Prevencija raka dojke

Žensko zdravlje / Prevencija Ilona Sušac dr. med.

Izbjegavanjem samo nekoliko značajnih rizičnih čimbenika moguće je prevenirati čak 40 posto zloćudnih tumora dojke

Najbolji način borbe protiv zloćudnih bolesti je eliminirati njihove uzroke i tako ih spriječiti u nastajanju. Nažalost, to često nije ni lako ni moguće, osobito ne u dovoljnoj mjeri. Zloćudne su bolesti u većini slučajeva multifaktorijalne, što znači da više štetnih čimbenika istodobno djeluje na njihov nastanak i razvoj.

Medicinske statistike potvrđuju da je gotovo svih vrsta raka danas višestruko više nego prije. Postavlja se pitanje je li moguće da je povećanje broja oboljelih iz godine u godinu rezultat samo slučaja ili smo, ipak, višestruko povećali vjerojatnost da se te bolesti i dogode.

Okruženje u kojem živimo i radimo, sve poznato i nepoznato što djeluje na nas izvana i iznutra, promjena stila i brzine života, načina razmišljanja, jednostavno moraju biti u uzročno-posljedičnoj vezi sa svim bolestima, pa tako i rakom dojke. Ne može biti slučajnost da raka dojke, koji se u najvećoj mjeri povezuje s djelovanjem spolnih hormona (estrogena i progesterona), daleko najviše ima u ekonomski najrazvijenijim zemljama svijeta. Na to nas upućuju i rastuće brojke, kao i konstantna činjenica da je rak dojke po pojavnosti višestruko veći od bilo kojeg drugog sijela raka kod žena i da je, nažalost, u stalnom porastu po broju novih slučajeva svake godine u Hrvatskoj. Prema najnovijim podacima Hrvatskog registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2015., ukupno 2748 žena oboljelo je od raka dojke. Oko 50 posto ih je u dobnoj skupini između 50 i 70 godina, oko 35 posto je starije od 70 godina, a oko 15 posto mlađih od 50 godina. Osobito zabrinjava pojava raka dojke u žena mlađih od 40 godina. Prema recentnim podacima, 115 žena mlađih od 40 godina oboljelo je od raka dojke, što čini 8,63 posto od ukupnog broja žena oboljelih od raka dojke u Hrvatskoj 2015.

Ne može biti slučajnost da raka dojke, koji se u najvećoj mjeri povezuje s djelovanjem spolnih hormona, najviše ima u ekonomski najrazvijenijim zemljama svijeta

Hrvatska, težeći sve većem i bržem razvoju, nažalost, mora prihvatiti i sve veći rizik od razvoja malignih bolesti. No, to nipošto ne znači da sami ne možemo ništa učiniti.

Mjere primarne prevencije

Provođenje mjera primarne prevencije uvelike ovisi o spremnosti pojedinca da čuva svoje zdravlje i/ili da ga barem svjesno ne ugrožava. Živeći u nadi da će naš zdrav način života uroditi plodom te da ćemo uspjeti izbjeći bolest, ipak treba biti oprezan i odlaziti na redovite preglede dojki, kao i nastojati izbjegavati rizične čimbenike za nastanak raka dojke koji su vrlo dobro poznati i znanstveno dokazani.

Pretjerana tjelesna težina

Masno tkivo nije samo deponij masnih stanica. To je vrlo aktivan „organ“, kako u metaboličkom, tako i u hormonskom smislu. U potkožnom masnom tkivu deponiraju se mnoge tvari i otrovi te su aktivni brojni hormoni i posrednici upale koji s vremenom mogu potaknuti razvoj bolesti, kako onih metaboličkih, tako i malignih. Stoga je održavanje normalne tjelesne težine izuzetno važno za održanje zdravlja i sprječavanje svih bolesti, od kojih su maligne najteže. Jednako je važno i ne oscilirati znatnije u tjelesnoj težini. Nagli gubitak velikog broja kilograma u kratkom roku dovodi do oslobađanja velike količine štetnih tvari iz potkožnog masnog tkiva, koje mogu pokrenuti cijeli niz poremećaja u tijelu.

Tjelesna neaktivnost

Tjelesna neaktivnost vrlo je često jedan od razloga pretjerane tjelesne težine, ali je i sama po sebi uzrok brojnih poremećaja i patoloških stanja u organizmu. Mnoge bolesti lokomotornog sustava, hormonski i metabolički poremećaji ne bi ni postojali da se čovjek dovoljno i redovito kreće. Kretanje je nužno za uredan metabolizam, brže i učinkovitije odstranjivanje otpadnih i štetnih tvari iz organizma i, posebno, za očuvanje tjelesnih funkcija. Dokazano je da žene koje se redovito bave tjelovježbom imaju nižu koncentraciju estrogena koji se povezuje s većinom tipova raka dojke. Redovita tjelesna aktivnost pridonosi jačanju imunosnog sustava koji je izuzetno važan u sprječavanju razvoja maligne bolesti. Upravo se ta činjenica danas obilno koristi u kreiranju novih, pametnih lijekova za liječenje raka dojke. Zato barem 40 minuta bilo kakve osmišljene tjelovježbe može polučiti neslućeno veliku blagodat, kako za tijelo, tako i za psihu.

Nezdrava i nepravilna prehrana

Nedvojbena je veza između nezdrave i nepravilne prehrane i pojave mnogih vrsta raka, pa tako i raka dojke. Problem nije samo odabir hrane, nego i njezino podrijetlo i zdravstvena vrijednost. Žene bi svakako trebale smanjiti količinu visokokalorične hrane, zasićenih masti, slatkih napitaka, preslane hrane, crvenog mesa i mesnih prerađevina, prženog i pečenog mesa te povećati unos voća, povrća i vlakana.

Iako je svijest o važnosti zdrave prehrane porasla u našem društvu, pojavio se drugi problem - gdje nabaviti zdravu hranu. Današnje voće i povrće previše je opterećeno forsiranim uzgojem primjenom umjetnih gnojiva i, osobito, primjenom zaštitnih sredstava koje se koristi kako bi se spriječile bolesti i ubrzao rast. Posljednjih dvadesetak godina znanstvenici se intenzivno bave proučavanjem djelovanja pesticida, aditiva, čimbenika rasta i ostalih sredstava koji se koriste pri uzgoju voća i povrća. Sve te tvari osobito štetno djeluju na hormonski sustav čovjeka, djelujući kao takozvani endokrini disruptori (prekidači) ili direktno oštećuju stanice pokrećući u njima patološke mehanizme koji dovode do gubitka kontrole nad staničnim rastom.

Poznato je da je rast većine karcinoma dojke kod žena ovisan o djelovanju spolnih hormona estrogena i progesterona. Ako tih hormona ima previše ili njihovu ulogu preuzmu strane tvari u organizmu, do razvoja tumora doći će ranije, a rast takvih tumora bit će brži. Najgore je što organizam takve procese nema pod kontrolom.

Iako su pesticidi prvi otkriveni kao tvari koje djeluju kao endokrini disruptori, nažalost, nisu i jedini. Svi proizvodi za kućnu i osobnu uporabu opterećeni su takvim tvarima. Da bismo dočarali veličinu problema, nabrojat ćemo same neke tvari iz našeg svakodnevnog okruženja koje mogu djelovati kao endokrini disruptori i tako ozbiljno ugroziti naše zdravlje: poliklorirani bifenili (plastifikatori, pesticidi, tekućine za hlađenje u električnim transformatorima); organobromirani spojevi (zaštita tekstila, termoplastike i automobila od zapaljenja); alkilfenoli (BPA, polikarbonatna plastika, premazi za limenke i posude za hranu, bočice, igračke, cijevi za vodu, sportsku i medicinsku opremu, zubne aplikacije); ftalati (plastifikatori); metali; polifluorirani spojevi (otpornost površina na vodu i ulja, protupožarne pjene, premazi za tave, posude za hranu, kozmetika...); parabeni (antimikrobno djelovanje, kozmetika, farmaceutika); nesteroidni protuupalni lijekovi; fitoestrogeni.

Mnogi proizvođači brane se činjenicom da njihovi pojedinačni proizvodi sadrže dopuštenu količinu potencijalno štetne tvari. Ako uzmemo u obzir činjenicu da u jednom danu koristimo previše različitih proizvoda, nije teško zaključiti da previše dopuštenih količina u konačnici rezultira nedopuštenom količinom.

Alkohol

Prisjetimo se podatka da Hrvatska ima najveći broj konzumenata alkohola u Europi. Među njima ima i mnogo žena. Alkohol nije samo uzrok takozvanih „praznih“ kalorija. On ujedno ometa metabolizam brojnih hormona, pa tako i estrogena. Jetra je jednostavno zauzeta nepotrebnim poslom koji konačno i nju oštećuje, a bez tog najvažnijeg laboratorija naš organizam ne može ostati zdrav.

Duhanski otrovi

Pušenje duhana najčešće se povezuje s rakom pluća, ali 4000 štetnih tvari iz duhanskog dima oštećuje sve organe u tijelu, pa tako i dojke. Porast raka pluća u žena dramatično raste od 1968., od kada se bilježi sve veći broj žena koje uživaju duhan. Upravo se u tih posljednjih 50-ak godina bilježi i dramatičan porast broja oboljelih od raka dojke, što nije slučajnost.

Hormonsko nadomjesno liječenje

Iako je hormonsko nadomjesno liječenje mnogim ženama donijelo olakšanje u pogledu ublažavanja menopauzalnih tegoba, ne smijemo previdjeti činjenicu da ono može biti i štetno. Iako je procijenjeni rizik od raka dojke kod žena na hormonskoj nadomjesnoj terapiji samo 1,5 puta veći od populacije žena koje ne uzimaju takve pripravke, treba biti oprezan kod njihove primjene. Ženama koje se odluče za ovakvu terapiju svakako savjetujemo klinički, mamografski i UZV pregled dojki radi procjene rizika i odluke o načinu daljnjeg praćenja onih koje se odluče na hormonsku nadomjesnu terapiju. Izbjegavanjem samo tih nekoliko značajnih rizičnih čimbenika moguće je prevenirati čak 40 posto zloćudnih tumora dojke. Iako je u ljudskoj prirodi griješiti, vjerujemo da će mnoge žene makar pokušati učiniti sve što mogu da ne dobiju rak dojke.

Sekundarna prevencija ili rano otkrivanje raka dojke

Redovitim pregledima dojki možemo spriječiti da rak dojke koji je nastao ne uzme maha i ne ugrozi cijeli organizam, odnosno život. Dvije najučinkovitije i stoga najčešće korištene dijagnostičke metode su mamografija i ultrazvučni pregled dojki.

Mamografija

Svugdje u svijetu preporučuje se kao metoda ranog otkrivanja raka dojke za žene između 50 i 70 godina, no najnovija tehnološka poboljšanja čine je izvrsnom metodom otkrivanja raka dojke i kod mlađih žena. S obzirom na to da mlađe žene imaju veoma gusto žljezdano tkivo u kojem mamografija „ne vidi dobro“, osmišljena je tomosinteza, poboljšana inačica mamografije, koja daje mnogo bolji uvid u strukturu tkiva.

Mamografija je nezaobilazna i u otkrivanju promjena koje su vidljive samo ovom metodom pregleda i mogu biti jedini znak bolesti, a to su nakupine patoloških mikrokalcifikata.

Ultrazvučni pregled dojki

S točnošću većom od 90 posto, ultrazvuk je odlična dijagnostička metoda, ne samo u otkrivanju raka dojke. Ima osobito veliku važnost u tumačenju dobroćudnih promjena u dojkama i njihovu razlikovanju od zloćudnih tvorbi, što mamografijom vrlo često nije moguće, poglavito u dojkama s gustim žljezdanim tkivom. Zato je kod žena mlađih od 40 godina, ali i starijih koje imaju gusto žljezdano tkivo, ultrazvučni pregled dojki prva metoda izbora.

Nuklearna magnetska rezonancija

U mnogim slučajevima raka dojke neizostavan dio pregleda dojki postala je i nuklearna magnetska rezonancija. Iako ni ona nije savršena, može nam dati podatke koje druge metode ne mogu. Osobito je korisna u praćenju vrlo mladih žena s opterećenom obiteljskom anamnezom kojima mamografija nije od velike koristi.

Važna napomena

Način i učestalost pregleda dojki ne ovisi samo o tehnikama pregleda i dobi žene. Algoritam kontrolnih pregleda ovisi i o samoj dojci. Što je više mliječnih žlijezda u dojci, kažemo da je tkivo dojki gušće, a što je tkivo gušće, u njemu se teže uočavaju patološke promjene.

Za očekivati je da će nakon 35., a osobito nakon 40. godine života tkivo dojke početi propadati i nadomještati ga masno tkivo, no kod koje žene i kada, ne zna se točno. Neke žene cijeli život imaju gusto tkivo u dojkama, a neke ga nemaju niti u mladosti. Stoga je najbolje donositi preporuke za svaku ženu posebno, ovisno o saznanju o postojanju rizičnih čimbenika tijekom uzimanja anamneze, gustoći i strukturi tkiva dojki te dobi žene.

Datum objave članka: 1. 9. 2018.