English

Pratite nas na Facebooku

Biljna ljekarna

 ostali članci
  

Nježnost iz bakina vrta

  

Kako i kada (ne) ide prirodno i tradicionalno

  

Kamilica

svi članci »

Anketa

 
Šećerna bolest tipa 1 se liječi
pravilnom prehranom
tjelesnom aktivnošću
inzulinom
svim navedenim postupcima



» Rezultati
» Ostale ankete

Biljna ljekarna

Artičoka - dragulj bogate riznice Mediterana

Podijeli

Autor:
Marina Gradinac, dr. med.
objavljeno u broju 34 (2/04)

Artičoka - dragulj bogate riznice Mediterana

Gorki, specifični sastojci lišća i korijena imaju posebnu aromu i sadrže djelotvorne tvari koje potiču jetru na brže protjecanje žuči

Artičoka (lat. Cynara scolymus, obitelj Asteracea/Compositum) je biljka koja raste diljem primorskih krajeva Europe, osobito Italije i Francuske i uz obale Tihog oceana. Nije poznato njezino točno podrijetlo. Od pamtivijeka je bila iznimno cijenjena hrana. Pronađena je još na slikama starih Egipćana u grobnicama njihovih faraona. Prvi detaljan opis ove biljke potječe od Aristotelova učenika Theophrastusa s Lezbosa 371. godine prije Krista. Čini se da je biljka otud prenesena u Rim, a tijekom vremena iz Rima u zapadnu Europu. Stoljećima je bila cijenjena kao skupocjena delicija za bogate i privilegirane. Vrlo dugo, čak do početka 20. stoljeća, smatrano je kako je artičoka jak afrodizijak. Koristila se i za liječenje kroničnih upala jetre, vodenih bolesti, a poslije i kod šećerne bolesti (dijabetesa) i ateroskleroze. Tridesetih godina prošloga stoljeća već je bilo poznato da ekstrat lišća artičoke utječe na razinu kolesterola u krvi. Devedesetih godina prošloga stoljeća provedena su brojna znanstvena istraživanja na sveučilišnim klinikama u Tźbingenu i Hamburgu koja su potvrdila dotadašnja mišljena o djelotvornosti te iznimne biljke.

Današnja je artičoka kultivirani oblik Cynara cardunculus i uzgaja se većinom u mediteranskoj regiji, na obalama Atlantskog oceana i u Kaliforniji. U Italiji artičoka često raste u maslinjacima kao dodatna kultura. To je snažna biljka, visoka do dva metra. Listovi su joj dugi do 80 cm, na naličju dlakavi, bez bodljika. Ima veliku cvjetnu glavicu (8-15 cm) s mesnatim, sočnim cvjetištem, crjepasto je ovijena mesnatim ovojnim listovima i sočnom bazom. Ti su sočni dijelovi zapravo omiljeno povrće. Sirova se ne jede jer je teško probavljiva. Cvate od travnja do kolovoza zadivljujućim plavim ili ljubičastim cvjetnim vjenčićem do četiri centimetra. Bere se u lipnju i srpnju, kad dozriju cvjetne glavice.

Sadrži gorke tvari (npr. cinaropirkin), aromatične karboksilne kiseline (npr. cinarin), flavonoide (naročito luteolin) i razmjerno mnogo vitamina A.

Znanost potvrđuje stoljetnu ljekovitost

Ljekovitost artičoke poznata je već stoljećima, a potječe od gorkih specifičnih tvari u lišću i korijenu, koje imaju posebnu aromu i sadrže djelotvorne tvari što potiču jetru na brže protjecanje žuči.
U spisima tradicionalne medicine govori se da čaj lišća artičoke vraća tek, pomaže pri probavi masti, stimulira mokrenje, liječi jetru i žučni mjehur, odstranjuje iz krvi mokraćnu kiselinu (ureu), otrovni produkt poremećene izmjene tvari u tijelu, liječi žuticu, kongestiju i cirozu jetre. Pomaže i u slučaju oboljele slezene, pijeska u bubrezima, gihta, reume, podagre i oteklina od vodene bolesti. Starijim ljudima pomaže osobito u slučaju azotemije, tj. trovanja otrovima vlastitog tijela koje uzrokuju oboljeli bubrezi, zastoj mokrenja i slično.
Intenzivna znanstvena klinička ispitivanja potvrdila su ljekovito djelovanje ekstrakta artičoke i produbila spoznaje o toj dragocjenoj biljci.

Neke znanstveno potvrđene koristi artičoke:

  • snižava razinu LDL-a ili lošeg kolesterola na račun razine HDL-a ili dobrog kolestrola
  • ima diuretičke sposobnosti - korisna je kod oboljenja bubrega
  • poboljšava protok žuči i funkcije jetre - korisna kod ciroze jetre
  • pomaže kod žgaravice, osjećaja ăkruljenjaÓ u crijevima, osjećaja nadutosti, bolova u trbuhu
  • pomaže kod mučnine, povraćanja, proljeva
  • ima snažan antioksidativni učinak
  • mobilizira energetske rezerve
  • štiti jetru od toksina i infekcija
  • djeluje protektivno (zaštitno) na jetrene stanice
  • stimulira regeneraciju (obnavljanje) jetrenih stanica.

Značenje artičoke još je važnije danas kada mnogi ljudi pate od loše probave, osobito nakon teških jela. Najčešći su uzroci smetnji loše prehrambene navike, nedostatak svakodnevne rutine u prehrani, život opterećen brigama i stresom, nedostatak tjelesne aktivnosti. Posljedice su sve češći pritisak u gornjem dijelu trbuha, osjećaj nadutosti, bučan rad crijeva, a u nekim slučajevima i grčevi.
Blagotvoran učinak artičoke pomoći će vašem tijelu da probavi teške obroke lagodno i potpuno prirodno.