Dijabetička dijeta
Dijabetička dijeta primarno je namijenjena oboljelima od dijabetesa s ciljem regulacije metabolizma glukoze i masnoća te sprječavanja naglog porasta glukoze nakon obroka
Što je dijabetička dijeta?
Znanstveno je dokazano da primjenom pravilne prehrane možemo znatno utjecati na prevenciju razvoja šećerne bolesti tipa 2, odgoditi razvoj kroničnih komplikacija te poboljšati kvalitetu života svakog pojedinca.
Dijabetička dijeta primarno je namijenjena osobama oboljelima od dijabetesa s ciljem regulacije metabolizma glukoze i masnoća, odnosno sprječavanja naglog porasta glukoze nakon obroka.
S obzirom da se radi o vrlo dobro uravnoteženom, raznolikom i zdravom načinu prehrane, preporučljiva je i za sve osobe, bez obzira je li u pitanju prekomjerna tjelesna težina, opterećeno naslijeđe ili se jednostavno želi pravilno hraniti i očuvati zdravlje.
Osnovna načela temelje se na pravilnom rasporedu i broju obroka, ovisno o vrsti terapije, stanju glikemije i izračunu vrijednosti energetskog unosa prema indeksu tjelesne mase.
Ukupan broj dnevnih obroka određuje se ovisno o tome koristi li osoba lijekove (oralne hipoglikemike) ili je samo na dijabetičkoj dijeti, no, u većini slučajeva, dnevni jelovnik je podijeljen u pet obroka - tri glavna obroka (veća) i dva međuobroka (manja).
Cilj ovakve prehrane je:
- osigurati ravnomjernu zastupljenost namirnica koje sadrže optimalni omjer cjelovitih ugljikohidrata, bjelančevina i zdravih masnoća i to prema unaprijed definiranom ukupnom dnevnom kalorijskom unosu
- rasporediti ukupan dnevni unos u više manjih obroka u pravilnim vremenskim razmacima kako bi se izbjegla razdoblja gladi, odnosno prevelik unos hrane u jednom obroku.
Smanjenje vrijednosti glikoziliranog hemoglobina (HbA1c*) već za jedan posto znatno smanjuje rizik nastanka komplikacija šećerne bolesti.
(*HbA1c - upućuje na prosječnu vrijednost šećera u posljednjih osam do 12 tjedana)
Dakle, možemo zaključiti da već i male promjene na tanjuru donose zdravlje i zadovoljstvo u naš život.
Izračunajte poželjnu tjelesnu težinu
Poželjna tjelesna težina (indeks tjelesne mase - ITM ili body mass index - BMI) određuje se prema sljedećoj formuli: kilogrami tjelesne težine podijele se s umnoškom visine u metrima (kg/m2).
Optimalan ITM za žene trebao bi biti 19-24, a za muškarce 20-25. Sve ispod je pothranjenost, a iznad je pretilost. ITM preko 30 bolesna je debljina i treba je ozbiljno liječiti.
Izračunajte svoj indeks tjelesne mase.
Određivanje kalorijskog unosa prema tjelesnoj težini
Da bismo dobili koliko nam prema tjelesnoj masi treba kalorija energetskog unosa, iznos tjelesne težine pod tim brojem množi se s 25 Kcal.
Primjer - Žena težine 67 kg i visine 167 cm ima ITM 24. Njezin optimalni ITM od 22 je 61 kg pa se to množi s 25 i dobije 1525 Kcal, što je iznos potrebnih kalorija za 24 sata. Za tjelesnu aktivnost dodaje se od 3.5 do 10 Kcal na kg optimalne tjelesne težine, ovisno o procjeni njenog intenziteta. Dakle, ako se radi o umjerenom tjelesnom svakodnevnom naporu (spremanje, peglanje, hodanje pješice na posao) 61 kg množi se s 4 i dobije dodatnih 244 Kcal. Ukupni zbroj kalorija tijekom 24 sata može iznositi 1769 Kcal.
Ako se radi o pretiloj osobi čiji je ITM veći od 25, ne dodaju se kalorije na fizički rad, jer je potrebno pojačano fizičko naprezanje i mršavljenje.
Primjer - Muškarac težine 91 kg i visine 177 cm ima ITM 29. Njegov optimalni ITM od 23 je 72 kg pa se to pomnoži s 25 i dobije 1656 Kcal, dakle iznos potrebnih kalorija za 24 sata. Budući da ima višak od 19 kilograma, savjetuje se oduzeti 250-500 Kcal kako bi se reducirala suvišna tjelesna težina. Preporučuje se pravilna prehrana od 1300 Kcal dnevno.
Ako se radi o pothranjenoj osobi, čiji je ITM manji od 19 za žene, a 20 za muškarce, potrebno je dodati kalorije kako bi se osoba udebljala.
Primjer - Žena težine 55 kg i visine 175 cm ima ITM 18. Njezin optimalni ITM je 68 kg pa se to pomnoži s 25 i dobije 1700 Kcal za 24 sata. Kako se radi o pothranjenoj osobi, potrebno je dodati 250-500 Kcal, a na tjelesnu aktivnost još 3.5 do 10 Kcal po kilogramu tjelesne težine za pojedinu vrstu tjelesne aktivnosti. Ukupni zbroj kalorija tada iznosi 2400 Kcal dnevno.
Osnovne postavke zdravog jelovnika
Tri su osnovna sastojka hrane s energetskom vrijednošću:
- ugljikohidrati - energetska vrijednost 1 grama ugljikohidrata iznosi 4 Kcal (16.8 KJ)
- bjelančevine - energetska vrijednost 1 grama bjelančevina iznosi 4 Kcal (16.8 KJ)
- masnoće - energetska vrijednost 1 grama masnoća iznosi 9 Kcal (37.8 KJ).
Vitamini i minerali neophodni su za normalan rad cijelog tijela i sprječavanje bolesti, ali ne sadrže energetsku vrijednost.
Preporučljiv omjer svakodnevnog unosa iznosi:
- 10 - 15 posto bjelančevina
- 55 - 60 posto ugljikohidrata (od toga 50 - 60 posto složenih ugljikohidrata bogatih balastnim vlaknima)
- 25 - 30 posto masnoća
- 25 - 35 g topljivih dijetnih vlakana.
U prehrani dijabetičara mogu se koristiti i razni začini (papar, peršin, bosiljak, bijeli luk u prahu, majčina dušica, origano, klinčić, kopar, curry, kurkuma, lovor, muškatni oraščić, piment, šafran, senf, cimet, vanilija) i napici (mineralna voda - gazirana i negazirana, limunada, kava i čaj - bez šećera, dijetalni napitci bez šećera) koji se ne računaju u dnevni kalorijski unos.
Namirnice koje se ne preporučuje konzumirati su šećer (bijeli i smeđi) i namirnice koje sadrže šećer (čokolada, keksi, bomboni, kolači, med, zaslađeni mliječni proizvodi, ušećereno voće), alkohol, punomasni mliječni proizvodi, masni sirevi, masno meso, pržena hrana).
GLIKEMIJSKI INDEKS
Glikemijski indeks pokazuje koliko brzo različite vrste hrane bogate ugljikohidratima podižu razinu glukoze u krvi.
Namirnice s visokim glikemijskim indeksom brzo se razgrađuju i uzrokuju nagli porast šećera u krvi, za razliku od namirnica s niskim glikemijskim indeksom koje se sporije razgrađuju, održavajući tako razinu šećera u krvi stabilnijom dulje vrijeme.
Najbolje je jesti kombinaciju jednostavnih i složenih ugljikohidrata. Prednost složenih ugljikohidrata je u tome što ih organizam dulje razgrađuje u šećer, pa on sporije ulazi u krvotok, a samim time pruža dulji osjećaj sitosti i bolje vrijednosti šećera.
Najvažnije po pitanju ugljikohidrata nije koju vrstu jedemo nego koliko jedemo.
→ → → Saznajte više o glikemijskom indeksu i glikemijskom opterećenju.
Kod kupovanja namirnica treba čitati deklaracije koje sadrže podatke o energetskoj vrijednosti i količini ugljikohidrata. Količina ugljikohidrata uvijek se odnosi na 100 g namirnice, s tim da je katkad naveden i podatak o vrijednosti u porciji ili pakiranju. Na osnovi podataka o količini ugljikohidrata u 100 g namirnice, svatko može izračunati koliko će grama ugljikohidrata unijeti tijekom obroka.
Skupine namirnica i primjeri jelovnika za dijabetičare
U dijabetičkoj dijeti primjenjuje se sustav Američke dijabetičke udruge (ADA), u koje su namirnice svrstane u u šest skupina, sukladno njihovu sastavu energetskih sastojaka (ugljikohidrata, bjelančevina i masnoća).
Unutar svake skupine namirnice su podijeljene u dijabetičke jedinice koje se međusobno razlikuju po količini (mjereno u gramima), ali su slične po energetskoj vrijednosti.
Skupine namirnica prema ADA sustavu
| skupina namirnica | popis namirnica unutar skupine |
| KRUH (i zamjene) | kruh i ostale žitarice, tjestenina, keksi, krumpir, mahunarke |
| VOĆE | svježe i sušeno voće, kompoti, sokovi |
| POVRĆE | svježe i smrznuto povrće, ukiseljeno povrće |
| MLIJEKO (zamjene) | svježe i fermentirano, do 1,5 % mliječne masti (m.m.) |
| MASNOĆE (i zamjene) | ulje, margarin, maslac, sjemenke, orašasti plodovi, vrhnje, slanina |
| MESO (i zamjene) | crveno meso, perad, riba, divljač, salama, sir, jaja |
Skupina KRUH I ZAMJENE
Ovoj skupini pripadaju sve vrste proizvoda od žitarica (kruh tjestenina), riža, gotova jela i povrće koje sadrži veću količinu škroba (škrobno povrće, grašak, suhi grah, kesten, soja...).
Skupina VOĆE
U ovu skupinu svrstano je svježe, sušeno i konzervirano voće bez šećera te voćni sokovi bez dodanog šećera.
Skupina MLIJEKO I ZAMJENE
U ovoj skupini je potpuno obrano mlijeko s 1 %, 0,9 % i 0,5 % mliječne masti, obrano mlijeko s 1,6 % mliječne masnoće i djelomično obrano mlijeko s 2,8 % mliječne masnoće. Tu još spadaju ostali mliječni proizvodi s različitim sadržajem mliječne masnoće (jogurt, kiselo mlijeko, acidofil, AB kultura, Bio-Aktiv s LGG-om, stepko i sl.).
Skupina POVRĆE
Ovoj skupini pripada sve povrće osim onog koje sadrži veću količinu škroba (tzv. škrobno povrće). Ono pripada skupini 'KRUH I ZAMJENE'.
Skupina MESO I ZAMJENE
U tu skupinu pripadaju sve vrste mesa i druga hrana koja sadrži bjelančevine (sir, jaja, mesne prerađevine). Prema sadržaju masnoća, ova skupina skupina podijeljena je u četiri podskupine.
Skupina MASNOĆE I ZAMJENE
Ova skupina sadrži masnoće životinjskog i biljnog podrijetla. Masnoće životinjskog podrijetla sadrže zasićene masne kiseline i kolesterol, što ima neželjeni utjecaj na stijenke krvnih žila. Biljne masnoće sadrže nezasićene masne kiseline koje imaju značajnu ulogu u sprječavaju bolesti krvnih žila.
Primjeri dijabetičkih dnevnih jelovnika
Dnevnim jelovnikom i rasporedom obroka predviđeno je koliko jedinica iz određene skupine namirnica treba uzeti tijekom dana, a da bi se zadovoljile sve potrebe.
Unutar iste skupine dopuštene su zamjene namirnica prema ukusu pojedinca.
Ujedno je vrlo važno točno odmjeriti količinu namirnice pa u priloženim poveznicama donosimo prijedlog tri jelovnika različite kalorijske vrijednosti kako bi se što jasnije predočilo što predstavlja jedna jedinica namirnice:
Izvor fotografije: Shutterstock
