English

Pratite nas na Facebooku

Dijagnostika

 ostali članci
  

Papa-test i kolposkopija - uloga u ranom otkrivanju i praćenju premalignih promjena vrata maternice

  

Žučni vodovi - radiološke metode pregleda

  

Rutinski pregled urina

svi članci »

Anketa

 
Vitaminske pripravke koristim:
svakodnevno
povremeno
ne koristim



» Rezultati
» Ostale ankete

Dijagnostika

KKS - kompletna krvna slika

Podijeli

Autor:
Aida Nazor, dipl. ing., spec. med. biokemije, voditelj Odjela laboratorijske hematologije i koagulacije, član Povjerenstva Hrvatskog društva medicinskih biokemičara za vanjsku procjenu kakvoće rada iz područja laboratorijske hematologije
objavljeno u broju 28 (2/03)

Kakva je to pretraga?

- To je rutinska pretraga kojom započinje gotovo svaki dijagnostički program u medicinsko-biokemijskom laboratoriju.

Kako se treba pripremiti?

- Pretraga se određuje u uzorku venske krvi (oko 3 mL) koji se vadi iz kubitalne vene (u lakatnoj jami) u standardnu epruvetu pod podtlakom, uz antikoagulans. Kao za sve laboratorijske analize, potrebno je da bolesnik bude na tašte, što znači da prije vađenja krvi nije uzimao hranu 12 sati. Međutim, ako je pretragu potrebno hitno provesti, krv se vadi i ako bolesnik nije na tašte.

Kako se i zašto izvodi?

- Pretraga se izvodi na hematološkom analizatoru ili brojaču krvnih stanica, koji je na određeni način umjeren (baždaren) i pod svakodnevnom analitičkom kontrolom.
Analizom krvi dobiva se uvid u broj i kvalitetu eritrocita, trombocita i leukocita te u apsolutni broj i relativni udio pojedinih vrsta leukocita: neutrofilnih, eozinofilnih i bazofilnih granulocita, limfocita i monocita. Taj dio nazivamo diferencijalna krvna slika, DKS ili leukogram. Ako analitičar - medicinski biokemičar prosudi da je potrebna dodatna analiza krvnih stanica, tada se iz uzorka krvi napravi razmaz, oboji i promatraju se eritrociti i trombociti te pod mikroskopom broje pojedine vrste leukocita (vidi sliku).
Krv je tkivo koje cirkulirajući dolazi u vezu sa svim drugim organima i tkivima i stoga je idealan uzorak za otkrivanje različitih bolesti. Sastoji se od plazme i krvnih stanica koje se stvaraju i sazrijevaju u koštanoj srži i limfnim organima. Krvne stanice imaju svoju određenu funkciju. Eritrociti prenose kisik u sve dijelove organizma. Trombociti štite od krvarenja. Leukociti sudjeluju u obrani organizma od bakterijskih i virusnih infekcija. Da bi mogli procijeniti nalaz kompletne krvne slike moramo ga uspoređivati s referentnim intervalima tj. vrijednostima koji su različiti obzirom na dob (novorođenčad, predškolska djeca, školska djeca i adolescenti), spol i neka fiziološka stanja (na primjer trudnoća).
Smanjenje broja eritrocita, hemoglobina i hematokrita, a još više promjene prosječnog volumena eritrocita (MCV) i prosječnog sadržaja i koncentracije hemoglobina u eritrocitima (MCH i MCHC), upozorit će na postojanje nekog određenog oblika anemije.
Povišen ili snižen broj leukocita uz promjene u diferencijalnoj krvnoj slici upozorava na akutnu bakterijsku ili virusnu upalu.
Broj i veličina trombocita također ukazuju i uklapaju se u različita bolesna stanja. Kada obole organi krvotvornog sustava to se i te kako odražava na broju i izgledu krvnih stanica.

Postoji li opasnost od izvođenja pretrage?

- Ne postoji. Radi praćenja napredovanja bolesti ili učinka terapije, ako je potrebno, krv se može vaditi i nekoliko puta tijekom dana.

Treba li što poduzeti nakon pretrage?

- Nakon vađenja krvi potrebno je pomoću čistog tampona vate ili gaze čvrsto pritisnuti mjesto uboda i tako držati oko 5 minuta, kako bi se zaustavilo naviranje krvi.

Koliko se čeka nalaz?

- Nalaz krvne slike na brojaču gotov je za desetak minuta i može se izdavati kao hitna pretraga. Ako je potrebno analizirati krvne stanice pod mikroskopom, nalaz je gotov unutar dva sata. No, najčešće je KKS dio nekog opširnijeg laboratorijskog programa pa se u pravilu izdaje kada su sve pretrage završene, a to je unutar 24 sata.