Aronia

Sport i rekreacija

 ostali članci
  

Vježbajmo zajedno - složenije vježbe s malom loptom

  

Brže, više, jače...

  

Nordijsko hodanje - aktivnost za cijelo tijelo

  

Priprema za skijanje - kako uživati i sačuvati koljena

  

Vježbajmo zajedno: vježbe snage i stabilnosti trupa

svi članci »

Anketa

 
U slučaju nepodnošenja, mlijeko i mliječnih proizvoda:
izbacim ih iz prehrane
potražim savjet liječnika
potražim savjet u ljekarni



» Rezultati
» Ostale ankete
Pretraživanje
 
Newsletter
 

Sport i rekreacija

Vježbajmo zajedno: važnost prevencije padova starijih osoba

Podijeli

Autori:
Mario Kasović, prof. tjelesne i zdravstvene kulture
mr. sc. Jadranka Vlašić
Tatjana Antolić, prof.
objavljeno u broju 52 (2/07)

Vjerojatnost da će se dogoditi pad ili rizik od pada možemo pripisati osobnom uzroku, tj. karakteristikama svakog pojedinca, ali i utjecaju okoline

Stranica: [1] 2 »

Svake godine jedna trećina 65-godišnjaka i starijih pati od zdravstvenih problema koji su posljedica pada. Podaci pokazuju da u Sjedinjenim Američkim Državama od 35 milijuna starijih osoba 10 milijuna pretrpi pad. Padovi su vodeći uzrok smrtnosti i ozljeđivanja kod starijih osoba, koje za posljedicu imaju invalidnost i nepokretnost, što često zahtijeva trajnu medicinsku skrb i visoke troškove liječenja. Samo je u 2000. u SAD-u bilo 1,8 milijuna posjeta bolnicama zbog pacijenta koji je pao, sa 340.000 prijeloma kuka i 16,4 milijarde dolara izravnih medicinskih troškova.


Slika 1 - Rizični činitelji koji utječu na pad

Uzrok pada - Uzroci su zapravo vezani uz međudjelovanje vanjskih (izlaganja vanjskim opasnostima) i unutarnjih činitelja (karakteristike pojedine osobe). Vjerojatnost da će se dogoditi pad ili rizik od pada često možemo pripisati osobnom uzroku i utjecaju okoline.
Osobni uzrok uključuje karakteristike svakog pojedinca, kao što su starosna dob, pokretljivost, funkcionalne sposobnosti te kronične bolesti i stanja, ukratko zdravstveni status osobe. Kod osoba starije životne dobi pod pojmom okoline u kojoj se izlaže riziku podrazumijevamo njihov stan ili kuću, ali i okućnicu, prostor oko zgrade, ulice kojima svakodnevno hoda. Postoji rizik od spoticanja o tepih i druge predmete, sve skliske površine, posebice mokar i tvrd pod u kupaonici, stube, visoke elemente i ormare, koji se mogu dosegnuti jedino penjanjem na druge predmete, te sve nestabilne i neravne površine u zamračenim prostorijama.

Rizici pada - Možemo ih klasificirati na one na koje ne možemo utjecati i one na koje možemo. U kategoriju rizika na koje ne možemo utjecati ubrajamo spol, starosnu dob i ukupan broj padova u prošlosti. Kategoriju rizika na koje možemo utjecati čine slabost mišića nogu te problemi pri hodu i ravnoteži. Kronične bolesti i stanja kao što su Parkinsonova bolest, moždani udar i artritis povećavaju rizik od pada. Nasuprot tome, osteoporoza ne povećava rizik, ali povećava vjerojatnost prijeloma kuka pri svakom padu. U pravilu, rizik od pojave pada povećava se s brojem rizičnih činitelja, a oni se pak povećavaju s brojem godina života (slika 1). Primarni cilj u prevenciji pada je svesti na najmanju moguću mjeru rizične činitelje i njihov broj.

Ravnoteža i snaga muskulature

U činitelje na koje možemo utjecati ubrajamo ravnotežu i snagu muskulature, koje su jako povezane. Ravnotežu možemo opisati kao sposobnost zadržavanja određene pozicije tijela ili dijela tijela pri kontaktu s podlogom koja je u mirovanju ili gibanju. Razlikujemo statičku i dinamičku ravnotežu. Statička ravnoteža je sposobnost kontrole posturalnoga gibanja, tj. zadržavanje statičke pozicije tijela i uspravnog stava u stojećem stavu. Dinamička ravnoteža je sposobnost pravovaljanog odgovora tijela na promjene ravnoteže i predviđanje promjena pri pokretu tijela. Dinamička ravnoteža važna je u hodu. Hodati znači biti pokretljiv, neovisan i imati kvalitetniji život.

Mnoge studije pokazuju da se kod starijih osoba snaga muskulature može poboljšati primjenom različitih tipova treninga snage. Učinak samo treninga snage, s ciljem unaprjeđivanja ravnoteže i prevencije pada, je skroman, iako postoji velika povezanost između snage i ravnoteže. Razlog tome je mehanizam održavanja ravnoteže. To je složen set različitih procesa i zahtijeva uspješno povezivanje višebrojnih komponenti, uključujući nekoliko senzornih sustava koji se treningom snage ne podražavaju. Komponente uključuju sljedeće senzorne sustave:

  1. Vizualni sustav osigurava vidne informacije o poziciji i pokretu tijela u prostoru te prepoznavanje potencijalno opasnih objekata i situacija.
  2. Vestibularni sustav smješten je u unutarnjem uhu, a osigurava informacije o pokretima glave i poziciji tijela u prostoru.
  3. Somatosenzorni sustav nadgleda poziciju tijela i kontakt s ostalim objektima, osobito tlom, i to uporabom receptora. Proprioreceptori ili mehanoreceptori nalaze se u mišićima, tetivama i zglobnim tijelima, a zaduženi su za prijenos informacija o poziciji pojedinog ekstremiteta. Kožni receptori prenose informacije s kože o dodiru i različitim vibracijama na koži.

Središnji živčani sustav obrađuje informacije koje dolaze iz tih senzornih sustava i daje naredbe skeletnoj muskulaturi koje su bitne za održavanje ravnoteže tijela. Ako je funkcija bilo kojeg od senzornih sustava oštećena ili oslabljena, smanjuje se mogućnost održanja ravnoteže, a povećava rizik od pada.
S godinama opadaju mišićna snaga i funkcija senzornih sustava, a uz pomoć loše ravnoteže povećava se rizik od pada.
U prevenciji pada programi tjelesne aktivnosti moraju se temeljiti na multidimenzionalnom aspektu održanja ravnoteže i biti usmjereni na aktiviranje svih relevantnih senzornih sustava u održavanju ravnoteže, kao što su muskuloskeletni sustav, vizualni, vestibularni te somatosenzorni sustav.

Stranica: [1] 2 »