Suhoća spolovila - nelagoda koja tišti

Žensko zdravlje / Ginekologija Jozo Tomić dr. med., spec. ginekolog

Najveći dio od oko 45 posto žena u perimenopauzi, menopauzi ili postmenopauzi razvije simptome suhoće spolovila, ali o tome nerado govore

Kožu stidnice čini višeslojni pločasti epitel koji sadrži dlake, lojne, znojne i mirisne žlijezde. U potkožnom tkivu nalaze se Bartholinijeve i Skeneove žlijezde. Navedene žlijezde vlaže stidnicu, što djeluje zaštitno i na kožu, ali može pogodovati razvoju upale. Epitel rodnice čini višeslojni pločasti epitel bez orožavanja i nema žlijezda.

Vaginalni iscjedak (fluor vaginalis) je u rodnici uvijek prisutan. Količina i osobine iscjetka mijenjaju se pod utjecajem hormona pa je zato oskudan u predpubertetu i postmenopauzi, a mijenja se i u pojedinim fazama menstrualnog ciklusa. Normalni vaginalni iscjedak sastoji se od transudata (voda), cervikalne sluzi, odbačenih epitelnih stanica, rezidentne bakterijske flore, elektrolita i drugih kemijskih sastojaka.

Gašenje fine ravnoteže

Svaka stanica, odnosno svako tkivo i organ za svoju funkciju trebaju finu ravnotežu između aktivnosti hormona i lokalnih staničnih autoregulacijskih mehanizama. Ta fina ravnoteža počinje se gubiti najčešće oko 45. godine života žene, a posebno je karakterizira neravnoteža estrogena i progesterona, što u žena dovodi do niže navedenih simptoma i kliničkih znakova. Hormonska neravnoteža najčešće se javlja u perimenopauzi, menopauzi i postmenopauzi, a uzrok tome je prestanak funkcije jajnika i produkcije hormona estrogena i progesterona. Rezultat je pojava različitih simptoma koje sama žena i osjeća, a po vremenu kako se ti znaci javljaju dijele se u rane, srednje i kasne simptome.

Jedni od češćih su simptomi urogenitalne atrofije koji se mogu razviti nekoliko mjeseci od menopauze, a najviše tri do pet godina od prestanka menstruacije. Karakterizira ih atrofija stidnice (vulve) i rodnice (vagine). Epitel stidnice postaje tanji i gubi elastičnost zbog pada koncentracije i elastičnosti kolagena. Male usne gube volumen, blijede su i suhe zbog smanjene produkcije žlijezda lojnica, znojnica i Bartholinijevih žlijezda, a dolazi i do sužavanja ulaza u rodnicu što dovodi do nelagode i bola prilikom snošaja (dispareunija). Isto tako, padom produkcije estrogena propadaju epitel i prokrvljenost rodnice. Epitel rodnice postaje tanak, blijed i suh, s posljedičnom dispareunijom, vaginalnim svrbežom, žarenjem i pečenjem. Iste promjene viđamo i u mlađih žena kojima su operativno odstranjeni jajnici (zbog bolesti) ili su podvrgnute ginekološkom zračenju i/ili kemoterapiji.

Tegobe o kojima se ne govori

Žensko tijelo je osjetljivo i reagira na tjelesna i duševna opterećenja. Zato promjene općeg stanja i/ili stres mogu dovesti do objektivno ili subjektivno nedovoljnog vlaženja područja vanjskog spolovila žene. S druge strane, prosječna životna dob žena u Hrvatskoj je 77 godina, a njih oko 45 posto nalazi se u perimenopauzi, menopauzi ili postmenopauzi, sa slabije ili jače izraženim simptomima manjka hormona. Najveći dio njih razvije simptome suhoće spolovila. One nerado govore o svojim tegobama, a ako se povjere ginekologu većina dobije hormonsku terapiju.

Uz savjet ginekologa o higijensko-dijetetskim mjerama, pacijentici se savjetuje i lokalna primjena biološkog ovlaživača.

Datum objave članka: 1. 4. 2003.