English

Pratite nas na Facebooku

PROfertyl 2016

Fizikalna medicina

 ostali članci
  

Napredak u liječenju osteoartritisa

  

Psihosomatika u podlozi boli

  

Kad zglobovi otkažu poslušnost

svi članci »

Fizikalna medicina

Istežimo se u uredu

Podijeli

Autor:
Vedrana Mužić, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije
objavljeno u broju 100 (03/16)

Kod osoba koje dulje sjede i rade za računalom najučestaliji su bolni sindromi kralježnice, a to može uzrokovati i privremenu nesposobnost za rad

Civilizacijski razvoj i pojava prijenosnih računala omogućili su zaposlenom čovjeku slobodu kretanja i udaljili ga iz zatvorenih i klimatiziranih ureda. Sve se više priča o uredu na otvorenom ili kod kuće te individualnoj prilagodbi radnog mjesta. Naravno, to su samo krilatice za šačicu privilegiranih zanimanja, slobodnih djelatnika, o kojima mi ostali možemo samo sanjati. Štoviše, većina današnjih radno aktivnih ljudi ponavlja isti raspored svaki radni dan, pet dana u tjednu, poneki i svih sedam: odlazak na posao, osmosatno ili dulje sjedenje/ili stajanje za radnim stolom/ili pultom i rad za računalom, te odlazak kući. Ne treba zaboraviti ni one koji kod kuće nastavljaju raditi za računalom do kasnih noćnih sati, pišući, surfajući...

Dizajnerska rješenja za optimalan rad

Koliko je razvoj novih tehnologija pomogao u produktivnosti radnika, toliko je povećao sklonost razvoju tegoba vezanih uz produljeno sjedenje i uzastopno ponavljanje istih kretnji. Stoga se u liječničkim ordinacijama povećava broj posjeta, a raste i stopa bolovanja, zbog sindroma prenaprezanja udova i bolne kralježnice, vezanih uz radno okruženje, odnosno radni stol i stolac.

Prevencijom oštećenja na radnome mjestu i smanjenjem razvoja komplikacija bavi se ergonomija, koja pronalazi dizajnerski optimalna rješenja za rad, radnu opremu i radni okoliš po mjeri zaposlenika, što je ključ u prevenciji ozljeda prenaprezanja, koje mogu dovesti do dugoročne onesposobljenosti. Svrha dizajnerskih rješenja je olakšati rad, otkloniti ili smanjiti umor, iscrpljenost i bol, zatim poboljšati sigurnost radnog mjesta i potaknuti radnu učinkovitost. Načela kojim se dizajneri vode su siguran namještaj (koji je neškodljiv i ne potiče oštećenja) i jednostavnost rukovanja opremom.
Kako bi ergonomija ispunila svoj zadatak, to jest bila poveznica između zaposlenika i njihovih radnih mjesta, odnosno zanimanja, uzima u obzir sposobnosti i nedostatke svakog radnika kako bi se osmislio radni okoliš koji mu najbolje odgovara. Naravno, ne možemo reći da u praksi svaki poslodavac ima razumijevanja za tegobe vezane uz dotrajali ili preniski stolac, koji ne odgovara vašim dugim nogama. Opis radnog mjesta i zahtjevi radnika, oprema za rad (veličina, oblik, pogodnost za izvršenje zadatka) i informacije radnika uklapaju se u konačno ergonomsko rješenje radne okoline. Stoga je ergonomija interdisciplinarna struka koja obuhvaća znanja iz antropometrije, biomehanike, tehničkog i industrijskog inženjerstva, kineziologije, fiziologije i psihologije.
Polaznici studija iz ergonomije u razvijenim zemljama školuju se na razini sveučilišta, a u Hrvatskoj postoje studiji na Tehničkom veleučilištu. U rehabilitacijskoj medicini, područje koje uključuje poznavanje ergonomije je radna terapija. Radni terapeuti otkrili su važnost i potrebu primjene ergonomskih rješenja u svakodnevnom životu na poslu i kod kuće.

Najčešća oštećenja

Najučestalija oštećenja na radnome mjestu kod osoba koje dulje sjede i rade za računalom, a uzrokuju privremenu nesposobnost za rad, su bolni sindromi kralježnice, koji se mogu očitovati bolovima u vratu, grudnom dijelu kralježnice (među lopaticama) ili križima. Pacijenti navode senzacije tipa pečenja, žarenja mišića, tvrdih nakupina u mišićima i bolnih pokreta. U većini slučajeva u podlozi je mišićna preopterećnost zbog prenaprezanja mišića uz kralježnicu. U duljem sjedećem položaju, najčešće se opustimo, pogrbimo, spustimo ramena, opustimo trbuh i još prekrižimo noge, čime smanjujemo protok krvi u nogama. Pasivno se prepustimo sili teže i opustimo mišiće uz kralježnicu, koji se inače stalo odupiru sili teži, omogućujući uspravno držanje. Oštećenje će se javiti i ranije ako radna okolina nije ergonomski prilagođena. Zato bi trebalo obratiti pozornost na visinu stola i stolca, položaj zaslona, tipkovnice, računalnog miša i pisača ili na smještaj dominante ruke (najčešći položaj ruku)...

U manjem broju slučajeva, uz mišićna oštećenja pojavljuju se i oštećenja na kralježnici na razini malih zglobova koji povezuju dva kralješka. Tu grupu tegoba nazivamo statički poremećaji ili posturalni sindromi, koji se vežu uz nepravilno držanje pri stajanju i sjedenju.

Uz navedena oštećenja kralježnice, drugi najčešći razlog bolovanja i odsutnosti s posla kod osoba koje dulje sjede i rade za računalom i učestalo se koriste rukama na poslu je teniski lakat. Iako je termin dobio ime još 1883. i dolazi iz sporta, mehanizam nastanka bolova je isti - bol u laktu nastaje zbog uzastopnih ponavljanja istih kretnji u laktu tijekom radnog vremena. Ako pritom ni radni okoliš nije ergonomski prilagođen, proces oštećenja će se ubrzati, a bol nastupiti puno ranije nego što se očekuje.
Dijagnostika tog sindroma prenaprezanja mišića vanjske strane podlaktice, koji su odgovorni za gibanje prstiju, hvatanje predmeta i okretanje šake, odnosno kad tipkamo na tipkovnici, pijemo prvu jutarnju kavu ili otključavamo ulazna vrata stana, jednostavna je. Bol je najviše izražena u jednoj točki s vanjske strane lakta, katkad toliko da osoba ne želi to mjesto ni dotaknuti, nego na njega upućuje prstom. Bol se pojačava pri pokušaju izvođenja kretnji u smislu dizanja prstiju prema gore, dok su dlanovi usmjereni prema dolje. Oštećenje može biti toliko jako da se javlja i noćna bol ili su bolovi prisutni i kad ne izvodimo kretnju koja je dovela do oštećenja.

Kad je oštećenje evidentno...

Kod akutnih i jednostavnih slučajeva oštećenja kralježnice i teniskog lakta, liječenje uključuje poštedu od radnje koja je izazvala bol oko tri tjedna, edukaciju radnog terapeuta o prilagodbi radnog okoliša te primjenu lijekova protiv bolova i lokalnih pripravaka koji se umasiraju na mjesto boli. Treba provesti i kineziterapiju - vježbe istezanja i snaženja zahvaćenih mišića. Ako nastupi kronično oštećenje i pojavi se trajnija nesposobnost za rad, liječenje je složenije i katkad zahtijeva operativni tretman.

Vježbe istezanja

U nastavku su prikazane vježbe istezanja uz koje ćete rasteretiti kralježnicu i istegnuti mišiće. Ne iziskuju puno vremena i prostora, pa ih možete izvoditi i u uredu.

U početku vježbe treba izvoditi tri do pet puta i postupno povećavati broj ponavljanja za jedan, dok se ne dostigne 10 ponavljanja. Može se ponoviti nekoliko ciklusa sa stankama. Svaki položaj treba zadržati tri sekunde, a zatim odmoriti pet sekundi. Prilikom izvođenja pokreta udahnuti na nos, a kod opuštanja izdahnuti na usta. Prije uključivanja u program vježbanja preporučuje se fizijatrijski pregled. Preporučuje se izvoditi vježbe pred ogledalom, i to u laganoj i prozračnoj odjeći. Vježbati treba s mjerom, polagano povećavajući broj ponavljanja, ovisno o općoj kondiciji i zdravstvenom stanju. Vježba ne smije biti bolna. Vježbanje treba uključiti u dnevni raspored i uživati u njemu!

SAVJET! Vježbe su namijenjene svima koji puno vremena provode sjedeći za uredskim stolom ili radeći za računalom, kao i nakon svih drugih aktivnosti koje iziskuju dulje sjedenje. Izvode li se nekoliko puta dnevno, primjerice u stanci, otklanjaju umor i tegobe povezane s duljim zadržavanjem u istom položaju. Pripazite na to da su kotačići na stolcu zakočeni, te osigurajte dovoljno prostora za vježbanje.

Autorice vježbi: doc. dr. sc. prim. Ida Kovač, dr. med.,
spec. fizikalne medicine i rehabilitacije; dr. sc. Vedrana Mužić, dr. med., FEBPRM, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije; Martina Rilović, bacc. physioth.

Početni položaj. Uspravno sjedite, stopala su u širini kukova pod pravim kutom.

Nagnite glavu u lijevu stranu (kao da želite uhom dotaknuti rame). Zadržite i vratite glavu u neutralan položaj. Vježbu ponovite, ali glavu nagnite u desnu stranu.

Okrenite glavu ulijevo i pokušajte približiti bradu lijevom ramenu. Vratite glavu u početni položaj. Istu vježbu ponovite, ali glavu okrenite u desnu stranu.

Povucite bradu naprijed (kao da želite napraviti podbradak). Zadržite i opustite.

Ramena podižite prema gore, prema ušima, bez pokreta glave. Zadržite i opustite.

Ramena gurajte prema nazad, bez pokreta glave. Zadržite i opustite.

Istegnite lakat prema suprotnom ramenu, zadržite i opustite.

Primite jednom rukom drugu i ispruženu istegnite iz ramena. Zadržite, opustite i ponovite drugom rukom.

Isprepletite prste na prsima, okrenite dlanove i istegnite ruke prema naprijed. Zadržite i vratite u početni položaj.

Laktovi su uz tijelo pod pravim kutom, raširite prste i zadržite.

Iz ovog položaja stisnite sake.

Ispružite jednu ruku u visini ramena, dlan gleda prema gore. Drugom rukom istegnite dlan. Osjetit ćete istezanje u gornjem dijelu podlaktice. Zadržite, opustite i ponovite drugom rukom.

Ispružite jednu ruku u visini ramena, dlan gleda prema gore. Drugom rukom istegnite prste. Osjetit ćete istezanje u gornjem dijelu podlaktice. Zadržite, opustite i ponovite drugom rukom.

Uspravno sjednite na stolcu, stopala su u širini kukova pod pravim kutom.

Ispružite nogu u koljenu, stopalo zategnite prema glavi i zadržite.

Iz tog položaja stopalo ispružite, zadržite i sve ponovite drugom nogom.

Isprepletite prste na zatiljku, laktovi su opušteni.

Raširite laktove (kao da želite spojiti lopatice). Zadržite i opustite.

Uspravno sjednite na stolcu, stopala su u širini kukova pod pravim kutom.

Razmaknite noge, savijte trup prema naprijed i rukama dotaknite pod. Zadržite i vratite se u početni položaj.

Zarotirajte se u jednu stranu, uz dodatno istezanje laganim odgurivanjem o koljeno. Zadržite, vratite se u početni položaj i istegnite u drugu stranu.

Stanite uspravno, stopala lagano razmaknite. Dlanove položite na donji dio leđa i trup polako savijte unatrag u visini struka. Koljena su ravna. Zadržite i polako se vratite u početni položaj.