Fibromialgija - čimbenici rizika, simptomi i liječenje

Fibromialgija je kronično zdravstveno stanje koje uzrokuje bolnost i osjetljivost vezivnoga tkiva i mišića u cijelom tijelu. Karakteriziraju ga neugoda, difuzni bolovi i brojne bolne točke. Na to upućuje i sam naziv koji u sebi sadrži tri osnovne karakteristike - fibro = vezivno tkivo, myo = mišić, algia = bol.

Ovaj poseban oblik reumatizma može se očitovati kao ukočenost zglobova, bolnost u tkivima oko zgloba, mišićima, ligamentima, hvatištima tetiva, potkožnom tkivu, pri čemu nema znakova upale.
 
Osobe s fibromialgijom obično doživljavaju simptome koji se pojavljuju i nestaju u razdobljima koja se nazivaju pogoršanja.

Laboratorijski i rendgenski nalazi su uredni.

Iako je bolest poznata već 150 godina, stručnjaci ne znaju što uzrokuje fibromialgiju. Međutim, studije su otkrile da je mogu izazvati određena zdravstvena stanja, stres i druge promjene u životu.

Zbog neobjašnjenog uzroka nastanka i nedovoljno izrađenih kriterija za postavljanje dijagnoze, bolest se u svijetu naziva raznim imenima - fibromialgija, fibromiozitis, izvanzglobni reumatizam, mišićni reumatizam, miofascitis, tenzijski reumatizam.
 
Vrlo je učestala, osobito u razvijenim zemljama. Od ukupnog broja pacijenata, 80 do 90 posto čine žene u rasponu od 30 do 60 godina, a može se javiti i u dječjoj dobi ili u više članova obitelji.
 
Muškarci također mogu imati fibromialgiju, ali s obzirom da se ova bolest smatra pretežno ženskom bolešću, mogu ostati nedijagnosticirani. Iz toga proizlazi da bi postotak oboljelih muškaraca mogao biti znatno veći.
 

Stručnjaci još u uvijek ne znaju što uzrokuje fibromialgiju, no čini se da uzrok uključuje genetsku predispoziciju nadopunjenu jednim ili više okidača (poput infekcije, traume ili stresa).
 
Vjerojatnost razvoja fibromialgije mogu povećati određeni geni koji se nasljeđuju od bioloških roditelja. Studije su pronašle vezu između bioloških roditelja koji imaju fibromialgiju i njihove djece, što bi moglo značiti da se prenosi kroz obitelji.
 
Osobe s fibromialgijom obično su osjetljivije na bol od većine ljudi. Stručnjaci za sada smatraju da fibromialgiju mogu uzrokovati genetske mutacije u genima odgovornim za stvaranje neurotransmitera u mozgu koji emitiraju i primaju signale boli u tijelu.  

Čimbenici rizika za fibromialgiju

• dob - osobe starije od 40 godina, s tim da se rizik sa starenjem povećava, iako bolest može pogoditi bilo koga, uključujući i djecu
• spol - u većini slučajeva fibromialgija se dijagnosticira u žena (dvostruko veća vjerojatnost)
• obiteljska povijest bolesti - rizik povećava prisustvo bolesti kod bliskih članova obitelji
• kronične bolesti - osobe koje pate od osteoartritisa, depresije, anksioznih poremećaja, kronične boli u leđima i sindroma iritabilnog crijeva imaju veću vjerojatnost za razvoj fibromialgije I reumatoidni artritis može povećati rizik od fibromialgije. Fibromialgija pogađa i oko 30 posto ljudi s lupusom.
• infekcije - kod nekih osoba dolazi do razvoja fibromialgije nakon infekcije, posebno u slučaju teških simptoma. Infekcije koje imaju moguću vezu s fibromialgijom uključuju gripu, upalu pluća, Epstein-Barr virus, gastrointestinalne infekcije (poput onih uzrokovanih baterijama tipa Salmonella i Shigella)
• stres - previše stresa dugoročno može dovesti do određenih hormonalnih promjena što može pridonijeti pojavi fibromialgije
• trauma - osobe koje su doživjele ozbiljnu ozljedu ili tešku fizičku ili emocionalnu traumu ponekad razviju fibromialgiju, što je povezano s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP).

Što pokreće pogoršanje fibromialgije

Određeni događaji ili promjene u životu (tzv. okidači) mogu izazvati pogoršanje fibromialgije.
 
Općenito, sve što pojačava stres ujedno može dovesti do pogoršanja, a to uključuje:

• emocionalni stres
• promjena dnevne rutine
• promjena rutine spavanja ili nedovoljno sna
• promjene u prehrani ili neodgovarajuća prehrana
• vremenske promjene
• hormonske promjene
• bolest
• bilo koja promjena uobičajene rutine liječenja fibromialgije (novi tretman, novi lijekovi i sl.).

Neki vjeruju da bi se fibromialgija mogla klasificirati kao autoimuna bolest, jer ima neke simptome koji se preklapaju, poput umora i problema s koncentracijom. Međutim, fibromialgija trenutačno nije klasificirana kao autoimuni poremećaj, a istraživanja koja bi potvrdila ili eliminirala ovu hipotezu su u tijeku.
 

Simptomi fibromialgije mogu se pojaviti i nestati ili ih je teško opisati, i svakako je važno kako se osoba osjeća.

Glavni simptomi

Glavni simptomi fibromialgije su bol i povećana osjetljivost na bol, što se dokazuje palpacijom.
 
Bol se osjeća kao stalna, tupa bol u raznim mišićima i drugim mekim tkivima oko tijela. Može varirati od blage do intenzivne i gotovo nepodnošljive nelagode.  

Prema lokalizaciji i zastupljenosti najčešće bolne točke su:

• potiljak
• donji dio vratne i slabinske kralježnice - leđa su jedno od najčešćih mjesta gdje se osjeća bol
• mišići ramenog pojasa i leđa
• gornji dio grudnog koša
• vanjska strana lakta
• sjedni mišići
• unutarnja strana koljena.

Bol se može osjetiti i u mišićima i mekim tkivima nogu kao duboka, žareća ili pulsirajuća, a ponekad kao utrnulost ili trnci. Ako se javlja i nekontrolirana potreba za pomicanjem nogu, to je obično znak sindroma nemirnih nogu, koji se može preklapati s fibromialgijom.
 
Isto tako, u nogama se pojaviti i osjećaj umora, koji se manifestira kao osjećaj „teških“ nogu.
 
Broj bolnih mjesta može varirati i iznositi od četiri do 33 (prosječno 12 bolnih mjesta), dok tegobe mogu trajati nekoliko mjeseci do nekoliko godina.

Reumatski simptomi

Reumatski simptomi kao bol, ukočenost, osjećaj otekline zglobova, prisutni su u 98 posto bolesnika.

Ukočenost nije toliko često prisutna kao bol. Javlja se nakon rada, uvečer i ujutro i traje od nekoliko minuta do četiri sata. Razgibavanjem se ne smanjuje i ne iščezava za razliku od reumatoidnog artritisa.
 
Trećina bolesnika opisuje subjektivni osjećaj otekline na zglobovima šaka i prstiju ili u blizini zglobova.

Nereumatski simptomi

Nereumatski simptomi prisutni su u 90 posto bolesnika, a uključuju:

• kronični umor
• glavobolja
• suhe oči
• osip
• svrbež
• bol ili tupa bol u donjem dijelu trbuha
• periodično sindrom podražajnih crijeva
• otežano i površno disanje
• pritisak u grudima - osjećaj je sličan boli kod srčanog udara (oštra, probadajuća). Bol je koncentrirana u hrskavici koja spaja rebra s prsnom kosti i može se širiti u ramena i ruke.
• iznenadno nepravilno lupanje srca
• česta potreba za mokrenjem i bolnost u području mokraćnog mjehura.  

Fibromialgija može uzrokovati i mentalne i emocionalne simptome, uključujući:

• poremećaji spavanja
• gubitak raspoloženja
• razdražljivost
• anksioznost
• depresiju
• probleme s pamćenjem, koji se ponekad nazivaju mentalna magla, što je izraz koji opisuje osjećaj nejasnoće. Znakovi uključuju gubitak pamćenja, poteškoće s koncentracijom i održavanjem budnosti.

Žene s fibromialgijom sklonije su premenstruacijskom sindromu i često imaju bolne menstruacije i bolan spolni odnos.
 
I reumatske i nereumatske tegobe imaju sezonski karakter pa su intenzivnije u razdoblju od studenog do ožujka nego tijekom ostalih mjeseci.

Iako fibromialgija uzrokuje brojne simptome koji mogu biti veoma neugodni, ne ostavlja organska oštećenja na mišićima i zglobovima i ne predstavlja stanje od životne ugroženosti.

Kada posjetiti liječnika?

Liječnika treba posjetiti u slučaju pojave novih simptoma poput boli, umora ili promjena u mentalnom zdravlju (depresija, glavobolje, migrena, problemi s pamćenjem ili osjećaj mentalne magle, problemi sa spavanjem).
 

S obzirom da je fibromialgija dinamično stanje, pojava simptoma nema određeni redoslijed. Liječenje se stoga prilagođava prema tome kako se pacijent osjeća, da bi se s vremenom pronašla kombinacija tretmana koji ublažavaju simptome.

Za liječenje fibromialgije mogu se koristiti sljedeći tretmani, pojedinačno ili u kombinaciji:

• farmakoterapija - uzimanje lijekova za upravljanje simptomima
• nefarmakološki tretmani - alternativno ili komplementarno liječenje
• psihološki tretmani - usvajanje strategija za upravljanje simptomima koji utječu na mentalno i emocionalno zdravlje
• radna terapija - pomoć u snalaženju u svakodnevnoj rutini u slučaju teških simptoma koji otežavaju redovne aktivnosti.

Farmakoterapija

Za liječenje fibromialgije ne postoji specifičan lijek, ali postoje mnogi lijekovi i sredstva koja mogu pomoći u ublažavanju simptoma.

Za ublažavanje boli mogu se primijeniti analgetici (paracetamol, ibuprofen, diklofenak ili ketoprofen) u obliku tableta ili antireumatski gelovi lokalno na bolna mjesta.

Ponekad se za suzbijanje boli mogu primijeniti lijekovi iz grupe opijata, ali zbog opasnosti od navikavanja ne preporučuje se duža primjena.

Povećanu napetost mišića mogu smanjiti lijekovi iz grupe miorelaksansa, a pomažu i sedativi iz grupe benzodiazepina.

Kroničan umor, otežan san i neraspoloženje mogu popraviti lijekovi iz grupe tricikličkih antidepresiva u malim dozama ili kombinacije antidepresiva i anksiolitika koji se često uzimaju prije spavanja.
 

Alternativno ili komplementarno liječenje

Alternativno ili komplementarno liječenje fibromialgije podrazumijeva primjenu tehnika koje nisu uobičajene za liječenje u tradicionalnoj medicini. Mnoge od njih postale su popularne posebno zbog antistresnog učinka i djelovanja u smislu smanjenja boli.

Premda o učincima nekih tehnika postoje kontroverzna mišljenja stručnjaka, brojni pacijenti s fibromialgijom često ih koriste za ublažavanje boli i smanjenje stresa, navodeći pozitivne subjektivne učinke.

• terapiju masažom
• akupresuru
• akupunkturu
• terapiju bolnih točaka i kiropraktiku.

Ručna ili manualna masaža (grčki. masein = gnječiti)

Ručna masaža podrazumijeva niz sustavnih pokreta fizioterapeuta na površini tijela i manipulaciju tjelesnih tkiva (kože, potkožnog tkiva i mišića).

I promjene u načinu života mogu bitno utjecati na ublažavanje simptoma fibromialgije, pri čemu je korisno slijediti sljedeća načela:

• zdrava prehrana - bogata vitaminima, mineralima i žitaricama
• redovito vježbanje - jedan od najboljih načina je aerobno vježbanje. Primjer ovog tipa vježbanja uključuje plivanje, vježbe u vodi, vožnju bicikla i vježbanje na pokretnoj traci. Vježbe treba započeti s umjerenom jačinom i postupno povećavati broj i duljinu trajanja vježbi, sve dok se ne postigne vježbanje u trajanju 30-60 minuta, tri puta tjedno. Kad se postigne ovaj stupanj, mogu se uključiti i zahtjevnija opterećenja poput brzog hoda, džoginga i tenisa.
• izbjegavati konzumiranje alkohola i cigareta te smanjiti unos kofeina, osobito prije spavanja
• osigurati dobar san i odmor tijekom dana - ne zadati si previše obaveza i zadataka, čije neispunjenje izaziva frustraciju i stres. Po mogućnosti, svakodnevno zadržati podjednaki stupanj fizičke aktivnosti (u dane kada se osjećaju bolje osobe s fibromialgijom nastoje puno toga nadoknaditi i učiniti mnogo više nego u "slabim danima" čime mogu pogoršati simptome). Stres i slab san pogoršavaju simptome fibromialgije, stoga je neophodno izbjegavati stresne situacije kad god je moguće.

Fibromialgija je stvarno stanje, a ne nešto „što se događa u glavi“. Stoga se ne treba ustručavati potražiti i pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje u slučaju da je potrebna pomoć u upravljanju stresom i drugim emocionalnim simptomima.

NAJVAŽNIJE O FIBROMIALGIJI

Fibromialgija često stanje koje uzrokuje bol i umor u mišićima, zglobovima, ligamentima i tetivama, a može uzrokovati i osjećaj umora ili mentalne magle.

S obzirom da nema specifičnog lijeka, tretira se lijekovima za ublažavanje simptoma i vlastitim udjelom na poboljšanju općeg zdravlja, a i metode alternativne medicine mogu biti vrlo korisne.
 
Budući da nema vidljivih znakova bolesti, fibromialgija često se krivo interpretira i od okoline je krivo ili nedovoljno shvaćena.
 
Dobro poznavanje simptoma i pomoć u razumijevanju bolesti za bolesnika i članove obitelji znači lakše suočavanje s bolešću.
 
​Tehnike opuštanja i smanjenja stresa, vježbanje i lijekovi pomažu pacijentima da se lakše nose s boli i svakodnevnim životnim aktivnostima.