English

Pratite nas na Facebooku

PROfertyl 2016

Nutricionizam

 ostali članci
  

Raznobojno, sočno i zdravo

  

Taj slatki zalogaj žudnje

  

Kalcij - mineral bez kojeg ne možemo

svi članci »

Nutricionizam

Prehrana prema emocijama

Podijeli

Autor:
mr. sc. Sandi Krstinić, dr. med., autor knjige "Prehrana prema emocijama"
objavljeno u broju 75 (12/10)

Prehrana prema emocijama

Prilagođavajući prehranu normalnim izmjenjivim promjenama, organizmu možemo pomoći u nastojanju da besprijekorno funkcionira

Prehrana prema emocijama prvi put u promišljanju načina ljudske prehrane uzima u obzir stanje ljudskog duha. U prehrani prema emocijama namirnice su podijeljene prema njihovu utjecaju na stanje određene emocije.

Kako nam je za svakodnevno obnavljanje potrebna raznolika prehrana, mnoge dijete su pogrešne jer tijelu uskraćuju pojedine namirnice ili njihove komponente. Regeneracija stanica je normalan fiziološki proces jer pojedini dijelovi našeg tijela stare i propadaju. Priroda je ljudskom tijelu dala genijalan mehanizam koji stare stanice zamjenjuje novima i mladima. Zato je nužno unošenje svih nutritivnih elemenata u primjerenim količinama, što je osnovni preduvjet zdravlja i mladolikog izgleda. Dakle, nema ispravne proteinske dijete, barem ne dugoročno, jer ona organizmu ne daje sve potrebne tvari. Vitamini i minerali potrebni su kako bi se proteini, ugljikohidrati i masti pravilnim i učinkovitim kemijskim procesima, uza što manje štetnih nusprodukata, ugradili i iskoristili za funkcioniranje organizma, a voda nam je potrebna u dovoljnoj količini da bi odradila svoju zaštitnu funkciju, primarno u detoksikaciji.

Uz poznavanje cikličnih promjena u našem tijelu, koje su pod utjecajem hormona i neurotransmitera na koje djeluju vanjski utjecaji, i prilagođavajući našu prehranu tim normalnim izmjenjivim promjenama, možemo organizmu pomoći u nastojanju da funkcionira besprijekorno, uza stvaranje što manje štetnih tvari, a kad i nastanu, da ih što prije izluči i na taj način dulje zadrži mladolik izgled. Međutim, ono što je manje poznato je fiziologija ljudskih emocija, koje su svojstvene svim živim bićima pa tako i životinjama. Životinje u određenom stanju duha odlaze u potragu za određenom namirnicom koja će nahraniti specifični osjećaj koji trenutačno proživljava. A kako su osjećaji koje mi proživljavamo raznoliki, jasno je da će i prehrana po osjećajima biti raznolika. Tijelo i dušu hrana neće ostaviti ni bez jedne hranjive tvari ili nutrijenta.

Dnevni ciklus emocija

Dan bi trebalo započeti obrokom na osnovi mliječnih proizvoda jer se ranim buđenjem osjeća "fiziološka ljutnja našeg duha". Ako se budimo nešto kasnije i naspavani smo, uz mlijeko obroku treba dodati ugljikohidrate. Žitarice u mlijeku, jogurtu ili kefiru ispravno preporučuju mnogi nutricionisti.

Kako se dan približava podnevu, jutarnja ljutnja ustupa mjesto prijepodnevnoj dominaciji tuge. Stoga u mozgu valja povećati koncentraciju serotonina jedenjem namirnica ugljikohidratnog tipa. Svi proizvodi od žitarica, kao što su kruh, pecivo, tjestenina, potom riža, krumpir, mahunarke dobro će doći u ranom ručku (između 11 i 15 sati). To su sve visokoenergetske namirnice, pa će biti savršeno ispravna hrana za mozak i tijelo.

Kako dan odmiče, stiže poslijepodne i naš duh zapada u fiziološku popodnevnu tjeskobu i bezvoljnost, protiv čega se valja boriti proteinskim obrokom. Kasni poslijepodnevni obrok ili večera treba biti proteinskog tipa, i to na način da se za rano poslijepodne biraju namirnice serotoninskog tipa koje će popraviti raspoloženje i odagnati tjeskobu - riba i bijelo meso (piletina, puretina, teletina, janjetina), a za kasno poslijepodne, kad nas uz bezvoljnost već hvata i umor, treba dati prednost crvenom mesu jer ono ima izraženu adrenalinsku komponentu, koja daje energiju i volju. Prilog uz proteinske obroke ne smije biti ugljikohidratni, nego na bazi povrća. To je važno iz jednostavna razloga jer približavanjem večeri ljudski osjećaji postaju sretniji i dolazimo do vrhunca dnevnog ciklusa emocija, kad mozgu ne trebaju namirnice za stvaranje energije. Tijelo u svom zadatku obnavljanja i pripreme za noćni počinak ne treba energiju, a ako je i dobije, ona se pretvara u masne naslage. Tada su nam potrebni vitamini i minerali iz voća i povrća.

Podjela namirnica

Najpoznatija je podjela namirnica po podrijetlu na sedam grupa: mlijeko i mliječni proizvodi, meso i ribe, žitarice i proizvodi, voće i povrće, masti, slatkiši i voda. Ta podjela nije odgovarajuća, jer nije bitno odakle pojedina namirnica potječe nego je važan njezin utjecaj na pojedinu emociju. Kako postoje četiri osnovne vrste emocija, logično je namirnice podijeliti u četiri grupe i još jednu petu koja, kao peti element, ima najveću vrijednost, jer su namirnice iz te grupe dobrodošle u bilo koje doba i za trajanja bilo kakve emocije te su odviše vrijedne da bi se ograničavao njihov unos.

Peti element - Voda je namirnica čiji unos ne treba ograničavati. Idealna količina je litra i pol do dvije dnevno. Bez obzira na emociju, vodu treba piti. Ona je univerzalna namirnica za svaku emociju, jer su stanice mozga, uz masnoće, građene i od vode. Tu masnu komponentu u građi naših moždanih stanica treba također nadoknaditi tvarima iz hrane, jer se stanice mozga troše i obnavljaju neprestanim kemijskim procesima.
Bez obzira na to prevladavaju li emocije sreće ili tuge, pa i ljutnje ili tjeskobe, uvijek je poželjno uzeti nekoliko desetaka sjemenki samostalno ili u sklopu nekog obroka. Prepune su zdravih nezasićenih masnoća u kojima su otopljeni vrijedni vitamini. Odmah nakon dragocjenih sjemenki trebamo spomenuti jaja, jer je riječ o sličnoj namirnici. Ono što im daje sličnost jest njihov sadržaj svih tvari iz kojih se može razviti život. To su najsavršenije namirnice koje je priroda stvorila i zato se preporučuju uvijek, ali u umjerenim količinama. Med je dobrodošao kod svih emocija, a bilo bi poželjno da zamijeni šećer - od zaslađivanja napitaka do priprave kolača. Mrkva je namirnica koja, uz obilje vitamina topivih u mastima, ima nula posto masnoća, iznimnu sposobnost detoksikacije, a uz to regulira probavu.

Četvrta grupa ili namirnice GABA tipa - ishodišne su tvari za nastanak GABA neurotransmitera, koji je zbog svoga inhibicijskog i blagotvorna djelovanja dobrodošao u slučaju ljutnje. Možemo ih nazvati i "ljutnjofilne" namirnice (vole emociju ljutnje), jer se u tom stanju duha najbolje iskorištavaju u organizmu. Tu prije svega spadaju mlijeko i mliječni proizvodi. Čisto djelovanje na ljutnju imaju namirnice sa što više proteina, kao što su mlijeko i svježi kravlji sir, a što je više masnoća ili ugljikohidrata u njihovu sastavu, širi se spektar djelovanja, pa će imati utjecaj i na tužna raspoloženja koja slijede kao prirodni nastavak u dnevnom ciklusu emocija. Tako će sirni namaz ili zreli sir, koji imaju više masnoća, ili voćni jogurt, koji ima više ugljikohidrata uz GABU u mozgu, potaknuti i sintezu neurotransmitera serotonina za sretno raspoloženje. To ne znači da možemo neograničeno uživati u vrlo kaloričnom finom zrelom siru, ali i male količine nam mogu donijeti puno dobrog raspoloženja.
"Sretna kombinacija", koju su znali još naši preci, je uzimanje pršuta i sira kao predjela. Sir utječe na stvaranje osjećaja sreće, a pršut, koji je zdravo crveno meso, ako nije jako posoljen, dat će polet i energiju jer djeluje na adrenalin, koji budi i daje aktivnost ljudima, čime tjera svaku letargiju i bezvoljnost. Nakon jedenja tih namirnica postajemo pokretljiviji i lakše nastavljamo dan.

Treća grupa ili namirnice serotoninskog tipa – ishodišna su supstancija za nastanak neurotransmitera serotonina, hormona sreće, koji je u mozgu ključan za nastanak dobrog raspoloženja. Poželjan je u svim životnim situacijama, osobito u stanjima tuge i melankolije. Tu spadaju žitarice i proizvodi, masnoće i slatkiši. One se mogu nazvati i "tugofilne" namirnice jer se za njima poseže u stanjima tuge često i instinktivno, a da pritom nismo ni svjesni da svoje tužno raspoloženje sami liječimo. Treba im dati "začinski" način upotrebe, jer u malim količinama daju sreću životu i odličan okus jelu. Žitarice se smije i treba obilato uzimati, međutim važno je dati prednost proizvodima od cjelovita zrna, odnosno proizvodima dobivenima od njih.

Posebno učinkovito mjesto među "tugofilnim" namirnicama zauzimaju slatkiši na osnovi čokolade jer čokolada ima poseban učinak na serotonin. Važno mjesto među žitaricama zauzimaju mahunarke, jer se od ostalih žitarica izdvajaju većim sastavom proteina te su, osim u otklanjanju tuge, učinkovite i u umanjivanju tjeskobe, što je primarna zadaća namirnica druge grupe.

Druga grupa ili namirnice noradrenalinskog tipa – njihova upotreba u organizmu potiče sintezu neurotransmitera odgovornih za energetski učinak, daju volju i polet, tjeraju nas na aktivnost te su potrebne u stanju tjeskobe ili bezvoljnosti. Mogu se nazvati i "tjeskobofilne" namirnice jer se njihovim korištenjem brže i lakše oslobađamo tjeskobe, te nam se vraća volja za aktivnošću, optimizam i životni elan. Tu spadaju namirnice pretežito proteinskog tipa, kao što su riba i meso. Crveno meso (divljač i govedina) ima jači adrenalinski učinak i ako se pretjera s njim, može potaknuti agresivno ponašanje ili bijes. Bolji je odabir bijelo meso (piletina, puretina, teletina, janjetina) jer ono sadrži više proteina, koji su polazna supstancija i za sintezu serotonina uz noradrenalin, pa ujedno dobivamo i sinergistički učinak na bolje raspoloženje i otklanjanje bezvoljnosti. Riba je sasvim sigurno na vrhu potencijala u otklanjanju bezvoljnosti, jer omogućuje lakšu sintezu neurotransmitera u mozgu koji dovode do toga da se dobro osjećamo i potiču na aktivnost.

Prva grupa ili namirnice dopaminskog tipa – to su namirnice koje daju mogućnost lakše i brže sinteze dopamina u mozgu, neurotransmitera koji je svojevrsni stabilizator i inhibicijski neurotransmiter koji uspostavlja harmoniju u mozgu. Možemo reći da je ova grupa namirnica "srećofilna" jer za njima posežemo u trenutku kad se osjećamo odlično. To su voće i povrće. Povrće je bogat izvor zaštitnih tvari, kao što su minerali i vitamini koji potpomažu sve kemijske procese i omogućuju oporavak organizma za nove cikluse emocija. Rajčica, jabuka, borovnica, trešnja, šljiva i niz ostalih namirnica iz grupe voća i povrća imaju zdrav učinak na naše tijelo. Sasvim sigurno imaju poželjan učinak i na naš duh jer donose vedrinu i optimizam.