Psihologija

Za bolan osjećaj nepripadnosti ima lijeka

Osamljenost je prava patnja koja često tjera na plač, a u težem obliku izaziva želju za smrću ili pokušaj samoubojstva

Kako se boriti protiv osamljenosti

Neupućena će osoba nekome tko trpi od osamljenosti najvjerojatnije dati banalan i nedjelotvoran narodni savjet: "Idi vani i druži se!", ili još gore: "Počni normalno živjeti!". Takva, najčešća reakcija otkriva vrlo rašireno nerazumijevanje pojma i biti osamljenosti. Naime, netko može biti osamljen i ako ima društvo (prijatelje, suradnike, obitelj) pa mu izlaženje i druženje neće donijeti nikakvo poboljšanje. S druge strane, osamljena osoba zaista može biti doslovce sama, ali joj pokušaj druženja, odnosno upoznavanja ljudi i društvene interakcije neće pomoći, jer dio ljudi zbog pojačane osjetljivosti nema mogućnosti ostvarivanja prisnih društvenih kontakata. U oba navedena slučaja, savjet "idi van i druži se" može zvučati čak zločesto i bešćutno.
Što poduzeti kad se osjećate osamljenima? Izbjegnite zamke prejedanja, opijanja ili potrage za uzbuđenjima, jer postoje uistinu valjane i djelotvorne tehnike i terapije. Pristup tretmanu protiv osamljenosti mora uzeti u obzir konkretne čimbenike koji je kod pojedinca uzrokuju.

Pogrešni postupci

• prepuštanje tuzi i potištenosti
• prejedanje ili uzimanje štetnih tvari
• potraga za uzbuđenjima i opasnostima

Kako prepoznati osamljenost

Blaža osamljenost
- dosada
- bezvoljnost
- letargija
- nemir

Teža osamljenost
- potištenost
- tuga, žaljenje
- očaj, beznađe
- plačljivost
- osjećaj bezvrijednosti, napuštenosti, suvišnosti

Prepuštanje osamljenosti, odnosno tuzi, potištenosti i bespomoćnosti isto je što i ne činiti ništa. Takvo pasivno stanje zahvaća mnoge osamljenike, a izgledi da će osamljenost proći sama od sebe vrlo su mali, osim kod osamljenosti koja je vezana uz privremenu situaciju. Ako nemate nikakvih drugih rješenja, a dolazi vam plač, slobodno se isplačite, jer se kroz suze rješavate nagomilana stresa.
Priličan broj ljudi u stanju osamljenosti unosi više hrane, osobito slatkiša (jednostavnih ugljikohidrata), jer oni brzo donose porast energije i raspoloženja. No, loše strane uzimanja tvari sa šećerima znatno su brojnije, od prekomjerne težine do ugrožavanja unutarnjih organa.
Mnogi otkrivaju da im godi ispijanje alkohola, i tako se liječe od raznih duševnih boli, pa i od osamljenosti. Alkohol umrtvljuje moždane centre za duševnu bol, pa se čovjek nakratko osjeća lakše. Dugoročno, on je jedna od najškodljivih tvari koje možete uzimati: ne liječi, ali uzrokuje i pogoršava bolesti. Još lošije učinke imaju narkotici, kojima je dio osamljenika također sklon.
Neki tipovi osamljenika (i osoba s depresijom općenito) osjećaju se bolje kad pođu u kupnju ili se prepuste kockanju, klađenju, brzoj vožnji i drugim riskantnim i uzbudljivim aktivnostima.

Ispravni postupci

• bavljenje korisnim i ugodnim aktivnostima
• uspostavljanje ili produbljivanje društvenih kontakata
• kretanje, tjelovježba
• psihološko savjetovanje
• lijekovi s učinkom na živčani sustav

Jedna je od mogućnosti koje vam stoje na raspolaganju kreativno korištenje samoće, primjerice bavljenje stvaralaštvom (slikanjem, pisanjem), sportom, učenjem i nadogradnjom znanja, cvijećem, kućnim ljubimcima. Kućni ljubimci u mnogo su se slučajeva pokazali kao izvanredno društvo i djelotvoran antidepresiv.
Izlasci na popularna okupljališta, telefoniranje, SMS-iranje i slanje e-mailova znancima dobri su načini da se prilično brzo napunite društvenom energijom. No, što ako nemate ni prijatelja ni znanaca? Postoje mnogi načini uspostavljanja kontakta s ljudima. Što mislite zašto ljudi masovno sudjeluju u internetskim pričaonicama ili servisima poput Iskrice? Nema ničega sramotnoga ili nastranog u potrazi za društvom putem Interneta ili oglasa, ali, naravno, uz razumne mjere opreza.
Redovito kretanje, bilo da je riječ o žustrom hodanju, trčanju, vožnji biciklom, plivanju, planinarenju ili aerobiku, već samo po sebi diže raspoloženje, a time i ublažava sve neugodne osjećaje, pa i osamljenost. Pritom uvijek postoji mogućnost da ćete nekoga upoznati.
Psihološko savjetovalište ili psihoterapija ne služi za "luđake", to valjda zna svaka civilizirana osoba. Psihoterapeut vam može pomoći da naučite vještinu upoznavanja i ophođenja s ljudima, ako se u tome krije vaš problem. Poželjno je u društvu barem malo prikriti preosjetljivost i prikazati se samouvjerenim, a opet ne bahatim. Posrijedi su fine nijanse, u koje vas može uputiti dobar terapeut.

Osamljenost je bolno raspoloženje koje može biti privremeno ili kronično te izazvano vanjskim ili unutarnjim čimbenicima. Ovisi o predispoziciji, pa je moguće biti osamljen i bez stvarne samoće, kao i biti sam, ali ne i osamljen. Kronična je osamljenost zdravstveni problem koji se ponekad može otkloniti samo medicinskom intervencijom.

Kronična osamljenost je oblik depresije, neovisno o tome jeste li stvarno sami ili imate društvo koje vas ne zadovoljava. Moderni antidepresivi vrlo su djelotvorni i dobro podnošljivi, a ne stvaraju nikakvu ovisnost. Uzimanje takvih lijekova ne znači da ne možete istodobno raditi na poboljšanju društvenog života ako vam je on manjkav. Štoviše, uza stabilno dobro raspoloženje koje donose antidepresivi mnogo ćete se lakše nekome svidjeti, kao što ćete i sami realnije procjenjivati tko je za vas pogodno društvo i potencijalni prijatelj ili partner. Ako vam je glavni problem stidljivost (to jest povećana osjetljivost u društvu), preporučljive su povremene, manje doze sredstava za smirenje, naravno sve uz nadzor specijalista.
Osim sintetskih antidepresiva, u blažim do umjerenim depresijama mogu pomoći i gospina trava (hipericin) u sprezi s vitaminom B, omega-3 masnim kiselinama, magnezijem i cinkom.