Tema broja: Hormonsko nadomjesno liječenje - istine i zablude

Istina može biti apsolutna i relativna

Stav struke o HNL-u proistječe iz iskustva 60-godišnje primjene kod više od 100 milijuna žena diljem svijeta i rezultata brojnih kontroliranih kliničkih istraživanja

Glavni spolni hormoni generativne dobi žene, čija se proizvodnja u jajnicima i koncentracija u krvi ritmički i ciklički izmjenjuju tijekom mjesečnog (menstruacijskog) ciklusa, su estrogen i progesteron. Njihov je temeljni zadatak osigurati uvjete za normalnu reprodukciju - sazrijevanje jajne stanice, njezinu oplodnju, prihvat embrija i održavanje trudnoće. I dok je progesteron ženski spolni hormon odgovoran za pripremu maternice za trudnoću, estrogen djeluje na različita tkiva, odnosno organe i izvan reprodukcijskog sustava te se odlikuje brojnim fiziološkim funkcijama u organizmu.
Potkraj generativne dobi žene iscrpljena je zaliha folikula u kojima se, osim jajne, nalaze stanice koje su sposobne proizvoditi spolne hormone. Drugim riječima, uz neizbježan proces starenja, endokrina funkcija jajnika, tj. funkcija proizvodnje spolnih hormona estrogena i progesterona, postupno počinje slabiti. Upravo to prijelazno razdoblje pojave prvih simptoma popuštanja funkcije jajnika nazivamo perimenopauza (drugi je naziv klimakterij). Menstruacijski ciklusi postaju sve češće anovulacijski (bez ovulacije), što za posljedicu ima izostanak sazrijevanja jajne stanice. Fiziološki, najprije počinje slabiti proizvodnja progesterona, što se manifestira neredovitošću mjesečnih krvarenja. Osim što su neredovita, krvarenja mogu postati obilna ili oskudna te se kao takva izmjenjuju, a mogu biti iscrpljujuća i bolna. Napredovanjem perimenopauze počinje slabiti i proizvodnja estrogena u jajnicima, što se manifestira pojavom novih, za većinu žena vrlo neugodnih simptoma. Najčešći su napadi osjećaja topline, tzv. vrući valovi (valunzi), noćno znojenje, poremećaji sna i raspoloženja. Nazivamo ih akutnim tegobama klimakterija. Ubrzo će uslijediti pojava neugode, odnosno bolnosti pri spolnim odnosima kao posljedica atrofije i suhoće rodnice te često pečenje i bolnost pri mokrenju. Moguće su i češće infekcije urogenitalnog sustava. Navedene smetnje nazivamo srednjoročnim tegobama klimakterija. Kosa postaje suha i lomljiva, koža naborana i neelastična, dojke opuštene. Generativna dob završava menopauzom - posljednjom menstruacijom.
Razdoblje nakon godinu dana od posljednje menstruacije nazivamo postmenopauza. U postmenopauzi jajnici žene proizvode vrlo male količine spolnih hormona, a dominiraju muški spolni hormoni (androgeni). Mala količina spolnih hormona, osobito estrogena koji imaju različite fiziološke funkcije u organizmu, može biti štetna po zdravlje. To posebno vrijedi za žene koje zdravim načinom života i prehrane nisu dobro pripremljene za postmenopauzu kao normalno fiziološko razdoblje. Tako su, među ostalim, estrogeni nužni za održavanje mineralne gustoće, odnosno čvrstoće i elastičnosti kosti. Drugim riječima, nedostatak estrogena povećava rizik lomljivosti kosti, vrlo važnog čimbenika obolijevanja, invalidnosti te smrtnosti žena starije životne dobi. Osteoporozu, tj. smanjenje mineralne gustoće kosti koje zbog toga postaju krhke i lomljive, smatramo kasnom posljedicom postmenopauze, odnosno nedostatka estrogena.

Što je svrha HNL-a?

Hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) postupak je kojim se nadomještaju ženski spolni hormoni čija proizvodnja u jajnicima postupno počinje opadati potkraj reprodukcijskog razdoblja između 45. i 50. godine života. Cilj je HNL-a spriječiti rane i srednjoročne tegobe klimakterija te kasne posljedice popuštanja endokrine funkcije jajnika.
Hormonsko nadomjesno liječenje podrazumijeva primjenu estrogenih hormona oralno (na usta), transdermalno (preko kože), vaginalno (u žena koje nemaju maternicu - odstranjena kirurškim putem zbog različitih medicinskih razloga), ili kombiniranu primjenu estrogena i progestagena, bilo pojedinačno prethodno navedenim načinima bilo u fiksnoj kombinaciji u žena koje imaju maternicu. Dodatkom progestagena estrogenim hormonima sprječava se potencijalno štetno djelovanje estrogena na nekontrolirano bujanje sluznice maternice (hiperplazija endometrija) koje za posljedicu može imati razvoj raka maternice. U žena koje imaju maternicu imitira se, dakle, prirodni ciklus lučenja spolnih hormona, odnosno izbjegavaju moguće štetne posljedice primjene ženskih spolnih hormona u neodgovarajućem omjeru.
Ženama koje imaju jasne medicinske indikacije za primjenu hormonskoga nadomjesnog liječenja ono donosi brojne koristi: eliminira neugodne akutne i srednjoročne tegobe, ženama donosi trenutačno olakšanje, istodobno pružajući zaštitu od invalidnosti ili smrti zbog lomova (fraktura) kosti. Brojna klinička ispitivanja potvrdila su i dodatne vrijednosti primjene HNL-a na zdravlje žena. Tako HNL nedvojbeno ima potencijal zaštite srca i krvnih žila, poželjan učinak na metabolizam ugljikohidrata i masti te održavanje ravnoteže sustava zgrušavanja krvi.