Anoreksija, gubitak apetita - uzroci i liječenje

Bolesti i stanja / Medicinski leksikon Carmen Rivier-Zurak dr. med.

Osobe s anoreksijom kao simptomom nenamjerno gube interes za hranom jer je gubitak apetita često uzrokovan nekim temeljnim zdravstvenim stanjem

Što je anoreksija?

Anoreksija na starom grčkom znači ‘bez apetita’ (an = bez i orexis = apetit) i i predstavlja medicinski izraz za opće smanjenje ili gubitak apetita, što se može manifestirati kao nedostatak osjećaja gladi ili nedostatak želje za jelom.

Ljudi ponekad niti ne primijete da im je apetit smanjen sve dok ne počnu gubiti na težini jer jedu manje. U drugim slučajevima problem može biti uočljiviji ako, na primjer, osoba osjeti mučninu od same pomisli na jelo.

Poticanje i suzbijanje apetita je složen proces koji uključuje mnogo različitih dijelova mozga i tijela korištenjem različitih signala i hormona. Sve što uzrokuje neravnotežu ovih signala ili hormona može dovesti do simptoma anoreksije.

Anoreksija se može pojaviti s akutnim (kratkoročnim) bolestima poput virusne ili bakterijske infekcije i povući se kad bolest nestane, može pratiti mentalne poremećaje ili kronična (dugotrajna) zdravstvena stanja poput raka ili AIDS-a ili biti nuspojava određenih lijekova i liječenja raka.

Izvan znanstvene literature pojam anoreksija se često koristi kao sinonim za poremećaj hranjenja koji se zove anoreksija nervoza (anorexia nervosa), što je na neki način i razlog zašto na spomen riječi anoreksija ljudi obično najprije upravo na to pomisle, međutim radi se o dva sasvim različita pojma.

Anoreksija nervoza ne uzrokuje gubitak apetita, nego osobe s tim poremećajem namjerno izbjegavaju hranu kako bi spriječile debljanje. S druge strane, osobe s anoreksijom kao simptomom nenamjerno gube interes za hranom jer je gubitak apetita često uzrokovan nekim temeljnim zdravstvenim stanjem.

Dakle, anoreksija je simptom u pozadini kojeg mogu biti brojni mogući uzroci, dok anoreksija nervoza predstavlja dijagnozu poremećaja mentalnog zdravlja.

Uzroci anoreksije (gubitka apetita)

Smanjen apetit može biti posljedica psiholoških uzroka ili različitih zdravstvenih stanja kao i nuspojava lijekova. Dakle, mogući uzroci gubitka apetita su brojni, od kojih neki mogu biti bezopasni, dok drugi ukazuju na ozbiljno kliničko stanje ili predstavljaju značajan rizik.


Psihološki uzroci

Postoje različiti psihološki uzroci smanjenog apetita.

Gubitak apetita ili interesa za jelo prirodni su rezultati starenja i mogu se pojaviti kod starijih osoba. Mnoge starije osobe gube apetit, iako stručnjaci nisu sigurni zašto. Procjenjuje se da anoreksija povezana sa starenjem pogađa 15 do 30 posto starijih osoba.

Apetit može imati tendenciju smanjenja u slučaju tuge, depresije ili tjeskobe. Na primjer, tijekom epizoda depresije osoba može izgubiti interes za hranu ili zaboraviti jesti, što može dovesti do gubitka težine i pothranjenosti.
 

Dosada i stres također su povezani sa smanjenim apetitom.

Poremećaji prehrane, kao što je anoreksija nervoza, također mogu dovesti do ukupno smanjenog apetita. Osobe s anoreksijom nervozom podvrgavaju se samoizgladnjivanju ili drugim metodama za mršavljenje, obično imaju manjak kilograma i boje se debljanja, što u konačnici može uzrokovati pothranjenost.


Infekcije

Gubitak apetita može biti uzrokovan bakterijskim, virusnim, gljivičnim ili drugim infekcijama na bilo kojem mjestu, a mogu uključiti


U slučaju da je uzrok anoreksije infekcija, obično neće biti potreban poseban tretman jer će se nakon odgovarajućeg liječenja bolesti apetit vratiti.


Medicinska stanja

Sljedeća medicinska stanja mogu uzrokovati smanjenje apetita:

  • Kronične bolesti jetara.
  • Zatajenje bubrega. Osobe sa zatajenjem bubrega često imaju uremiju, stanje u kojem se u krvi nakupljaju toksični produkti metabolizma kao što je urea, jer oštećeni bubrezi nisu u mogućnosti pravilno filtrirati krv. Uremija može uzrokovati mučninu i gubitak apetita, a ponekad hrana ima drugačiji okus.
  • Zastoj srca. Osobe sa zatajenjem srca također mogu doživjeti gubitak apetita i to zbog slabijeg dotoka krvi u probavni sustav i problema s probavom.
  • Hepatitis. Ako se ne liječi, hepatitis može uzrokovati oštećenje jetara koje u uznapredovaloj fazi može uzrokovati mučninu i povraćanje, što utječe na apetit.
  • HIV/AIDS. Gubitak apetita je čest simptom HIV/AIDS-a. Iako se razlozi razlikuju kod HIV-a i AIDS-a, oba mogu uzrokovati bolne rane na ustima i jeziku, zbog kojih neki oboljeli smanje unos hrane ili potpuno izgube želju za jelom. Mučnina uzrokovana HIV-om i AIDS-om također može utjecati na apetit, s tim da mučnina može biti i nuspojava lijeka koji se koristi za liječenje HIV-a i AIDS-a.
  • Demencija. Neki ljudi s Alzheimerovom demencijom (AD) uz druge simptome imaju i gubitak apetita, za što postoji nekoliko mogućih objašnjenja. Neki oboljeli se bore s depresijom zbog koje gube interes za hranom. S druge strane, AD može otežati ljudima izražavanje boli, pa oni koji osjećaju bol u ustima ili imaju poteškoće s gutanjem mogu izgubiti interes za hranom. Nadalje, AD oštećuje hipotalamus, područje mozga koje regulira glad i apetit. Do gubitka apetita može doći i ako osoba s AD-om nije aktivna ili ne sagorijeva dovoljno kalorija tijekom dana. Promjena apetita može se početi razvijati godinama prije dijagnoze i postati očitija nakon dijagnoze.
  • Hipotireoza.
  • Rak. Može uzrokovati gubitak apetita, osobito ako je koncentriran u području trbuha, debelog crijeva, jajnika i gušterače, kao i rak u uznapredovalom stadiju kada tijelo ne može ispravno koristiti hranu i tekućinu.
  • Trudnoća. Može uzrokovati gubitak apetita tijekom prvog tromjesečja.


Lijekovi

Širok je raspon lijekova i skupina lijekova koji uzrokuje anoreksiju. To uključuje nedopuštene droge (poput kokaina, heroina i amfetamina) zajedno s receptnim lijekovima.

Lijekovi povezani s anoreksijom uključuju:

  • antidepresive
  • neke antibiotike
  • opioide i lijekove protiv bolova (kodein, morfin)
  • stimulanse
  • lijekove za dijabetes tipa 2.


Gubitak apetita je i česta nuspojava liječenja raka, odnosno kemoterapije, imunoterapije i zračenja. Uz anoreksiju, ovi tretmani uzrokuju mučninu, promjene okusa i mirisa, poteškoće sa žvakanjem i gutanjem, simptome slične gripi, oticanje i bol.
 

Simptomi gubitka apetita

Gubitak apetita često je praćen osjećajem mučnine pri pomisli na hranu. Osjećaj može biti privremen ili dugotrajan, ovisno o uzroku.


Tipični znakovi anoreksije uključuju:

  • malo ili nikakvo zanimanje za hranu
  • odbijanje omiljene hrane
  • nenamjeran gubitak težine.


Uz gubitak apetita mogu se razviti i povezani simptomi:

  • gubitak težine
  • znakovi loše prehrane - slabost, glavobolje, vrtoglavica i sl.
  • manjak esencijalnih hranjivih tvari, pothranjenost.


Loša prehrana otežava pravilno funkcioniranje tijela, a može uzrokovati i gubitak mišićne mase.

Uporna anoreksija može dovesti do kaheksije, stanja u kojem tijelo počinje probavljati svoje mišiće i masno tkivo, što s vremenom može dovesti do opasno niske razine hranjivih tvari.

Kada posjetiti liječnika?

Povremeni gubitak apetita nije razlog za brigu.


Liječniku se treba javiti:

  • ako gubitak apetita dolazi sa znakovima depresije, konzumiranja droga ili alkohola ili poremećaja prehrane
  • ako se gubitak apetita javlja tijekom uzimanja određenih lijekova (razgovarajte sa svojim liječnikom prije nego prestanete uzimati bilo koji lijek)
  • ako se gubi na težini bez namjere
  • ako se pojave znakovi loše prehrane.

Kako se dijagnosticira anoreksija

U procesu dijagnostike anoreksije najprije treba uzeti detaljne anamnestičke podatke o trenutačnom zdravstvenom stanju: je li gubitak apetita novi simptom ili je već postojao otprije, od kada traje, koliko je jako izražen, je li došlo do gubitka težine i u kojoj mjeri, postoje li neki uznemirujući i stresni događaji s kojima se povezuje gubitak apetita, postoje li i drugi simptomi i kako se manifestiraju, uzimaju li se lijekovi za bilo koje stanje itd.

Na pitanja o sadašnjoj bolesti i povijesti mentalnog zdravlja nadovezuju se i uobičajena pitanja o prethodnim i sadašnjim bolestima, kao i o obiteljskoj povijesti bolesti.

U sklopu fizikalnog pregleda važno je izmjeriti tjelesnu težinu i visinu te izračunati indeks tjelesne mase.


 

Temeljem dobivenih podataka, u daljnjem procesu utvrđivanja specifične dijagnoze iz opsega mogućih dijagnoza, na raspolaganju su različite pretrage koje mogu uključivati:

  • laboratorijske pretrage krvi i mokraće - kompletna krvna slika, upalni parametri, funkcije štitnjače, jetara i bubrega
  • slikovne pretrage (rendgensko snimanje, ultrazvuk, kompjutorizirana tomografija, magnetska rezonancija) određenog dijela tijela za koji se sumnja da bi mogao biti izvor problema
  • testiranje na trudnoću
  • testiranje na HIV, itd.

Liječenje anoreksije

Slučajevi akutne anoreksije, na primjer povezani s nekom infekcijom, često se rješavaju bez medicinske pomoći. U ostalim slučajevima, liječenje gubitka apetita ovisi o uzroku.
 

Promjena načina života

Ako je gubitak apetita posljedica zdravstvenog stanja kao što je rak ili kronična bolest, može biti teško potaknuti apetit. Međutim, od pomoći može biti jedenje u okruženju u kojem se osjeća ugoda (u krugu obitelji, prijatelja ili u restoranu).



Za lakše nošenje s nedostatkom apetita uputno je jesti pet do šest manjih obroka dnevno umjesto tri velika obroka koji mogu prebrzo zasititi.

Bitno je pratiti kada se tijekom dana najviše osjeća glad i tada jesti.

Dobro je grickati nešto kad god se glad pojavi, pri čemu je uputno birati grickalice bogate kalorijama i proteinima, kao što su sušeno voće, orašasti plodovi, jogurt sir, jaja itd. Ujedno je važno imati omiljene grickalice pri ruci kako bi se mogle jesti u pokretu.

Kako bi se unosilo dovoljno hranjivih tvari iz hrane, obroci bi trebali biti bogati kalorijama i proteinima. U tome od pomoći mogu biti i tekući proteinski napitci.



Ako hrana nije ukusna, poželjno je dodati začine ili umake kako bi bila privlačnija, a i više kalorična. Dobar izbor mogu biti i hranjivi napitci.

Ako je gubitak apetita uzrokovan bolom, treba jesti meku hranu poput pirea ili smoothieja.

Tekućinu treba piti između obroka, a ne uz jelo kako ne bi zasitila tijekom jela.

Lagana tjelovježba također može pomoći u poboljšanju apetita.

Može biti korisno voditi dnevnik onoga što se jede i pije u razdoblju od nekoliko dana do tjedan dana, što može biti od pomoći liječniku u procjeni prehrambenog unosa i opsega smanjenja apetita.

Također je važno upravljati nuspojavama koje pridonose gubitku apetita o čemu se treba savjetovati s liječnikom, kao i o načinima za upravljanje emocijama.

Po potrebi, liječnik može predložiti suradnju s dijetetičarom po pitanju savjetovanja o pravilnoj prehrani i planiranju obroka. 
 

Medicinska pomoć

Gubitak apetita se korigira liječenjem osnovne bolesti koja je do toga dovela.

U slučajevima kronične anoreksije, lijekovi mogu pomoći u izazivanju gladi i upravljanju mučninom koja je može uzrokovati. Takvi lijekovi uključuju antidepresive, oralne lijekove (stimulanse) za poticanje apetita, hormonsko liječenje i steroide (pomažu smanjiti mučninu i povećati apetit).

Ako je smanjeni apetit rezultirao pothranjenošću, možda će biti potrebna hospitalizacija zbog intravenozne primjene hranjivih tvari.  

Ako je gubitak apetita rezultat depresije, poremećaja prehrane ili zlouporabe droga, osoba se upućuje stručnjaku za mentalno zdravlje.



Savjetovanje i terapija, zajedno s drugim pristupima, mogu pomoći ne samo u slučajevima anoreksije povezanima s poremećajima prehrane, depresijom ili anksioznošću, nego i u slučajevima gubitka apetita uz drugih razloga. Opcije uključuju psihoterapiju, obiteljsku terapiju, grupnu terapiju i savjetovanje o prehrani.

Gubitak apetita uzrokovan lijekovima može se liječiti promjenom doze ili promjenom lijeka, s tim da nije poželjno samoinicijativno mijenjati lijekove bez prethodnog savjetovanja s liječnikom.

Kakav je ishod ako se smanjeni apetit ne liječi?

Ako je smanjeni apetit uzrokovan kratkotrajnim stanjem, vjerojatno će doći do oporavka prirodnim putem bez ikakvih dugoročnih učinaka.

Međutim, ako je uzrokovana određenim zdravstvenim stanjem, samo stanje bi se bez liječenja moglo pogoršati, a smanjeni apetit može biti popraćen ozbiljnijim simptomima, kao što su:
  • ekstreman umor
  • gubitak težine
  • ubrzan rad srca
  • vrućica
  • razdražljivost
  • opće loše stanje ili malaksalost.
 
Ako smanjeni apetit potraje mogu se razviti komplikacije poput dehidracije, neravnoteže elektrolita, anemije i nedostatka hranjivih tvari, odnosno pothranjenosti. Što se hrana dulje izbjegava, neravnoteža se sve više remeti što otežava pravilno funkcioniranje tijela

Stoga je važno potražiti liječničku pomoć ako se smanjen apetit ne povlači nakon akutne bolesti ili traje dulje od nekoliko tjedana.


Izvor fotografija: Shutterstock
 

Datum objave članka: 9. 5. 2024.
izdvojeni proizvodi