, izmijenjeni način života modernog čovjeka, sve više uočavamo važnost i nužnost potrebe za aktivnom brigom žene o vlastitom zdravlju.

Datum objave članka: 1. 2. 2004.