Jetrene bolesti - dijetalne preporuke
Jetrena dijeta ne znači samo nadoknadu kalorija i prehrambenih sastojaka, već ona znatno utječe i na tijek bolesti
Dijetoterapija je već tradicionalno sastavna odrednica u liječenju jetrenih bolesti. Terapijski princip poznatiji je pod nazivom "jetrena dijeta". Jetrena dijeta ne znači samo nadoknadu kalorija i prehrambenih sastojaka, već ona znatno utječe i na tijek bolesti. Naime, odgovarajući dijetalni režim, koji uključuje dostatan broj kalorija te pravilan odnos osnovnih hranjivih sastojaka s posebnim naglaskom na sadržaj proteina, proizlazi iz razumijevanja poremećaja metaboličkih procesa u jetri. Dijetalni režim nije jedinstven za sve bolesti jetre. Osnovna je razlika u količini proteina i kaloričnoj vrijednosti koju sadrži. Međutim, za sve jetrene bolesti vrijede sljedeće preporuke:
- Najviše kalorija bi trebalo potjecati iz ugljikohidrata kojima su bogate žitarice, voće, povrće i med. Preporučeni izvor bjelančevina su nemasno meso, posni svježi sir, obrano mlijeko, jaja i riba. Količinu masti potrebno je maksimalno reducirati (40 - 60 g dnevno), a najbolje je koristiti biljne masnoće (maslinovo ulje).
- Povrće i voće se može jesti sirovo ili kuhano. Salata se priprema s nekoliko kapi maslinova ulja i limunovim sokom.
- Hranu soliti umjereno, a u slučaju pojave edema i nagomilavanja tekućine u trbušnoj šupljini (ascites) provodi se neslana dijeta.
- Nije preporučljivo pripremanje jela sa zaprškom, jela s roštilja te prženje i prelijevanje jela grijanom, kuhanom ili prženom masnoćom.
- Hranu bi trebalo uzimati u češćim, manjim obrocima.
- Pušenje se ne preporučuje.
- Alkohol je strogo zabranjen.
- Ako se pojave proljev i grčeviti bolovi, treba se držati uputa za akutnu upalu jetre.
Akutna upala jetre - Najčešći uzroci akutne upale jetre su virusi hepatitisa A, B i C, akutni alkoholni hepatitis, neki lijekovi i toksini. Svim navedenim uzrocima zajedničko je oštećenje i nekroza jetrenih stanica (hepatocita) manjeg ili većeg intenziteta. U početnoj fazi glavni simptomi su najčešće odsutnost apetita, povišenje tjelesne temperature, mukla bol ispod desnog rebrenog luka i u žličici, mučnina i povraćanje.
U pravilu, bolesnicima koji ne povraćaju, barem ne intenzivno, propisuje se stroga dijeta, a nakon smirivanja simptoma zaštitna dijeta. Pothranjenim bolesnicima treba osigurati potrebne količine posebno esencijalnih nutrijenata. Totalna parenteralna prehrana je odabir za teške oblike akutne jetrene bolesti praćene intenzivnim povraćanjem.
Čajna dijeta provodi se u početku akutne upale kad nemate teka i ne možete konzumirati hranu. Nastojte piti čaj (kamilica, metvica, matičnjak, šipak, komorač) zaslađen šećerom ili medom. Ako vam odgovara, pokušajte konzumirati kompot od jabuke, juhu od povrća s rižom, krupicom ili tijestom.
Stroga dijeta za prijelazno razdoblje još uvijek je poštedna i sastoji se od jela i pića koja ne opterećuju probavu i jetru. Osim čajne dijete, možete, pogotovo ako vam se vraća apetit, uzimati jogurt, posni svježi sir, krupicu ili rižu na mlijeku, sluzave juhe, juhe uz dodatak riže, zobenih pahuljica i ječma.
Zaštitna dijeta primjenjuje se nakon stroge, prijelazne prehrane, ako se osjećate dobro i vratio vam se apetit. Tada se nastojte držati uputa za dijetoterapiju kod kronične upale, ciroze jetre i hepatitisa (tablica 3 i 4).
Prehrana bolesnika kod portalne encefalopatije i jetrene kome - Glavni i najvažniji poremećaj živčanog sustava uzrokovan kroničnom bolešću jetre, osobito cirozom, je hepatična (portalna) encefalopatija. Ako vam prijeti nastanak portalne encefalopatije prehranom je potrebno spriječiti nagomilavanje amonijaka u organizmu. Aminokiseline metionin, fenilalanin i tirozin mogu pridonijeti nastanku encefalopatije. Stoga se meso, riba i jaja u toj fazi bolesti ne preporučuju jer sadrže navedene aminokiseline i potiču stvaranje amonijaka.
Unosite male količine bjelančevina, pri čemu prednost dajte bjelančevinama biljnog podrijetla (mahunarke i žitarice) i bjelančevinama sirutke jer sadrže aminokiseline (valin, leucin, izoleucin) koje se ne metaboliziraju u jetri. Drugim riječima, važno je konzumirati voće, povrće i žitarice jer njihovom razgradnjom nastaje manje amonijaka, a biljna vlakna u povrću i voću ubrzavaju njegovo izlučivanje iz organizma. Također je važno unositi dovoljnu količinu ugljikohidrata kako bi se organizmu osigurala potrebna energija. Preporučuju se namirnice kao što su riža, rezanci i druga nemasna tjestenina, krumpir kuhani ili pire, pšenična i kukuruzna krupica, žitarice, nemasni keksi, pasirano povrće i voće (bez kore i koštica) te odstajali kruh i dvopek. Takav način prehrane ne preporučuje se na dulje vrijeme jer je deficitaran esencijalnim aminokiselinama (tablica 1).
Tablica 1 - Jelovnik kod portalne encefalopatije i jetrene kome
1.dan
| DORUČAK |
RUČAK |
VEČERA |
| čaj od metvice |
juha od povrća |
pire krumpir |
| marmelada |
rižoto s mrkvom i brokulom |
pire špinat |
| pecivo |
cikla salata |
kruh polubijeli |
| 2 dl sirutke |
kruh polubijeli |
|
| |
pire od jabuka |
|
| energetska vrijednost - 6823kJ/1631 kcal; bjelančevina - 40 g; masti - 27 g; ugljkohidrata - 312 g |
2.dan
| DORUČAK |
RUČAK |
VEČERA |
| čaj od šipka |
potaž od griza s peršinom |
špageti |
| med |
varivo od mahuna |
umak od mrkve i rajčice |
| pecivo |
kruh bijeli |
zelena salata s celerom i |
| pire od jabuka |
kompot kruška |
limunovim sokom |
| energetska vrijednost - 6989kJ/1670 kcal; bjelančevina - 38 g; masti - 26 g; ugljkohidrata - 324 g |
Stranica:
[1]
2
3
»
|
