English

Pratite nas na Facebooku

PROfertyl 2016

Tema broja

 ostali članci
  

Botulinum toksin novi način liječenja

  

Budućnost je u rukama roditelja

  

Bolja regulacija uz nove tehnologije

svi članci »

Tema broja: Imunitet

Obrana u stalnoj pripravnosti

Podijeli

Autor:
Anka Dorić, dr. med., spec. transfuzijske medicine
objavljeno u broju 98 (09/15)

Obrana u stalnoj pripravnosti

Naš imunosni sustav rasprostranjen je u gotovo svim organskim sustavima, s kojima u harmoniji odrađuje izvrstan posao. Dužnost nam je što dulje sačuvati njegov sklad i ravnotežu

Riječ imunitet/imunost latinskog je podrijetla, a u slobodnom prijevodu znači "slobodan" i upućuje na stanje slobode organizma od djelovanja brojnih štetnih čimbenika koji mogu uzrokovati različite zarazne, pa i zloćudne bolesti, kao i metaboličkih, endokrinoloških, psihosomatskih i alergijskih poremećaja te nepovoljna utjecaja kroničnog stresa.

Fina regulacija

Osnovna uloga imunosnog sustava je poticanje reakcija i procesa u tijelu koji se bore protiv uzročnika različitih virusnih, bakterijskih i gljivičnih bolesti, te protiv zloćudnih i autoimunih bolesti. Sve to događa se putem fine regulacije i kontrole u koordiniranoj akciji neuroendokrinog i drugih organskih sustava našeg tijela. Uz to što je uključen u prepoznavanje patogena, poticanje upale, uklanjanje patogena i regeneraciju tkiva, imunosni sustav evolucijski je dizajniran za reakcije eliminacije stranih uljeza, od mikroba preko tumorskih stanica do transplantata. Sve to za posljedicu ima pojavu primarnoga i sekundarnoga imunosnog odgovora, uz nastanak nespecifične (urođene) i specifične (aktivne i pasivne, stečene) imunosti. To podrazumijeva i postojanje složenih regulacijskih mehanizama koji utihnu kad više nema potrebe za njima. U protivnom, mogle bi nastupiti ozbiljne alergijske i autoimunosne bolesti koje su opasne po zdravlje, kao i zarazne i zloćudne bolesti.
Glavni organi u kojima se razvijaju i dozrijevaju brojne imunosne stanice, antitijela i molekule su koštana srž, jetra, slezena i limfni čvorovi. Međutim, za očuvanje imuniteta značajni su i imunološki procesi na zdravoj i neoštećenoj sluznici probavnoga, genitalnoga i dišnog sustava, kao prve crte obrane protiv različitih uljeza, što se vrlo često zanemaruje. Naime, naš imunosni sustav rasprostranjen je u gotovo svim organskim sustavima, s kojima u harmoniji odrađuje izvrstan posao, a naša je dužnost da što dulje sačuvamo njegov sklad i ravnotežu.

Preduvjet dobre forme

Prvo što možemo učiniti jest odabrati zdrav način života, što je preduvjet održanja imuniteta u dobroj formi. Dok smo djeca, umjesto nas o tome brinu roditelji. Odrastanjem, brigu pomalo preuzimamo na sebe, za sebe i svoju djecu. No, za svaku "bitku" valja se pripremiti.

Imunosni sustav potiče korisne imunološke reakcije u pravo vrijeme i na pravome mjestu protiv konkretnih patogena, s ciljem što manje kolateralne štete i brzog oporavka, odnosno što učinkovitijeg izbjegavanja bolesti i očuvanja zdravlja. Da bi to bilo tako, potreban je zdrav čuvar sam po sebi - zdrav imunosni sustav.

Svi smo mi u zdravlju obdareni dobrim imunitetom kojim se, posredstvom urođene i stečene otpornosti, odupiremo gotovo svim mikroorganizmima, otrovima i stranim stanicama koje nas mogu ugroziti. Optimalnim funkcioniranjem protutijela i imunosnih stanica, tkiva i organa, pomoću prirodnog imuniteta (kakav već postoji na koži i sluznicama), kao i mehanizmima stečene imunosti (koja se aktivira u organiziranom
limaftičnom tkivu razasutom po cijelom tijelu) možemo se obraniti od većine nepoželjnih antigena.
Na svijet svi dolazimo opskrbljeni genskim uputama pomoću kojih tijekom rasta i razvoja, programiranim redoslijedom sazrijevaju uigrani regulacijski sustavi, koji imaju zadatak pokrenuti, ali i zaustaviti imunološka zbivanja u trenutku kad više nisu potrebna. Imamo i naslijeđenu sposobnost razvoja pamćenja prethodnih susreta sa stranim antigenima, kako bi nas brzim sekundarnim odgovorom na podražaj već postojeći imunitet u pravi trenutak sačuvao od infekcije, oštećenja ili bolesti.
To naslijeđeno "blago" treba svakodnevno održavati u pripravnosti. I dok se znanstvenici slažu kako osim naših receptorskih molekula, stanica, tkiva i organa, i životne navike uvelike određuju kvalitetu imuniteta, ujedno upozoravaju i na brojne čimbenike koji ga mogu unaprijediti, ali i unazaditi ako negativni učinci traju dovoljno dugo (npr. pad imuniteta zbog nedovoljno odmora i sna, izloženosti kroničnom stresu, redukcijskim dijetama i sl.). Ako već nekim uzročnim čimbenicima s negativnim konotacijama ne možemo uteći, valjalo bi barem ublažiti posljedice i pomoći imunitetu raspoloživim metodama i tehnikama suvremene medicine, psihologije i farmacije, ne zaboravljajući da su priroda i čovjek čovjeku najbolji lijek.

Ni u čemu ne valja pretjerivati

Prva zapreka prolasku stranih tvari u tijelo, i ujedno važan dio sustava urođenog imuniteta, su upravo zdrav epitel kože i sluznica. Otpornost kože temelji se na postojanju zdravoga orožnjeloga pokrovnog sloja i prisutnosti dovoljne količine znoja i loja, koji sadrže korisne antimikrobne tvari, a koje mogu nestati zbog neprimjerene higijene.

Dok odgovarajuća intimna higijena održava integritet i funkciju kože i sluznice urogenitalnog sustava u dobroj formi te smanjuje rizik od nastanka upala i bolesti, nehigijenski uvjeti pridonose širenju virusnih i bakterijskih infekcija, a prenaglašena sterilnost kao posljedica preagresivne higijene, može biti čimbenik koji će pogodovati lakšem prodoru mikroba u tjelesne otvore zbog narušene harmonije fiziološke bakterijske flore i promijenjenog pH sluznice i kože. Naime, nama prijateljski mikrobi čine fiziološku mikrofloru na koži, koju štite od naseljavanja patogenim mikrobima iz okoline jer se s njima natječu za životno stanište te tako pridonose urođenoj otpornosti. Nažalost, primjenom preagresivnih sredstava za higijenu tu prirodnu zaštitu možemo narušiti i tako otvoriti put prodoru štetnih tvari. Stoga, perite se nježno i zapamtite da su znoj, loj i komenzalni mikrobi čuvari naše kože i sluznica.

Na održanje zdravlja sluznica i jačanje otpornosti protiv infekcija utječu i prirodne bioaktivne tvari koje su sastojci metabolizma komenzala, ali i vitamini i minerali iz hrane, stoga je itekako smislena izreka: "Koliko zdravo jedeš, toliko ćeš zdravo i živjeti". Zdrava sluznica dišnog i probavnog sustava prva je zaštitna barijera prodoru mikroorganizama koji se u organizam unose udisanjem, odnosno hranom.
Zdrav i neoštećen cilijarni epitel sluznice dišnog sustava zadužen je za mehanizam čišćenja dišnih puteva. Tu vrstu imune barijere, koja sprječava prodor stranih tvari u tijelo kroz sluznicu dišnih organa, možemo narušiti nezdravim životnim navikama (pušenje, udisanje zagađenog zraka...), ali i prekomjernim uživanjem alkohola, slabom i neodgovarajućom prehranom, čestim boravkom u klimatiziranim prostorima i sl. Poznato je, primjerice, da sastojci dima cigarete paraliziraju djelovanje trepetljika cilijarnih epitelnih stanica sluznice dišnih puteva, smanjuje se proizvodnja sluzi i stvaraju se uvjeti koji pogoduju razmnožavanju patogena koji bi inače bili iskašljani, izbačeni kihanjem ili progutani, a ovako ostaju u dišnim putevima i mogu uzrokovati slabljenje opće otpornosti i razvoj bolesti. Poznato je da je u pušača, kao i kod anemičnih osoba i alkoholičara, smanjena proizvodnja citokina te oslabljena funkcija svih imunosnih stanica u borbi protiv bakterija i virusa, kako u krvi i koštanoj srži, tako i u tkivima. U alkoholičara je oslabljena proizvodnja antitijela i smanjena sinteza svih pet klasa imunoglobulina, albumina u jetri, faktora koagulacije, vitamina i željeza. Jetra, načeta alkoholnom bolešću ili bilo kojim drugim oblikom upale jetrenog tkiva, nije sposobna stvarati imune proteine važne za očuvanje općeg imuniteta, pa jetreni bolesnici češće obolijevaju od zaraznih i drugih bolesti.

Crijevnu sluznicu doživotno nastanjuje deset puta više bakterija nego što naš organizam ima tjelesnih stanica, a one, osim imunosnog učinka, sudjeluju i u proizvodnji vitamina K i B te drugih za zdravlje važnih spojeva. Stoga crijevnu mikrofloru valja čuvati i obnavljati, osobito nakon terapije antibioticima, koji, iako dobri u liječenju određene bolesti, predstavljaju štetni moment za fiziološke komenzalne mikrobe, koji zbog njihova učinka također stradaju.

Alergeni iz hrane i otrovi iz nikotina oštećuju stanice slično kao i virusi, a mogu ih i potpuno uništiti. No, stanje je još gore kad virusi, bakterije ili gljive napadnu sluznicu već ionako oslabljenu djelovanjem štetnih tvari (nikotin, alkohol). U svakom slučaju, jasno je da uzroci disfunkcionalnosti imunosnih stanica sluznice mogu biti različiti: infekcije, prehrambeni poremećaji (previše rafiniranog šećera, premalo vlakana, previše glutena), alergije i intolerancija na hranu, neodgovarajuća i prekomjerna upotreba antibiotika, poremećen metabolizam lipida i masnih kiselina, starenje, ali i kombinacija nekoliko uzročnih čimbenika. Dio disfunkcionalnosti posljedica je kronične akumulacije štetnih utjecaja nezdravog stila života, što je, srećom, moguće promijeniti s ciljem ublažavanja nepovoljna utjecaja na imunitet i smanjenja opasnosti od obolijevanja.

Nikad nije kasno

Za usvajanje i unaprjeđenje zdravih životnih navika i običaja treba naći vremena. Stoga savjetujem da izradite svoju strategiju imunosnog oporavka uz pomoć nekoliko savjeta:

  1. Spavajte barem sedam do osam sati dnevno jer san je odmor za um i tijelo. Izbacite elektroničke uređaje iz spavaće sobe. Prije spavanja dobro provjetrite spavaonicu. Budući da su oči direktni "produžetak" mozga, a mozak "voli" odmor u mraku, zatamnite prostor jer će vam smetati previše svjetla. Ne žalite uložiti novac u kvalitetan krevet i madrac te posteljinu od prirodnih vlakana jer ćete time izbjeći pretjerano znojenje, nesanicu i osjećaj nakon buđenja kao da vas je netko pretukao.
  2. Perite zube, barem ujutro i navečer. Zdravlje zuba izuzetno je bitno za zdravlje svih drugih organa. Probava počinje u ustima, u kojima postoji više od 350 različitih bakterija, od kojih se neke ponašaju puno više neprijateljski ako se nađu na pogrešnome mjestu (npr. u srčanim zaliscima, sinusima ili bubrezima). Redovitom i pravilnom higijenom usne šupljine, ali i ruku i cijelog tijela, sprječavate moguće infekcije i pozitivno utječete na zdravlje tijela u cjelini. Zapamtite - prevencija je pola zdravlja.
  3. Pijte dovoljno vode. Ona čini više od 70 posto tijela, pa ne čudi da nam je svakodnevno potrebna. I inače ne biste smjeli zaboraviti piti vodu, a posebice ako ste sportaš, ili bolujete od srčanožilnih bolesti, pijete diuretike ili imate šećernu bolest. Ako se pretjerano ne znojite, kad je poželjno povećati unos vode, u standardnim uvjetima poželjno je da odrasli dnevno popiju jednu do dvije litre vode, a djeca do pola litre. Već nešto ćete napraviti ako si priuštite jednu čašu limunade ujutro natašte i čašu vode obvezno prije spavanja. Koliko kod vam možda zvučalo nevjerojatno, već jedna do dvije čaše vode dnevno mogu vam spasiti život. Smanjite unos gaziranih pića, koja obiluju ugljikohidratima, kofeinom i sličnim sastojcima, na pola uobičajene količine. Smanjite unos kave, kola pića i alkohola na najmanju moguću mjeru, a čašu šampanjca, viskija, vina ili piva ostavite za vikend uživanje. Uz proteinski mesni obrok, dobrodošlo je 0,5 do 2 dl kvalitetnoga crvenog/crnog vina, s tim da u tom slučaju žene trebaju biti posebno na oprezu i popiti barem dvostruko manje od muškarca jer imaju daleko manju toleranciju na alkohol).
  4. Jedite količinski male obroke. Neka vaša prehrana bude raznovrsna, a hrana svježa i što kvalitetnijeg podrijetla. Jedite što više voća, povrća, cjelovitih žitarica, zdravih ugljikohidrata, proteina i zdravih nezasićenih, ali i zasićenih životinjskih masti prirodnog podrijetla (maslinovo ulje, maslac, slanina). Ne zaboravite jesti jaja. Dok gledate TV, grickajte mrkvu, korabu, rotkvicu, celer ili karfiol, jer sirovi su ukusni kao i kuhani, a zdraviji od čipsa i krekera. Svježe voće i povrće bogat su izvor vlakana bitnih u čišćenju sitnih nabora crijevne sluznice, što je važno jer je crijevo jedan od površinom najvećih imunosnih organa u tijelu čovjeka. Ne zabrinjavajte se što će vas taj "biopeeling" vlaknima iz voća i povrća možda češće "potjerati" u toalet. To je prolazna pojava koja će vas riješiti opstipacije. Ako vam se jave simptomi poput glavobolje, umora, zadaha iz usta, naslaga na jeziku i sl., ne brinite jer su to znakovi da se oslobađate toksina i gljivica koji izlaze iz vašeg tijela. Voće i povrće jedite natašte i prije drugih namirnica. Ujutro je idealno jesti dinju, ananas, sok od cikle i naranče, ili sok od jednoga grejpa pomiješanoga sa žlicom ekstra djevičanskog maslinova ulja, koje je mudro popiti natašte, prije pranja zuba.
  5. Održavajte tjelesnu težinu u zdravim granicama. Nabavite vagu i kvalitetan tlakomjer kako biste mogli kontrolirati težinu i krvni tlak. 
  6. Prestanite pušiti ili barem prepolovite dnevnu količinu popušenih cigareta.
  7. Pozitivni osjećaji životne radosti, ljubavi i veselja blagotvorno djeluju na zdravlje imunosnog sustava. Priuštite si ih što više. Priuštite sebi dva puta tjedno laganu tjelovježbu od pola do sat vremena, ili hodajte dio puta do posla svaki dan i češće koristite stube umjesto lifta. Plešite, vozite bicikl, plivajte, bavite se vrtlarenjem ako imate vrt. Što češće vodite ljubav: seks je odličan način stjecanja kondicije, pa zašto biste plaćali teretanu, aerobik ili nešto treće. Naravno, sa svojim partnerom. Prošećite po kvartu i povedite partnera i/ili djecu, a mobitel ostavite kod kuće; neka to vrijeme bude vaše. Opustite se, šalite i smijte, jer smijeh je lijek.
  8. Odlazite redovito na liječničke preglede, osobito ako pripadate rizičnoj skupini osoba za razvoj određenih bolesti. 
  9. Pronađite načine za rješavanje stresa koji se učestalo ponavlja i kronično slabi vaš imunitet. Ponavljana loša iskustva, strah i negativni osjećaji srdžbe, tuge, očaja i bijesa povećavaju rizik od bolesti i utječu na pad imuniteta. Njegujte prijateljstvo i dobre obiteljske odnose. Podarite si najmanje četiri zagrljaja dnevno s vama dragim osobama, bio to partner, dijete, roditelj, prijateljica ili kućni ljubimac. Volite sebe i druge, jer ljubav i rad najbolja su antistres terapija.