Ginekologija i porodništvo

Rizična trudnoća stvarnost ili rezultat medicinskih dostignuća

Spoznaje o najčešćim komplikacijama u trudnoći predstavljaju osnovu na temelju koje porodničari prestaju biti kroničari tragičnih ishoda

Trudnoća i porođaj u svojoj definiciji obuhvaćaju proces začeća, iznošenja i donošenja ljudskog potomstva na svijet. To je prirodan proces koji je genetski i biološki savršeno točno predodređen pa u oko 80% slučajeva trudnoća i porođaj protječu bez osobitih komplikacija. Međutim, za oko 20% trudnoća i porođaja može se reći da su popraćeni lakšim ili težim komplikacijama koji takvu trudnoću unaprijed čine više ili manje rizičnom ili se pak na temelju očitih i jasno očitovanih poremećaja takva trudnoća smatra patološkom, odnosno poremećenom. Laički se odmah nameće pitanje pa kako su onda rađale naše bake i kolika je stopa komplikacija bila u vrijeme kada medicinska skrb nije ni izbliza bila na razini poput današnje.

Porodništvo jučer i danas

Suvremeno porodništvo je grana medicine koja provodi zdravstvenu zaštitu majke i djeteta za vrijeme trudnoće i samog poroda. Dio je interdisciplinarnog, znanstvenog i stručnog područja - perinatologije ili perinatalne medicine. Perinatalna medicina obuhvaća porodništvo ili opstetriciju (zaštita majke i fetusa tijekom trudnoće), a uz to i neonatologiju. Perinatologija obuhvaća razdoblje razvoja zametka od začeća, zatim razvoj ploda ili fetusa sve do rođenja i novorođenče tijekom prvih sedam dana života. Neonatologija je grana pedijatrije koja brine za zdravlje novorođenog djeteta od rođenja do kraja prvog mjeseca života.
Porodništvo se razvilo iz primaljstva, koje je staro koliko i čovječanstvo. Primaljstvo je vjekovni zanat kojeg su obavljale žene s više ili manje iskustva, bez posebnog naukovanja. Ipak, tijekom 19. stoljeća se u Europi javljaju prve primaljske škole pa primaljstvo poprima karakter sustavne edukacije, a babice postaju službeno kvalificirane osobe za pomoć pri porođaju. U isto vrijeme, liječnici opće medicine i kirurzi bili su pozivani da rješavaju komplicirane slučajeve zastoja u porođaju i abnormalnih poroda te da spašavaju život majke u porodu. Tek od početka 20. stoljeća pojavljuje se kategorija specijalista porodničara koji je posebno specijaliziran za komplikacije tijekom trudnoće i poroda. Od tada znakovito raste učestalost prepoznatih komplikacija tijekom trudnoće, sustavno se planira redoviti nadzor trudnice i izdvajaju se trudnice s komplikacijama koje se prije poroda smještavaju u bolnice radi intenzivnog nadzora majka i ploda te planiranog porođaja u bolnici, a ne kod kuće.
Ovo je samo ukratko opis razvoja i napora da trudnoća, kao normalno i prirodno stanje održanja humane vrste, bude sagledano i kao izvor povremenih, ozbiljnih, ponekad i po život opasnih komplikacija. Sredinom 20. stoljeća, saznanja iz područja porodništva i spoznaje o najčešćim komplikacijama u trudnoći predstavljaju osnovu na temelju koje porodničari prestaju biti kroničari tragičnih ishoda, već, suprotno tome, postupno postaju proroci u pravodobnom otkrivanju i liječenju komplikacija, koje su donedavno bile tumačene kao neizbježne posljedice promjena koje izaziva trudnoća u organizmu svake žene. Upravo tada su i utemeljeni termini rizične i patološke trudnoće, kao temeljnih kategorija koje iziskuju intenzivniji i brižniji nadzor u odnosu na normalne trudnoće, neopterećene ikakvim prijašnjim ili sadašnjim poremećajima. Moramo napomenuti važnu činjenicu: razvoj medicine, medicinske dijagnostike i primjena novih kliničkih i laboratorijskih tehnika rezultiraju otkrićem sve većeg broja novih, do nedavno nepoznatih rizičnih čimbenika pa se sukladno tome povećava i broj trudnoća s raznim čimbenicima rizika. Ali, to je neizbježna posljedica razvoja sveukupne znanosti i tehnologije.