Vitamin B1 (tiamin)

Vitamin B1 ili tiamin esencijalni je nutrijent topiv u vodi, što znači da se ne može pohraniti u tijelu.

Prvi put otkriven je 1926. i nazvan vitaminom B1 jer je bio prvi otkriveni vitamin B skupine.

Vitamin B1 mora se svakodnevno unositi putem hrane jer ga tijelo prirodno ne proizvodi.

Tiamin se nalazi u raznim namirnicama, a često se koristi i kao dodatak prehrani u kombinaciji s drugim vitaminima B skupine ili se nalazi u proizvodima koji sadrže kompleks vitamina B skupine.

Redovitom konzumacija hrane bogate tiaminom može se osigurati dovoljna količina vitamina B1. Međutim, treba imati na umu da je skladištenje tiamina u tijelu ograničeno na oko 30 mg, što se može potpuno ispraziniti unutar 20 dana nedovoljna unosa.

Vitamini topljivi u vodi putuju krvotokom, a ako ih tijelo ne koristi onda se izlučuju putem mokraće.

Vitamin B1 nalazi se u biljkama i u životinjama te igra ključnu ulogu u određenim metaboličkim reakcijama. Važan je za rast, razvoj i funkcioniranje tjelesnih stanica te pomaže u održavanju pravilne funkcije živaca.

Tiamin je kofaktor potreban za sintezu energije (stvaranje adenozin trifosfata, ATP, koji svaka stanica tijela koristi za energiju; svi B vitamini pomažu u pretvaranju ugljikohidrata, masti i proteina u energiju ili glukozu) i uključen je u razne funkcije povezane s metabolizmom glukoze i neurološke funkcije.

Važan je u metabolizmu ugljikohidrata, sintezi nukleinskih kiselina i nukleotida, senzornim i motoričkim aktivnostima (uključen u protok elektrolita u i iz mišićnih i živčanih stanica), živčanim funkcijama, sintezi neurotransmitera i kognitivnim funkcijama.

Ponekad se naziva 'antistresnim' vitaminom jer može ojačati imunosni sustav i poboljšati sposobnost tijela da se nosi sa stresnim uvjetima.

Nedostatak tiamina rijetko se javlja, iako alkoholičari, osobe s Crohnovom bolešću, anoreksijom i osobe na dijalizi bubrega mogu imati nedostatak.

Niska razina vitamina B1 može uzrokovati mentalne/neurološke probleme, dovesti do zatajenja srca i drugih problema.
 

Prehrambeni izvori vitamina B1

Najbolji način za unos vitamina B1 je putem hrane, jer se na taj način kombinira s drugim vitaminima i hranjivim tvarima potrebnim za funkcioniranje tijela.

S obzirom da ga tijelo ne skladišti, potrebna je kontinuirana opskrba kroz svakodnevnu prehranu. Pri tom treba znati da priprema hrane (obrada, zagrijavanje, pečenje, kuhanje ili kuhanje u vodi) uništava tiamin.

Neke od najčešćih namirnica koje sadrže vitamin B1 su:

• pšenične klice
• cjelovite žitarice, poput smeđe riže, zobenih pahuljica i kvinoje
• bijela riža
• mahunarke (npr. grah)
• sjemenke suncokreta
• povrće (krumpir, grašak, tikva, šparoge, cvjetača, kelj)
• voće (naranča)
• meso (govedina, svinjetina, iznutrice, perad)
• riba (npr. losos, pastrva, tuna)
• jaja
• orašasti plodovi
• pivski kvasac
• jogurt
• naranče.

Dodaci prehrani (suplementi) vitamina B1

Vitamine i druge hranjive tvari, pa tako i vitamin B1 uvijek je najbolje unositi putem hrane. Ako nije moguće dobiti dovoljno vitamina B1 putem hrane ili je iz nekog razloga njegova razina u krvi niska, može se predložiti uzimanje dodatka prehrani.

U slučaju da se neko dulje vrijeme uzima samo vitamin B1, moguće je da razina ostalih B vitamina ne bude u ravnoteži.

Dodaci prehrani sadrže vitamin B1 kao tiamin mononitrat ili tiamin hidroklorid.

Neki dodaci sadrže benfotiamin, derivat vitamina B1 koji je topiv u mastima i kojeg tijelo treba pretvoriti u vitamin B1 da bi djelovao.

Dodatke prehrani treba uzimati kako je navedeno na pakiranju ili kako je propisao liječnik.

Zbog moguće interakcije s drugim lijekovima, liječnika treba obavijestiti u slučaju da se uzima vitamin B1. Pogledajte poglavlje o mogućim interakcijama vitamina B1.



 

Nedostatak vitamina B1 rijedak je u područjima s redovitim pristupom hrani i dodacima prehrani. No, unatoč tome, moguć je kod osoba s određenim zdravstvenim stanjima (alkoholičari, osobe s Crohnovom bolešću, anoreksijom i osobe na dijalizi bubrega itd.).
 
S obzirom na ulogu vitamina B1 u tijelu, njegov nedostatak može rezultirati s nekoliko zdravstvenih problema. 
 
Teški nedostatak vitamina B1 dovodi do bolesti beriberi, koju karakteriziraju problemi s perifernim živcima i propadanje, a ostali simptomi uključuju kardiovaskularne simptome (ubrzan rad srca, vazodilatacija…), otežano disanje, slabost mišića, konvulzije, povraćanje, gubitak apetita (anoreksija), oticanje (edeme)...

Kada se nedostatak tiamina rano dijagnosticira i liječi, većinu negativnih učinaka moguće je preokrenuti u roku od nekoliko mjeseci.

Saznajte više o uzrocima, simptomima, dijagnostici liječenju i prevenciji nedostatka vitamina B1.
 

Tijelo izlučuje prekomjerne količine tiamina mokraćom.

Zbog nedostatka izvješća o štetnim učincima visokog unosa tiamina (50 mg/dan ili više) iz hrane ili dodataka prehrani, Odbor za hranu i prehranu Američke nacionalne akademije (FNB) nije utvrdio gornje granice toksičnosti (UL) za tiamin.

Pretpostavljaju da se prividni nedostatak toksičnosti može objasniti brzim padom apsorpcije tiamina pri unosima iznad 5 mg. Međutim, FNB je primijetio da unatoč nedostatku prijavljenih štetnih događaja, prekomjerni unos tiamina može imati štetne učinke.
 

S obzirom na važu ulogu koju ima u tijelu, vitamin B1 pokazuje nekoliko mogućih zdravstvenih prednosti.

Neke od najvećih prednosti tiamina:

• pomaže u pretvaranju onoga što se jede i pije u glukozu ili energiju
• uključen je u protok elektrolita u i iz mišićnih i živčanih stanica
• ima ulogu u živčanom sustavu i potreban je za dobro funkcioniranje mozga
• pomaže u sprječavanju komplikacija u živčanom sustavu, mozgu, mišićima, srcu, želucu i crijevima
• neophodan je za održavanje zdravlja jetara, kože, kose i očiju
• pomaže u sprječavanju bolesti beriberi, koju karakteriziraju poremećaji srca, živaca i probavnog sustava
• jača imunosni sustav i otpornost tijela na stres.

Regulacija glukoze u krvi

Iz za sada još uvijek nejasnih razloga, osobe oboljele od dijabetesa pokazuju nižu razinu tiamina, moguće zbog povećanog izlučivanja vitamina B1 putem bubrega.

S obzirom da je tiamin neophodan za metabolizam ugljikohidrata, niska razina može dovesti do povišenja razine šećera u krvi i komplikacija povezanih s dijabetesom, poput dijabetičke polineuropatije.

Neke manje studije pokazale su bolju regulaciju povišene razine šećera i inzulina kod dijabetičara nakon redovitog uzimanja vitamin B1, kao i smanjenje visokog krvnog tlaka i srčanih komplikacija.

Potrebne su dobro osmišljene studije s većim uzorcima i duljim trajanjem kako bi se utvrdilo mogu li dodaci tiamina smanjiti razinu glukoze u bolesnika s dijabetesom ili smanjiti komplikacije dijabetesa.

Znanstvenici također istražuju mogu li dodaci tiamina ublažiti i dijabetičku polineuropatiju.
 

Živčani i mentalni sustav

Prijenos informacija

Tiamin je uključen u protok elektrolita u i iz mišićnih i živčanih stanica, sudjelujući tako u prijenosu informacija osjeta poput topline i hladnoće iz perifernih živaca prema mozgu te pomaže u prijenosu osjeta ravnoteže i koordinaciji.

Zbog nedostatka vitamina B1 može doći do ometanja protoka signala i pojave simptoma poput gubitka ravnoteže, gubitka osjeta u stopalima, trnaca i sl.

Depresija

Niska razina tiamina povezuje se s depresijom. Uzimanje dodataka vitamina B1 zajedno s antidepresivom može biti dobro za upravljanje depresijom, odnosno može potpomoći brže ublažavanje simptoma i stabilizaciju raspoloženja.

Bolesti mozga

Poznato je da teški nedostatak tiamina može dovesti do Wernicke-Korsakoffovog sindroma, poremećaja koji utječe na mozak uzrokujući simptome slične Alzheimerovoj bolesti.

Istraživanja pokazuju da kronično niska razina tiamina može dovesti do nakupljanja proteina u mozgu koji tvore plakove i dovode do odumiranje moždanih stanica, isto kao što se događa u Alzheimerovoj bolesti. Stoga je fokus istraživanja na tome mogu li dodaci vitamina B1 pomoći u sprječavanju gubitka pamćenja i demencije kod ljudi koji imaju promjene u mozgu (naslage), ali još uvijek nemaju izraženu demenciju.

Dovoljan unos vitamina B1 može pomoći u poboljšanju koncentracije i pamćenja kod nekih ljudi. To se odnosi i na starije odrasle osobe koje imaju veću vjerojatnost razvoja niske razine tiamina zbog niskog unosa hranom, kao i smanjene sposobnosti pravilne apsorpcije iz hrane. Naime, neki dokazi upućuju na to da uzimanje dodataka prehrani starijih osoba koje imaju rane znakove Alzheimerove bolesti može pomoći u sprječavanju napredovanja bolesti i zaštiti zdravlja mozga.

Tiamin se također daje osobama na odvikavanju od alkohola kako bi se pokušao spriječiti razvoj Wernickeove encefalopatija*, koji može progredirati do pojave Wernicke-Korsakoffovog sindroma, kroničnog poremećaja pamćenja zbog nedostatka vitamina B1.

* Wernickeova encefalopatija je iznenadan i težak poremećaj rada mozga koji nastaje kao posljedica manjka vitamina B1, a uzrokuje probleme s očima, gubitak ravnoteže, zbunjenost. Najčešće se razvija kod osoba s poremećajem uporabe alkohola. Dugotrajni unos alkohola iritira želudac i probavni sustav te ometa apsorpciju vitamina (malapsorpcija). Procjenjuje se da 80 posto ovisnika o alkoholu ne apsorbira dovoljno tiamina. 


 

Srčane bolesti

Vitamin B1 je ključan za proizvodnju acetilkolina, neurotransmitera koji pomaže u prijenosu poruka između živaca i mišića (bez ove komunikacije, srce ne bi pravilno radilo). S druge strane, stanice srčanog mišića (kardiomiociti) zahtijevaju stalnu opskrbu energijom.

Stoga je razumljivo da je kronični nedostatak vitamina B1 jedan od mogućih razloga nepravilne srčane funkcije i kongestivnog zatajenja srca, odnosno da redovit unos tiamina moguće minimizira rizik pojave srčane bolesti.

Stope lošeg statusa tiamina kod pacijenata sa zatajenjem srca kretale su se u studijama od 21 do 98 posto. Objašnjenja za ovu povezanost uključuju stariju dob (lošija apsorpcija), prateće bolesti (komorbiditete), nedovoljan unos hrane, liječenje diureticima (mnoge osobe sa zatajenjem srca uzimaju tablete za pojačano izlučivanje mokraće koje ujedno mogu dovesti do odstranjivanja previše tiamina iz tijela) i česte hospitalizacije.

Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo mogu li dodaci tiamina koristiti osobama sa zatajenjem srca, čak i ako imaju normalan status tiamina.
 

Imunosni sustav

Vitamini B kompleksa, uključujući tiamin, sudjeluju u održavaju zdravlja imunosnog sustava i smanjenju stresom uzrokovane upale.

Neki stručnjaci vitamin B1 nazivaju i 'antistres vitaminom' jer pomaže tijelu da se bolje nosi sa stresnim situacijama.
 

Zaštita očiju

Autori jedne studije utvrdili su da je veći unos proteina, vitamina A, B1 (tiamina),  B2 (riboflavina) i B3 (niacina) povezan s manjim rizikom pojave nuklearne katarakte (očna mrena), koja je najčešći tip katarakte, obično uzrokovan starenjem.

Dovoljan unos vitamina A, vitamina C, vitamina E i vitamina B kompleksa, posebno B1 (tiamin), B2 (riboflavin), B9 (folna kiselina) i B12 (cijanokobalamin), može dodatno zaštititi leću u oku od razvoja katarakte.
 

Djelotvoran u slučaju…

Nedostatak vitamina B1. Uzimanje tiamina na usta pomaže u sprječavanju i liječenju nedostatka tiamina kod ljudi koji ne unose dovoljno vitamina putem hrane ili u slučaju postojanja čimbenika rizika koji povećavaju vjerojatnost pojave nedostatka vitamina B1.

Poremećaj mozga uzrokovan niskom razinom tiamina (Wernicke-Korsakoffov sindrom). Uzimanje tiamina intravenozno pomaže u smanjenju rizika i simptoma Wernicke-Korsakoffovog sindroma, koji je povezan s niskom razinom tiamina. Često se javlja kod osoba s poremećajem uporabe alkohola. Intravenske proizvode može davati samo zdravstveni djelatnik.
 

Ostale tvrdnje

Tvrdnje da je tiamin učinkovit u liječenju kožnih problema, kroničnog proljeva, ulceroznog kolitisa, umora, mentalnih problema, multiple skleroze i problema sa živcima, ili kao repelent protiv insekata ili za poticanje apetita nisu dokazane.

Postoji interes za korištenje tiamina u brojne druge svrhe, ali nema dovoljno pouzdanih informacija da bi se moglo reći hoće li biti koristan.
 

Kada se uzima „na usta“

Vitamin B1 se obično konzumira putem hrane i VJEROJATNO JE SIGURAN kada se uzima u odgovarajućoj količini.

Ovaj vitamin obično nema nuspojava, no ako se primijete bilo kakvi neuobičajeni učinci, treba se odmah javiti svom liječniku.

Prema Nacionalnoj zdravstvenoj službi Ujedinjenog Kraljevstva (NHS), vitamin B1 može uzrokovati sljedeće nuspojave: mučnina, bol u trbuhu, proljev, a mogu se pojaviti i simptomi alergije.

Ozbiljna alergijska reakcija na ovaj lijek rijetka je. U slučaju pojave bilo kakvih simptoma ozbiljne alergijske reakcije (osip, svrbež, oticanje - osobito lica/jezika, stezanje u grlu, zbunjenost, vrtoglavica, otežano disanje) odmah treba potražiti liječničku pomoć.

Tijekom uzimanja vitamina B1 trebalo bi ograničiti ili potpuno prestati piti alkohol jer prekomjerna konzumacija alkohola može spriječiti pravilnu apsorpciju tiamina.
 

Trudnoća i dojenje - Utvrđeno je da je vitamin B1 siguran tijekom trudnoće kada se koristi u preporučenoj dozi. Veće doze tijekom trudnoće treba koristiti samo kada je to apsolutno potrebno i uz preporuku i nadzor liječnika.

Djeca - Vitamin B1 prelazi u majčino mlijeko i smatra se sigurnim tijekom dojenja kada se koristi u preporučenoj dozi Nema dovoljno pouzdanih informacija da bi se znalo jesu li veće doze sigurne kod djece ili koje bi mogle biti nuspojave.

Poremećaj uporabe alkohola - Osobe s poremećajem uporabe alkohola često imaju nisku razinu vitamina B1 i možda će ga trebati uzimati u obliku dodatka prehrani. Bol u živcima uzrokovana poremećajem uporabe alkohola može se pogoršati kada je razina B1 niska.

Hemodijaliza - Osobe koje se podvrgavaju hemodijalizi mogu imati nisku razinu B1 i možda će ga trebati uzimati u obliku dodatka prehrani.

Bolest jetara - Osobe s kroničnom bolešću jetara često imaju nisku razinu B1 i možda će ga trebati uzimati u obliku dodatka prehrani.

Alergija - Prije uzimanja vitamina B1 potrebno je obavijestite liječnika ili ljekarnika u slučaju poznate alergije na ovaj vitamin ili postoje neke druge alergije.
 

Vitamin B1 stupa u različite interakcije s drugim lijekovima ili hranom, pa čak utječe i na određene laboratorijske testove. Stoga, budite oprezni u kombiniranju vitamina B1 s drugim tvarima.
 
Trimetoprim može stupiti u interakciju s vitaminom B1

Vitamin B1 se 'pumpama' prenosi u stanice i iz stanica. Trimetoprim može promijeniti način rada tih pumpi i povećati količinu B1 koja ostaje u tijelu, što u nekim slučajevima može promijeniti njegove učinke i nuspojave.
 
Kemoterapijski lijek fluorouracil može stupiti u interakciju s vitaminom B1

Fluorouracil je kemoterapijski lijek. Objavljena literatura uključuje nekoliko slučajeva beriberija ili Wernickeove encefalopatije koji su posljedica liječenja ovim lijekom, moguće zato što lijek može povećati metabolizam tiamina i blokirati stvaranje aktivnog oblika tiamina.

Ako je osoba na terapiji s fluorouracilom, prije uvođenja dodataka vitamina B1 u prehranu treba se posavjetovati s liječnikom.
 
Digoksin može stupiti u interakciju s vitaminom B1

Laboratorijske studije ukazuju na to da digoksin, lijek koji se koristi za liječenje srčanih bolesti, može smanjiti sposobnost srčanih stanica da apsorbiraju i koriste tiamin, posebno ako kada se digoksin kombinira s furosemidom.

U ovom slučaju ne bi trebalo koristiti vitamin B1 bez prethodnog savjetovanja s liječnikom.
 
Diuretici mogu stupiti u interakciju s vitaminom B1

Diuretici, posebno furosemid, koji pripada klasi diuretika petlje, mogu smanjiti razinu vitamina B1 u tijelu kao rezultat gubitka tiamina mokraćom. Moguće je da i drugi diuretici imaju isti učinak.

Ako se uzima diuretik, potrebno je savjetovati se s liječnikom je li potrebno uzimati suplement vitamina B1. Nije uputno koristiti ga bez prethodnog razgovora s liječnikom.
 
Fenitoin može stupiti u interakciju s vitaminom B1

Preliminarni dokazi ukazuju na to da neke osobe koje uzimaju fenitoin imaju nižu razinu tiamina u krvi, što može doprinijeti nuspojavama lijeka. Međutim, to ne vrijedi za sve osobe koje uzimaju fenitoin.

Ako se uzima fenitoin, treba pitati svog liječnika je li potrebno uzimati suplement vitamina B1. Nije uputno koristiti ga bez prethodnog razgovora s liječnikom.
 
Određena hrana i pića mogu stupiti u interakciju s vitaminom B1

Neka hrana i pića mogu sadržavati enzime zvane tiaminaze, koji mogu uništiti tiamin. Ta hrana uključuje čaj, kavu, sirovu ribu, školjke.
 
Vitamin B1 može utjecaj na laboratorijske testove

Vitamin B1 može utjecati na određene laboratorijske testove (kao što su razina mokraćne kiseline, test mokraće na urobilinogen), što može uzrokovati lažne rezultate testova.

Liječnik i laboratorijsko osoblje trebalo bi znati ako pacijent uzima tiamin.
 

Kako uzimati vitamin B1

Kad se uzima vitamin B¸1, svakako treba slijediti sve upute na pakiranju proizvoda ili se uzima prema uputi liječnika.

Vitamin B1 može se uzimati kao samostalan dodatak prehrani u obliku tableta ili u tekućem obliku, a može biti i sastavni dio proizvoda B-kompleksa i multivitamina.

Vitamin B1 je topljiv u vodi pa se može uzimati u bilo koje doba dana, sa ili bez hrane (obično jednom do tri puta dnevno).

Benfotiamin je oblik vitamina B1 topljiv u mastima, zbog čega se može bolje apsorbirati s obrokom koji sadrži masnoću.1 Ipak, uputno je slijediti uputu priloženu uz proizvod.

Ako propustite dozu, uzmite je čim se sjetite. Ako je blizu vremena sljedeće doze, preskočite propuštenu dozu. Uzmite sljedeću dozu u uobičajeno vrijeme. Nemojte udvostručiti dozu da biste nadoknadili propuštenu.

Ako se vitamin B1 uzima za liječenje nedostatka ili drugog zdravstvenog stanja, potrebno je razgovarati s liječnikom o odgovarajućoj dozi. Obavijestite liječnika ako stanje potraje ili se pogorša, te potražite liječničku pomoć ako mislite da imate ozbiljan zdravstveni problem.

Preporučeni dnevni unos vitamina B1

Količina vitamina B1 koja je potrebna svaki dan ovisi o dobi i spolu, a kod žena i o statusu trudnoće/dojenja.

Ako je razina B1 u krvi niska i potrebno je uzimati dodatke prehrani, u nastavku slijedi preporučeni dnevni unos (Recommended Daily Allowance, RDA,) za određenu dob (za novorođenčad i dojenčad primjenjuje se odgovarajući unos, Adequate Intake, AI *):

• djeca (prije davanja dodataka vitamina B1 djetetu posavjetujte se s liječnikom)
  • od rođenja do 6 mjeseci - 0,2 mg (AI*)
  • dojenčad od 7 do 12 mjeseci - 0,3 mg (AI*)
  • djeca od 1 do 3 godine - 0,5 mg
  • djeca od 4 do 8 godina - 0,6 mg
  • djeca od 9 do 13 godina - 0,9 mg
  • tinejdžeri od 14 do 18 godina - 1,2 mg
  • tinejdžerice od 14 do 18 godina: 1 mg.
• odrasli
  • muškarci od 19 godina i stariji - 1,2 mg
  • žene od 19 godina i starije - 1,1 mg
  • trudnice i  dojilje - 1,4 mg.
• posebna stanja - osobe s nedostatkom vitamina B1 trebaju puno veće doze nego što se nalazi u većini dodataka. Za stanja poput beriberija i Wernicke-Korsakoffovog sindrom liječnik određuju odgovarajuću dozu. U slučaju Wernicke-Korsakoffovog sindroma vitamin B1 aplicira se intravenozno.

Je li vitamin B1 siguran?

Vitamin B1 je topljiv u vodi i siguran i u visokim dozama jer tijelo izlučuje višak koji mu nije potreban.

To je i razlog zašto Odbor za hranu i prehranu Američke nacionalne akademije nije utvrdio gornju dopuštenu razinu unosa (TUL) za dodatke vitamina B1. Međutim, uzimanje više od preporučene količine neće učiniti ništa dobro. Naime, budući da je vitamin B1 topljiv u vodi, tijelo uzima ono što mu je potrebno i rješava se ostatka, odnosno izbacuje ga.

Benfotiamin, sintetski oblik vitamina B1 koji je topljiv u mastima, također se pokazao sigurnim u visokim dozama.

VITAMINI I SUPLEMENTI - REFERENTNE KRATICE

​Dijetetski referentni unos (engl. Dietary Reference Intake, DRI) = Opći izraz za skup referentnih vrijednosti koje se koriste za planiranje i procjenu unosa hranjivih tvari kod zdravih ljudi. Vrijednosti se razlikuju ovisno o dobi i spolu i uključuju:

Preporučeni dnevni unos (engl. Recommended Dietary Allowances, RDA) = Prosječna dnevna razina unosa hranjive tvari dovoljna da zadovolji potrebe za hranjivim tvarima gotovo svih (97-98 %) zdravih pojedinaca.

Odgovarajući unos (engl. Adequate Intake, AI) = Procijenjeni siguran i odgovarajući dnevni unos hranjive tvari hranom. Definira se u slučaju kada nije moguće utvrditi RDA vrijednost.

Procijenjena prosječna potreba (engl. Estimated Average Requirement, EAR) = Prosječna dnevna razina unosa neke tvari za koju se procjenjuje da zadovoljava potrebe 50 posto zdravih pojedinaca

Podnošljiva gornja razina unosa (engl. Tolerable Upper Intake Levels, TUL) = Maksimalni dnevni unos hranjive tvari za koji je malo vjerojatno da će izazvati nuspojave u općoj populaciji.

Dnevna vrijednost (engl. Daily value, DV) = Preporučeni unos hranjivih tvari razlikuje se ovisno o dobi i spolu, a poznat je kao preporučeni dnevni unos (RDA) i dovoljan unos (AI). Međutim, za svaku hranjivu tvar odabire se jedna vrijednost, poznata kao dnevna vrijednost (DV). DV je često, ali ne uvijek, sličan RDA ili AI za tu hranjivu tvar. DV je razvila Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) kako bi pomogla potrošačima da odrede razinu različitih hranjivih tvari u standardnoj porciji hrane u odnosu na njihove približne potrebe za njima. Oznaka zapravo navodi % DV-a tako se može vidjeti u kojem postotku doza proizvoda doprinosi postizanju DV-a.