English

Pratite nas na Facebooku

PROfertyl 2016

Dijagnostika

 ostali članci
  

Prostata specifični antigen

  

Intravenska urografija

  

Radiološke metode pregleda mišića i kostiju

svi članci »

Dijagnostika

Radiološke metode pregleda dojki

Podijeli

Autor:
Anton Krnić, dr. med., spec. radiolog
objavljeno u broju 51 (12/06)

Osjetljivost zbirnog mamografskog i ultrazvučnog pregleda u otkrivanju raka dojke vrlo je visoka, oko 97 posto

Posljednjih 20-ak godina rak dojke popeo se na 1. mjesto malignih tumora kod žena, pa se očekuje da će oboljeti svaka 8. do 11. žena u Hrvatskoj. Uzrok možemo tražiti u promijenjenim životnim navika, prije svega većoj izloženosti stresu, konzumiranju drukčije vrste hrane nego u prošlosti, te izloženosti različitim drugim štetnim kemijskim agensima, oralnim kontraceptivima, radijaciji i slično.
Neke osobe su zbog genetskog naslijeđa podložne raku dojke, posebno one koje su pozitivne na tzv. BRCA1 i BRCA2 gene i imaju vrlo velik rizik, a neki im zbog toga čak preporučuju preventivno odstranjenje dojki. Kod takvih žena rak dojke je vrlo često multicentričan (nastaje na više mjesta, moguće u obje dojke).
Budući da je riječ o bolesti koja je postala gorući javnozdravstveni problem, moderna medicina je razvila sofisticirane dijagnostičke mogućnosti i protokole za njezino rano otkrivanje.

U našoj zemlji nedavno je počeo sustavni skrining (probir), kako bi se identificiralo osobe sa sumnjivom radiološkom slikom dojki i napravilo obradu koja bi rezultirala trijažom pacijentica na one kod kojih je potreban daljnji dijagnostički ili operativni zahvat, one kojima su potrebne češće kontrole ili samo rutinske kontrole. Svakoj ženi starijoj od 39 godina preporučuje se mamografija jednom godišnje ili barem jednom svake dvije godine, bez obzira na to imaju li ili nemaju kliničkih tegoba. Ako žena bilo što uoči, pogotovo ako napipa kakvu kvrgu, uvlačenje bradavice ili iscjedak, neizostavno se treba javiti liječniku, iako to ne mora nužno značiti da ima rak dojke.

Osnovne metode pregleda

Osnovne radiološke metode pregleda dojke su mamografija i ultrazvuk. Premda u široj javnosti postoje predrasude spram mamografije, u smislu zastarjele metode koja počiva na rendgenskim zrakama, za razliku od "sofisticiranijeg" ultrazvuka, u svijetu postoji vrlo jasan znanstveno-stručni konsenzus o algoritmu pretraga. Kod žena iznad 39 godina mamografija je apsolutno prva pretraga, bilo da je riječ o skriningu ili pregledu zbog tegoba. Rizik koji mamografsko zračenje nosi (nešto manje nego kod RTG-a pluća), apsolutno je prihvatljiv s obzirom na mogućnost ranog otkrivanja raka dojke, za koji je mamografija uvjerljivo najosjetljivija dijagnostička metoda. Naime, rak dojke se u svom početnom, neinvazivnom stadiju ("in situ") u više od 50 posto slučajeva prezentira mikrokalcifikatima, tj. sitnim, nepravilnim nakupinama vapna, koje će se na mamografskoj slici vrlo jasno prikazati. Mamografija će u velikoj većini slučajeva prepoznati i rak dojke u uznapredovalom stadiju koji stvara morfološki prepoznatljive sjene na mamogramima koje su uglavnom i gušće od "normalnih" sjena. Problem su tzv. "guste" dojke, uglavnom kod mlađih žena i žena s fibrocističnim promjenama na dojci, koje mogu biti odraz hormonske terapije ili degeneracija žljezdanog tkiva zbog starenja. Kod "guste" dojke može se dogoditi da se na mamogramu ne vidi uznapredovali karcinom jer je prekriven gustim sjenama žljezdanog ili fibrocističnog tkiva. No, to ne umanjuje vrijednost mamografskog pregleda jer će svaki radiolog kad naiđe na "gustu" dojku, uputiti pacijenticu na dopunsku ultrazvučnu pretragu.


Anatomske strukture dojke. Karcinom se razvija u mliječnim kanalićima (duktalni tip) ili unutar žljezdanih kanalića (lobularni tip).

Ultrazvuk dojke je dopunska pretraga, koja je indicirana nakon što mamografija dade dvojben ili nejasan nalaz. Iznimka su dojke mlađih žena, kod nas ispod 40. godine, a u svijetu kod onih ispod trideset, jer se zbog smanjenog rizika raka dojke kod tih žena, neželjenog djelovanja ionizirajućeg zračenja te "gustih" dojki kod mlađih osoba, smatra da je uputnije početi obradu ultrazvukom. Mamografija se učini jedino ako je preporučena na temelju ultrazvučnog nalaza.
Vrlo je važno da liječnik koji izvodi pretragu pregleda sve dijelove dojki više puta i pazušne jame. Preporučuje se pregledati i jame iznad ključnih kostiju i učiniti manualni pregled dojki. Takvim pregledom vrlo je vjerojatno da će radiolog uspjeti identificirati sumnjivu promjenu na dojci, uglavnom ako je veća od 5 mm.
Osjetljivost zbirnog mamografskog i ultrazvučnog pregleda u otkrivanju raka dojke vrlo je visoka, oko 97 posto.

Ishodi mamografskog i ultrazvučnog pregleda

  • uredan nalaz - umirit će pacijenticu, ali ne otklanja potrebu daljnjih redovitih kontrola, poglavito ako je riječ o osobi starijoj od 40 godina
  • nalaz zasigurno dobroćudnih promjena - obično se radi o cisti ili dobroćudnom fibroadenomu, koji ne zahtijevaju nužno liječenje ako nisu preveliki
  • nalaz najvjerojatnije benignih promjena - uglavnom iziskuje kontrole u kraćim vremenskim razmacima, dakle tri do šest mjeseci
  • nalaz nejasnih promjena - implicira potrebu za razjašnjenjem; najčešće će biti potrebno učiniti punkciju promjene tankom iglom u svrhu dobivanja razmaza stanica za citološku abalizu ili tzv. "core" biopsiju, tj. uzimanje "cilindra" tkiva pomoću malo deblje igle koji će pregledati patolog; moguće je i odmah s kirurgom dogovoriti odstranjenje promijenjenog tkiva i naknadnu patološku analizu
  • nalaz koji najvjerojatnije upućuje na rak dojke - mamografska ili ultrazvučna slika s velikom sigurnošću sugerira prisutnost raka; uglavnom se radi biopsija i brzo kirurško odstranjenje promjene ili (dijela) dojke
  • patohistološki već dijagnosticiran rak dojke - treba odmah planirati kirurško, onkološko i radioterapijsko liječenje.

Pretrage za posebne indikacije

U novije vrijeme sve se više izvodi i magnetska rezonanca dojke (MR), koja zasad još nije ušla u rutinsku upotrebu zbog skupoće, nedostupnosti i vremena koje uzima. Zato se provodi kod sljedećih indikacija: potreba za obradom postoperativnog ožiljka u dojci kad želimo vidjeti razvija li se u ožiljku novi karcinom; utvrđivanje postojanja raka dojke na više mjesta u dojci/dojkama; dijagnostika zahvaćenosti pazušnih limfnih čvorova; provjera oštećenja implantata dojke kod žena koje su bile podvrgnute estetskom zahvatu; dijagnostika mogućih oštećenja radioterapijom raka dojke pazušnih živaca i sl. MR je vrlo osjetljiva metoda koja će prepoznati rak dojke u vrlo velikom broju slučajeva, ali nije previše specifična, pa će često rakom dojke proglasiti i promjene koje to nisu.
Metode nuklearne medicine također mogu biti od velike pomoći, posebno limfoscintigrafija, koja najranije detektira širenje raka dojke u pazušni limfni čvor.

Radiološki nejasne promjene

U svrhu boljeg razjašnjena radiološki nejasnih promjena poseže se za dijelom već spomenutih metoda interventne radiologije: stereotaksijska biopsija, ultrazvučno vođena citopunkcija/core biopsija, mamotomska biopsija te biopsija pomoću magnetske rezonance.
Bit tih zahvata je da se pod kontrolom mamografa, ultrazvuka ili MR-a prodre do promjene u dojci i uzme uzorak tkiva za analizu. Istim putem sumnjivo mjesto može se obilježiti žicom, kako bi ga kirurg tijekom operacije pouzdano locirao i odstranio. U novije vrijeme izvodi se i radiofrekventna ablacija raka dojke, tj.spaljivanje pomoću elektrode koja se pod kontrolom UZV-a stavi u područje koje treba uništiti. Za sada je uglavnom rezervirana za manje promjene, smještene blizu kože.