Tema broja: Pamćenje

Razotkrivanje tajni pamćenja

Je li moguće ciljano izbrisati mučna sjećanja i izvući iz najdubljeg kutka mozga ona koja smo zaboravili

Spašavanje izgubljenih sjećanja

Čovjek provede cijeli život stvarajući sjećanja, no njegova sposobnost da ih pamti počne popuštati već nakon 25. godine. Uzrok? Prema znanstvenicima, krivo je smanjivanje dijela mozga zvanog hipokampus. Taj je dio mozga povezan s demencijom i stresnim poremećajima, a odgovoran je i za dugoročno i prostorno pamćenje, onaj oblik pamćenja koji nam govori kako nekamo doći.

U nedavnom su istraživanju stručnjaci proučili veličinu hipokampusa u mozgu ljudi s Alzheimerovom bolešću, s blagim smetnjama pamćenja i sa zdravim pamćenjem. Utvrđeno je da je smanjen hipokampus dva do četiri puta češće prisutan kod ljudi s demencijom.

No, kamo odlaze sjećanja ako se mijenja anatomija našeg mozga? Postoji li način da ih se vrati? Neka sjećanja nepovratno nestaju zbog oštećenja neurona, no druga postaju samo teže dostupna. To znači da su sjećanja skrivena duboko u mozgu, a neki znanstvenici tvrde da su pronašli način kako da ih izvuku na površinu.

Nikotin oživljava pamćenje

Dok istraživači otkrivaju biološku pozadinu gubitka memorije, i dalje se mučimo da pronađemo način kako vratiti pamćenje kad je ono izgubljeno. Jedan spoj obećava upravo to, a nadahnut je učincima nikotina. Naime, slijedeći ranija istraživanja koja su pokazala poboljšanje pamćenja u štakora uz pomoć nikotina, istraživači su proveli mali pokus s 80 oboljelih od Alzheimerove bolesti, kojima je dana tableta sa spojem koji stimulira nikotinske receptore u mozgu. Nakon što su uzimali tabletu jednom dnevno osam tjedana, pacijenti koji su već pretrpjeli značajnu štetu zbog Alzheimerove bolesti, prolazili su bolje na testovima dugoročne memorije, radne memorije i brzine kognitivne obrade podataka. Nedavno istraživanje na životinjama utvrdilo je da i nikotin može pomoći oboljelima od demencije da sačuvaju pamćenje dodatnih šest mjeseci, no stručnjaci upozoravaju da je korist od toga manja od štete izazvane pušenjem.

Glazba razbuđuje sjećanja

Brojne priče govore o pacijentima s Alzheimerovom bolešću i drugim oblicima demencije koji su prizvali stara i naizgled davno izgubljena sjećanja tako što su slušali dobro poznatu melodiju. Nedavno istraživanje s Kalifornijskog sveučilišta potvrđuje i pruža objašnjenje za teoriju zašto glazba uspijeva razbuditi sjećanja zakopana zbog posljedica Alzheimerove bolesti.

Petr Janata, profesor psihologije na Centru za um i mozak pri Kalifornijskom sveučilištu, otkrio je da je područje mozga u kojemu su uskladištena stara sjećanja istodobno i područje koje spaja poznatu glazbu, pamćenje i emocije. "Taj dio mozga najvažniji je za pohranu osobnih sjećanja i emocija koje su povezane s tim sjećanjima, uključujući i glazbu povezanu s njima", rekao je Janata Ivanhoeu. To je predčeoni korteks (smješten točno iza čela), koji među zadnjima odumire tijekom razvoja Alzheimerove bolesti. Upravo je ta osobina tog dijela mozga, pored istraživanja koja su pokazala reakcije oboljelih od Alzheimerove bolesti na njima poznatu glazbu, ponukala Janatu da izvede istraživanje o buđenju autobiografskih sjećanja zahvaljujući glazbi. Svaki je sudionik istraživanja prepoznao prosječno 17 od 30 glazbenih uzoraka, a 13 od prepoznatih uzoraka prizvalo je vrlo snažno osobno sjećanje. "Kad počne svirati glazba, odjednom se razbuđuje dio mozga u kojemu je glazba povezana sa sjećanjima i emocijama", nastavio je Janata, uspoređujući ulogu glazbe u ovom procesu s "glazbenim zapisom sjećanja". "Kad slušate poznate glazbene komade, i sjećanja se raspleću", kaže Janata, koji planira ponoviti istraživanje na starijim osobama, kao i na onima s blagim spoznajnim oštećenjem, koje je često prvi znak demencije.

Očuvanje pamćenja

Čarobni dodaci prehrani, omega-3 masne kiseline, čitanje, vježbanje navodno pomažu održavanju umne svježine i bistrine. No, budući da stopa demencije raste, sve je više ljudi koji su zabrinuti da bi ova bolest mogla i njih zahvatiti, pa su voljni uložiti u preventivne mjere.
Ginkgo biloba već je dugo ugledan dodatak prehrani u Europi, a njegovu su djelotvornost potvrdili i deseci istraživanja. No, nedavno istraživanje provedeno u nekoliko američkih centara za Alzheimerovu bolest nije otkrilo nikakve učinke. Dr. Randolph Schiffer iz Centra za zdravlje mozga pri klinici u Clevelandu smatra da je to istraživanje osporilo djelotvornost tog dodatka prehrani. "Ako ginkgo biloba ima učinka, onda je on tako mali da je nezamjetan u velikom istraživanju."

Austrijski su znanstvenici utvrdili da žene od 65 i više godina koje piju više od tri šalice kave dnevno imaju bolje rezultate na testiranju pamćenja nego one koje piju jednu ili manje od jedne šalice dnevno. Jesu li kofeinski napitci idući dodatak prehrani u cilju očuvanja pamćenja? Dr. Schiffer je i ovdje skeptičan te kaže da dugoročno kofein nema neuroprotektivnih svojstava. Vjerojatno je potrebno još istraživanja o memorijskim dodacima prehrani. No, od čega naš um onda ima koristi?