Bolovi u mišićima - uzroci i liječenje
Povremeni bolovi u mišićima normalni su, osobito ako je osoba aktivna ili tek počinje vježbati, no ne zaboravimo da bolni mišići mogu biti i posljedica brojnih bolesti i stanja
Što je bol u mišićima?
Bol u mišićima ili mialgija znak je ozljede, infekcije, bolesti ili drugog zdravstvenog problema koji se može osjetiti bilo gdje u tijelu gdje postoji mišićno tkivo. Često se javlja nakon određenog pokreta ili aktivnosti i obično pogađa određeni dio tijela (lokalizirana bol), no ponekad može zahvaćati više dijelova tijela odjednom (difuzna bol) te varirati od blage do jake koja čak ograničava kretanje.
Bolovi u mišićima koji pogađaju manji dio tijela obično su uzrokovani prekomjernom upotrebom (na primjer, bolne ruke od dizanja kutija cijeli dan) ili ozljedom (poput natučenog ramena nakon pada). Ali kada se bolovi javljaju u cijelom tijelu, veća je vjerojatnost da je uzrok infekcija, bolest ili neki lijek.
Bol u mišićima može se pojaviti kod osoba svih dobi i spola, može početi iznenada ili se s vremenom pogoršati te biti izraženija nakon aktivnosti ili u određeno doba dana.
Većina bolova u mišićima nestaje sama od sebe unutar kratkog vremena (kratkotrajna bol), no ponekad mogu trajati mjesecima (kronična bol).
Povremeni bolovi u mišićima normalni su, osobito ako je osoba aktivna ili tek počinje vježbati.
Osobe koje započnu novi režim tjelesne aktivnosti mogu iskusiti bol u mišićima s odgođenim početkom - odgođena mišićna bol koja se obično javlja šest do 12 sati nakon vježbanja i može trajati do 48 sati („musklufiber“). Bol se osjeća dok se mišići oporavljaju.
Međutim, bolni mišići mogu biti posljedica i nečeg drugog, a ne samo napetosti i tjelesne aktivnosti. U tom slučaju potrebno je obratiti se liječniku za savjet jer je liječenje primarnog stanja prioritet.
Što uzrokuje bolove u mišićima?
Ljudi koji osjećaju bolove u mišićima često mogu lako odrediti uzrok. To je zato što je u većini slučajeva mialgija posljedica previše stresa, napetosti ili tjelesne aktivnosti, kao i manjih ozljeda.
Ova vrsta boli obično je ograničena na samo nekoliko mišića ili mali dio tijela, a neki uobičajeni uzroci uključuju:
- napetost mišića u jednom ili više dijelova tijela
- preskakanje zagrijavanja prije i hlađenja nakon vježbanja
- prekomjerno korištenje mišića tijekom tjelesne aktivnosti
- ozljede mišića tijekom fizički zahtjevnog rada ili vježbe.
Međutim, nisu svi bolovi u mišićima povezani sa stresom, napetošću i tjelesnom aktivnošću.
Bolovi u mišićima koji se osjećaju u cijelom tijelu najčešće su uzrokovani infekcijom, poput gripe.
Ostali uzroci uključuju ozbiljnije bolesti i stanja koja utječu i na mišiće.
Bol u mišićima može se pojaviti i kao nuspojava određenih lijekova, simptom nutritivnog deficita, dehidracije itd.
Autoimune bolesti
Autoimuna bolest rezultat je pretjeranog odgovora imunosnog sustava na stanice i tkiva koje greškom prepoznaje kao strano tijelo. Nekoliko je autoimunih bolesti koje ujedno dovode i do pojave bolova u mišićima.
Upalne miopatije.
- Miozitis inkluzijskih tjelešaca - Upalna i degenerativna bolest mišića u kojoj se abnormalne proteinske naslage (zvane inkluzijska tjelešca) grupiraju unutar mišićnih stanica i pridonose postupnom i bezbolnom slabljenju mišića. S vremenom je moguća primijetiti probleme sa stiskanjem i hvatanjem predmeta ili se osoba spotiče i često pada. Nije opasan po život, ali s vremenom može postati onesposobljavajući te utjecati na jednu stranu tijela više nego na drugu. Gotovo polovica ljudi razvije poteškoće s gutanjem. Nema lijeka, ali fizikalna terapija može pomoći u očuvanju što je moguće više pokretljivosti.
- Polimiozitis - Rijetka bolest u kojoj imunosni sustav napada mišiće. Uzrokuje upalu i slabost u mišićima blizu središta tijela, što može dovesti do teških komplikacija opasnih po život.
Lupus. Vrsta je autoimune bolesti u kojoj imunosni sustav napada tkiva i organe. Kada lupus zahvati zglobove ili mišiće, može ih učiniti ukočenima, a kretnje bolnima. Ne postoji lijek, no neki lijekovi i određene vježbe mogu pomoći u kontroli simptoma.
Reumatoidni artritis. Autoimuna bolest koja uglavnom pogađa zglobove i može dovesti do gubitka koštane mase. Može uzrokovati bol i upalu po cijelom tijelu te oticanje zglobova. Ne postoji lijek, ali neki lijekovi i fizikalna terapija mogu pomoći u ublažavanju simtpoma i što duljem očuvanju funkcionalne sposobnosti. Saznajte više o reumatoidnom artritisu.
Dermatomiozitis. Ova autoimuna bolest uzrokuje bolove u mišićima i zglobovima te bolan, crveni ili ljubičasti osip na vjeđama koji svrbi. Također stvara mrlje na zglobovima, laktovima, koljenima i nožnim prstima, može isušiti kožu, stanjiti kosu i uzrokovati natečenu, nadraženu kožu oko noktiju. Može biti potaknut infekcijom, lijekovima ili rakom. Nije izlječiv, ali određenim lijekovima i fizikalnom terapijom moguće je upravljati simptomima.
Multipla skleroza. Sporo napredujuća bolest središnjega živčanog sustava koju karakteriziraju različiti neurološki simptomi i znakovi, koji se javljaju kroz pogoršanja nakon kojih neko vrijeme slijedi smirenje bolesti. Saznajte više o multiploj sklerozi.
Infekcije
Virusne i bakterijske infekcije mogu uzrokovati bolove u mišićima, praćene vrućicom, mučninom ili povećanim limfnim čvorovima.
Prehlada i gripa. U početku, gripa može izgledati kao prehlada s curenjem nosa, kihanjem i upaljenim grlom. Dok prehlada počinje polako, gripa ima tendenciju brze pojave i jače izraženih simptoma. Uobičajeni simptomi uključuju groznicu, bolove u mišićima, zimicu i znojenje. Bolove u mišićima mogu izazvati i druge infekcije, uključujući COVID-19 i HIV.
Lajmska bolest. Uzrokuje je bakterija Borelia Burgdorferi koju prenose krpelji. Može izazvati zimicu, umor, bolove u tijelu i glavobolju. Još jedan znak je osip u obliku "bikovog oka" koji je jasan u sredini i raste tijekom nekoliko dana. Osip se ne mora nužno pojaviti u blizini ugriza i može biti vidljiv na više mjesta. Liječi se antibioticima. Neke osobe osjećaju bolove i umor i nakon završetka liječenja. Saznajte više od lajmskoj bolesti.
Pjegava groznica Rocky Mountaina. Uzrokuje je bakterija Rickettsia rickettsii koja se obično prenosi ugrizom krpelja. Većina simptoma je slična gripi - vrućica, zimica, glavobolja, mučnina, nesanica i bolovi u mišićima. Osip koji ne svrbi može se pojaviti na zapešćima i gležnjevima nakon nekoliko dana, a zatim se proširiti. Liječi se antibioticima, što prije to bolje. Ako se ne liječi, može dovesti do upale pluća, srca i mozga, a zatim do zatajenja bubrega.
Malarija.
Trihineloza. Parazitska bolest koja se prenosi hranom. Uzrokuje je jedenje sirovog ili nedovoljno kuhanog mesa, osobito proizvoda od svinjskog mesa zaraženih ličinkama crva zvanih trihinela. U slučaju zaraženog mesa, želučana kiselina i probavni enzimi razgrađuju tvrdu vanjsku ljusku (cistu) ličinki, oslobađajući odrasle crve. Crvi tada proizvode ličinke koje se nastanjuju u tjelesnim tkivima, posebno u mišićima. Od trihineloze može oboljeti svatko, bez obzira na dob i zdravstveno stanje.
Ozljede
Ozljede koje uzrokuju bolove u mišićima uključuju:
- istegnuće mišića i/ili pripadajućih tetiva (tkiva koje povezuje mišiće s kostima) - najčešće se javlja u slučaju velikog broja ponavljajućih pokreta ili zbog puknuća uslijed dizanja teškog tereta ili nepravilnog istezanja
- uganuće zgloba - nastaje zbog naglog prejakog pokreta u zglobu zbog kojeg dolazi do ozljede pripadajućih ligamenata (povezuju dvije kosti zajedno u zglob) i zglobne čahure
- prijelome i traumatske ozljede
- sindrom miofascijalne boli - nastaje zbog ponavljajućih pokreta, tj. opetovanog korištenja istih mišića (prekomjerna uporaba)
- tendinitis (upala tetive) - bolna ozljeda koja može biti akutna ili kronična. Može se razviti nakon iznenadne ozljede od dizanja teških utega ili od ponavljajućih aktivnosti koje s vremenom uzrokuju mikropukotine u tetivi.
- tendinoza - raspad ili degeneracija kolagenih vlakana u tetivi, koji se polako događa i često je rezultat prekomjerne upotrebe tetiva.
Lijekovi
Određeni lijekovi mogu uzrokovati kratkotrajnu (privremenu) ili dugotrajnu (kroničnu) mišićnu bol. Neki lijekovi uzrokuju upalu oko mišićnih stanica (miozitis) ili aktiviraju receptore za bol u mišićima.
Terapijski tretmani koji dovode do pojave bolova u mišićima uključuju:
- liječenje raka (kemoterapija i terapija zračenjem)
- lijekove za visoki krvni tlak (npr. inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima - ACE inhibitori)
- statine (lijekovi za snižavanje razine kolesterola - oko 30% ljudi koji ih uzimaju kažu da imaju bolove u mišićima).
Nemojte prestati uzimati propisani lijek bez prethodne provjere sa zdravstvenim radnikom.
Neuromuskularni poremećaji
Neuromuskularni poremećaji utječu na mišiće i živce koji kontroliraju njihovu funkciju te uzrokuju slabost mišića i bol. U ove poremećaje ubrajaju se amiotrofična lateralna skleroza (ALS ili Lou Gehrigova bolest), mišićna distrofija, miastenija gravis i spinalna mišićna atrofija (SMA).
Nutritivni deficit
Osoba može osjetiti bolove u mišićima jer ne dobiva odgovarajuću hranjive tvari putem hrane.
Vitamin D igra posebno važnu ulogu u osiguravanju pravilnog funkcioniranja mišića - pomaže u apsorpciji kalcija, a nedostatak može dovesti do hipokalcijemije. Hipokalcemija je stanje u kojem je razina kalcija u krvi niska, što može utjecati ne samo na mišiće nego i na kosti i neke organe.
Glavna uloga željeza je u prijenosu kisika do stanica, gdje se koristi za odvijanje oksidacijskih procesa. U slučaju manjka željeza (anemije) manje kisika dospijeva u tkiva na perfieriji pa se kao jedan od simptoma javljaju slabost i bolovi u mišićima.
Dehidracija
Osoba koja je dehidrirana može osjetiti bolove u mišićima. Pijenje dovoljno vode ključno je za održavanje pravilnog funkcioniranja tijela jer se bez odgovarajuće količine tekućine može brzo početi gasiti. Dehidracija otežava bitne tjelesne funkcije, poput disanja i probave.
Ostala stanja koja uzrokuju bol u mišićima
Rak. Npr. sarkom (rak mekog tkiva) i leukemija (rak krvi)
Sindrom kroničnog umora. Glavni simptom je ekstreman umor (zamor) koji se ničim ne može objasniti. Može se pogoršati vježbanjem ili psihičkim naporom, a odmor ga ne poboljšava. Osim bolova u mišićima mogući su problemi s pamćenjem, grlobolja, bolovi u zglobovima, glavobolje, moguće i loše spavanje. Saznajte više o kroničnom umoru.
Sindrom odjeljka (kompartment sindrom). “Odjeljak” je medicinski izraz za skupinu mišića, živaca i krvnih žila koji su prekriveni tankom i čvrstom membranom (fascija). Kompartment sindrom se događa kada se poveća pritisak unutar odjeljka zbog čega mišići pritišću fasciju i smanjuje se dotok krvi (kisika i hranjivih tvari). Izuzetno je bolan. Može nastati u bilo kojoj mišićnoj skupini, no najčešći je u nogama (posebno potkoljenici), rukama (uključujući šake i zglobove), stopalima, trbuhu i stražnjici.
Fibromialgija. Može uzrokovati bolove u zglobovima i mišićima, kao i probleme sa spavanjem, raspoloženjem i pamćenjem. Može biti potaknuta bolešću, operacijom ili teškim mentalnim stresom. Lijekovi mogu ublažiti simptome, a mogu pomoći i tehnike vježbanja i opuštanja poput joge. Saznajte više o fibromijalgiji.
Psorijatični artritis. Mješavina je upale zglobova i kožnog poremećaja. Zglobovi ruku, prstiju, stopala, koljena, kao i drugi zglobovi mogu biti ukočeni i pulsirajući. Bol se može pojaviti samo na jednoj strani tijela ili obostrano, ograničiti raspon pokreta i dovesti do jutarnjeg umora. Istraživanja vezana uz prehranu i psorijatični artritis pokazuju da se pravilnim izborom namirnica može utjecati na tijek bolesti.
Ankilozantni spodilitis. Vrsta je kroničnog artritisa koji zahvaća kralježnicu, a ponekad i kukove, koljena i prsa. Uzrokuje bol i ukočenost, osobito ujutro. Ozbiljni slučajevi mogu dovesti do gubitka pokreta u leđima zbog formiranja koštanih mostova između kralježaka u donjem dijelu kralježnice. Također može utjecati i na vrat.
Reumatska polimijalgija. Bolest je koja brzo donosi bol i ukočenost u ramenima, vratu, nadlakticama, stražnjici, kukovima ili bedrima, koji mogu biti gori ujutro. Od ostalih simptoma mogući su vrućica, umor, gubitak težine, depresija i nedostatak apetita (anoreksija). U razvoju odeđenu ulogu mogu imati geni, kao i okolišni čimbenici (poput virusa). Steroidi mogu ublažiti bol i upalu, no unatoč tome može doći do pogoršanja.
Neravnoteža elektrolita. Uzrok bolova u mišićima može biti i previše ili premalo minerala u krvi, kao što su kalcij, magnezij, natrij, kalij.
Hipotireoza (slaba aktivnost štitnjače). Nedovoljno lučenje hormona štitnjače može biti razlog pojave bolova u mišićima i zglobovima, kao i oticanja i pojačane osjetljivosti. Umor, problemi s pamćenjem, stanjivanja kose, suha kože, povišen kolesterol, usporen rad srca samo su neki od mogućih simptoma. Lijekovi mogu pomoći u nadoknadi hormona koji nedostaju. Saznajte više o hipotireozi.
Periferna arterijska bolest. Bolovi u rukama, nogama ili oboje može značiti da mišići ne dobivaju dovoljno krvi. Riječ je o grčevima u nogama (intermitentna klaudikacija). U početku se možda primjećuju samo tijekom vježbanja, ali s vremenom se mogu osjetiti i tijekom hodanja, pa i sjedenja. U pozadini bolesti je arterioskleroza koja s vremenom dovodi do sužavanja arterija i slabljenja protoka oksigenirane krvi u tkivima na periferiji tijela. Saznajte više o perifernoj arterijskoj bolesti.
Stres.
Stres snažno utječe na imunosni sustav i otežava tijelu borbu protiv bolesti. Kod ljudi koji su bolesni i pod stresom, mišići mogu boljeti dok se tijelo bori protiv upale ili infekcije. Stresori su stalno prisutni, stoga je poželjno naučiti kako se nositi sa stresom i kloniti se stresnih situacija kad god je to moguće.
Nedostatak sna. Dok s jedne strane spavanje omogućuje tijelu da se odmori i oporavi, manjak sna može imati ozbiljne posljedice na tijelo. Nedostatak kvalitetnog sna može rezultirati pojavom bolova u mišićima, osjećajem tromosti i usporenosti, može utjecati na sposobnost jasnog razmišljanja i otežati obavljanje svakodnevnih zadataka.
Kada zatražiti liječničku pomoć?
Bolovi u mišićima uzrokovani stresom, vježbanjem, manjim ozljedama ili blažim bolestima obično se ublažavaju njegom kod kuće.
Međutim, bolovi u mišićima nisu uvijek bezopasni. U nekim slučajevima kućno liječenje nije dovoljno za rješavanje temeljnog uzroka jer mialgija može biti znak nekog ozbiljnijeg zdravstvenog problema koji zahtijeva liječničku procjenu i liječenje.
U pravilu, trebalo bi posjetiti liječnika ako bol u mišićima ne nestane nakon nekoliko dana kućne njege i odmora.
Odmah potražite hitnu medicinsku pomoć ako uz bolove u mišićima imate neke od sljedećih simptoma:
- otežano disanje
- otežano gutanje
- vrtoglavica
- ekstremna slabost mišića s problemima u obavljanju rutinskih dnevnih aktivnosti
- nemogućnost pomicanja zahvaćenog dijela tijela
- visoka temperatura i ukočen vrat
- povraćanje
- iznenadna pojava zadržavanja vode ili smanjenja volumena mokraće
- teška ozljeda koja sprječava kretanje, osobito ako postoje krvarenje ili druge ozljede
- nova ili pogoršana bol
- utrnulost ili trnci u udovima.
Dogovorite termin kod liječnika ako imate:
- bol u mišićima koja se javlja nakon poznatog ili mogućeg uboda krpelja
- bol u mišićima koja se javlja zajedno s osipom, posebno onim u slučaju lajmske bolesti
- bolove u mišićima, osobito u listovima, koji se javljaju tijekom vježbanja i ne nestaju s odmorom
- znakove infekcije oko bolnog mišića, poput crvenila i otekline
- jaku bol u mišićima koja se javlja bez jasnog uzroka
- bolove u mišićima nakon početka uzimanja ili povećanja doze određenog lijeka, osobito statina (lijekova za kontrolu kolesterola)
- bol u mišićima koja se javlja uz povišenu temperaturu
- bolove u mišićima koji se ne povlače postupcima samoliječenja.
Simptomi bolova u mišićima
Svatko drugačije doživljava mišićnu bol.
U ozbiljnijim slučajevima mišićna bol se može manifestirati kao mukla, duboka i stalna ili kao nasumična i oštra bol, kao ukočenost ili peckanje. Također, mišići mogu biti osjetljivi na dodir.
Bolovi u mišićima mogu biti praćeni mišićnim grčevima i bolovima u zglobovima.
U svom intezitetu, mišićna bol može varirati od blage do jako izražene.
Uz bol i nelagodu u mišićima, moguća je i pojava sljedećih simptoma:
- ukočenost i slabost u zahvaćenom području
- vrućica
- osip
- trag ugriza
- vrtoglavica
- otežano disanje
- znakove infekcije, poput crvenila i otoka.
Neki od navedenih simptoma, kao što su vrlo visoka temperatura ili otežano disanje, zahtijevat će hitnu medicinsku pomoć.
Komplikacije mišićne boli
Kada bolovi u mišićima traju dulje od nekoliko tjedana, to je poznato kao kronična bol. Ako se ne liječi, kronična bol može uzrokovati socijalnu izolaciju, tjeskobu i depresiju.
U slučaju kronične boli, važno je posjetiti liječnika i obaviti temeljit pregled kako bi se otkrio uzrok i poduzelo odgovarajuće liječenje temeljnog stanja.
Dijagnostika uzroka bolova u mišićima
Imajući na umu velik broj mogućih uzroka pojave bolova u mišićima, u procesu dijagnostike važno je dobiti precizne anamnestičke podatke o lokalizaciji bolova, karakteristikama boli, vremenu kad su bolovi počeli i koliko dugo traju i što im je prethodilo te o moguće prisutnim drugim pratećim simptomima.
Anamneza svakako obuhvaća i podatke postojećim bolestima kao i o obiteljskoj povijesti bolesti.
Nakon uvid u anamnezu slijedi fizikalni pregled.
Na temelju dobivenih podataka i postavljanja sumnje na mogući proces propisuju se dodatne pretrage koje mogu pomoći potvrditi ili odbaciti sumnju na određeni temeljni uzrok. Vrstu pretrage definira proces na koji se sumnja.
Neke od pretraga koje se koriste u dijagnostičkom procesu otkrivanja uzroka bolova u mišićima:
- krvni testovi - za provjeru razine enzima, hormona i elektrolita, testiranje na znakove infekcije
- rentgen - uvid u koštane promjene
- ultrazvuk
- CT ili MR
- dopler arterija
- elektromioneurografija - za mjerenje električne aktivnosti u mišićima i procjenu funkcije
- biopsija mišića - za analizu promjena mišićnog tkiva koje mogu uzrokovati neuromuskularne bolesti…
Liječenje bolova u mišićima
Privremena bol
Bol u mišićima koja je posljedica manjih ozljeda, previše vježbanja ili stresa obično je privremenog karaktera i dobro reagira na R.I.C.E. postupak:
- Rest (odmor). Prekinite aktivnost koja je uzrokovala ozljedu i odmorite zahvaćeno područje. Potom počnite s blagim istezanjem prema preporuci liječnika.
- Ice (led). Držite vrećicu leda na bolnom području 20-tak minuta tri puta dnevno. Led smanjuje upalu i ublažava bol. Nakon istegnuća ili uganuća trebalo bi koristiti led jedan do tri dana. Za bilo kakvu bol koja preostane nakon tri dana poželjno je primijeniti toplinu (za poboljšanje cirkulacije krvi u bolnim mišićima).
- Compression (kompresija). Zamotajte kompresivni zavoj kako biste smanjili oteklinu i pružili potporu.
- Elevation (podizanje). Podignite ozlijeđeno područje iznad razine srca, osobito noću, što pomaže smanjiti oteklinu.
Ponekad od pomoći može biti i primjena topline na bolne mišiće. Tuširanje toplom vodom ili kupanje u toploj vodi opušta mišiće.
Po potrebi se mogu koristiti bezreceptni lijekovi protiv bolova:
- proizvodi koji se nanose na kožu (poput krema, gelove i flastera) - obično sadrže mentol, lidokain ili diklofenak natrij
- oralni lijekovi protiv bolova - nesteroidni antireumatici (npr. paracetamol, ibuprofen ili naproksen).
Druge mjere koje mogu pružiti olakšanje od bolova u mišićima uključuju:
- nježno istezanje mišića
- izbjegavanje aktivnosti s visokim učinkom sve dok traje bol u mišićima
- izbjegavanje dizanja utega sve dok bol u mišićima ne nestane
- dati si vremena za odmor
- primjenu komplementarne terapije kao što je akupunktura
- korištenje aktivnosti koje opuštaju (npr. masaža ) i smanjuju stres (joga, meditacija i sl.)
- fizioterapijski tretman, osobito ako su bolovi u mišićima uzrokovani ozljedom.
Ove opcije liječenja mogu pomoći u upravljanju privremenim bolovima u mišićima, olakšati bol i ubrzati oporavak.
Kronična bol
Ako se bol pojača ili potraje, ili možda imate stanje koje uzrokuje kroničnu bol u mišićima, svakako je uputno potražiti liječničku pomoć za dodatnu procjenu i uvođenje odgovarajućeg plana liječenja.
Prevencija bolova u mišićima
Pojavu bolova u mišićima zbog stresa i napetosti moguće je spriječiti primjenjujući sljedeće postupke:
- redovite pauze ako radite za stolom ili u okruženju koje vas izlaže opasnosti od istegnuća ili napetosti mišića - ustati i istegnuti se
- redovito i pravilno vježbati
- održavati zdravu tjelesnu težinu
- smanji razinu stresa.
Savjeti za sprječavanje upale mišića
- ako je bol u mišićima uzrokovana tjelesnom aktivnošću, poduzmite ove mjere kako biste smanjili rizik od razvoja bolova u mišićima u budućnosti:
- zagrijavanje prije početka vježbanja i hlađenje na kraju vježbanja
- istezanje mišiće prije početka i po završetku vježbanja
- dobra hidracija, posebno u danima jače tjelesne aktivnosti
- redovita tjelovježba za jačanje mišićnog tonusa.
Slušajte svoje tijelo i prestanite s nekom aktivnošću ako vas mišići počnu boljeti. Olakšajte se novim aktivnostima kako biste izbjegli ozljede mišića.
Izvor fotografija: Shutterstock
