Narušena termoregulacija tijela

Sposobnost održavanja normalne tjelesne temperature omogućena je brojnim složenim i međusobno povezanim procesima različitih organskih sustava.

Termoregulacijski centar u mozgu reagira na promjene temperature krvi i podražaje koji stižu s periferije, što rezultira pojačanim stvaranjem ili odavanjem topline. U normalnim su okolnostima procesi stvaranja i odavanja topline u ravnoteži, što rezultira stalnom tjelesnom temperaturom (unutarnja temperatura tijela).

Kod pojave poremećaja uzrokovanih povišenom temperaturom okoliša, klinička slika određena je visinom unutarnje tjelesne temperature, temperaturom okoliša, količinom vlage u zraku, životnom dobi (posebice su osjetljiva djeca mlađa od četiri godine i osobe starije od 65 godina), zdravstvenim stanjem, uzimanjem nekih lijekova te sposobnošću aklimatizacije organizma.

Toplinski grčevi su akutni poremećaj mišića, najčešće ekstremiteta i trbuha. Javljaju se iznenada tijekom ili neposredno nakon teškoga fizičkog napora u uvjetima povišene temperature okoliša. Jako znojenje uzrokuje gubitak vode i soli (natrija) iz organizma, a nadoknadom samo vode ne nadoknađuje se i sol. Snižena razina soli u mišićima uzrokuje bolne grčeve i spazam. Češće se javljaju kod mlađih osoba. Grčevi mogu biti i znak toplinske iscrpljenosti.



Simptomi i znakovi

Nagli i bolni grčevi u mišićima ekstremiteta i trbuha, nesvjestica, slabost, iscrpljenost, moguća mučnina i povraćanje, hladna i vlažna koža, najčešće normalna unutarnja tjelesna temperatura.

Postupak

• Spriječiti daljnju izloženost visokoj temperaturi okoliša, nadoknaditi tekućinu i sol - sokovima (bezalkoholnim i negaziranim) ili napitcima za sportaše, ne masirati mišiće zahvaćene grčevima.
• Izbjegavati bilo kakvu fizičku aktivnost tijekom najmanje 12 sati. Potražiti pomoć liječnika u slučaju da grčevi traju dulje od jednog sata.
• Srčani bolesnici ili osobe na prehrani koja mora sadržavati malu količinu soli odmah trebaju potražiti pomoć liječnika.

Toplinska iscrpljenost najčešći je poremećaj, a nastaje dugotrajnom izloženošću visokoj temperaturi okoliša. Uglavnom se javlja kod osoba koje se jako znoje, a zbog nedostatka soli, dehidracije ili kombinacije obaju čimbenika. Najosjetljivije su starije osobe, one s visokim krvnim tlakom i fizički aktivne. Često je predznak razvoju toplinskog udara.



Simptomi i znakovi

Osjećaj žeđi, umor, slabost, mučnina, moguće povraćanje, vrtoglavica, nesvjestica, dezorijentiranost, ubrzan rad srca, snižen krvni tlak, brzo i površno disanje, mišićni grčevi, vlažna i hladna koža, blijede do pepeljasto sive boje, unutarnja temperatura tijela je normalna ili povišena (ne viša od 40 °C).

Postupak

• Spriječiti daljnju izloženost tijela utjecaju visoke temperature okoliša.
• Osobu polegnuti, dati joj tekućine i soli (sokovi - bezalkoholni i negazirani ili napitci za sportaše).
• Ako osoba povraća, treba prekinuti s davanjem tekućine na usta i nastaviti infuziju fiziološke otopine u zdravstvenoj ustanovi.
• Ako se stanje pogoršava, simptomi traju dulje od jednoga sata ili je riječ o srčanom bolesniku, odmah zatražiti liječničku pomoć.

U uvjetima povišene temperature okoliša i povećane vlage u zraku organizam nije u mogućnosti odstraniti višak tjelesne topline znojenjem pa naglo raste unutarnja temperatura tijela. To je stanje koje ugrožava život ako se ne prepozna i ne pruži hitna medicinska pomoć. Posebice su ugroženi stariji, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i akutno alkoholizirani, kao i nedovoljno pripremljeni sportaši.

Simptomi i znakovi

Slabost, malaksalost, žeđ, vrtoglavica, jaka glavobolja, grčevi, ubrzano i jako bilo, nagli gubitak svijesti. Unutarnja temperatura tijela (mjerena u debelom crijevu) viša je od 40 °C. Koža je topla, suha i rumena, katkad kod mlađih može biti i znojna.  



Postupak

• Osobu treba zaštititi od direktnog utjecaja povišene temperature okoliša, osloboditi suvišne odjeće, brzo rashlađivati hladnim oblozima, prskanjem tijela hladnom ili mlakom vodom uz stvaranje umjetnog propuha. Ne stavljati led na kožu.
• Ako ima mogućnosti, primijeniti kisik.
• Osobu koja je bez svijesti treba postaviti u bočni položaj i kontrolirati životne funkcije (disanje i ostale znakove krvotoka) do dolaska hitne medicinske pomoći i prijevoza u zdravstvenu ustanovu.
• Hlađenje se provodi dok se unutarnja temperatura tijela ne spusti na 38 °C.
   

Kako spriječiti nastanak toplinskog udara

• Nositi svijetlu odjeću od lana ili pamuka, zaštititi se od sunca šeširom.
• Piti više tekućine nego obično iako nema osjećaja žeđi (2 - 4 čaše svakog sata). Izgubljenu sol i minerale mogu nadomjestiti napitci za sportaše. Ne piti alkohol, gazirane, jako slatke i hladne napitke. Srčani bolesnici, osobe na prehrani koja sadržava malu količinu soli, one koje moraju iz zdravstvenih razloga smanjeno unositi tekućinu, kao i one koje uzimaju lijekove za mokrenje, potražit će savjet svog liječnika o količini i vrsti tekućine za nadoknadu.
• Izbjegavati napore u najtoplije sate (sportske aktivnosti).
• Pripremiti se za fizički napor.
• Nadzirati osobe pod povećanim rizikom: djecu, starije, bolesne (srčani bolesnici, osobe koje boluju od visokoga krvnog tlaka) i one koji uzimaju lijekove (antidepresive, za cirkulaciju).
• Ne ostavljati djecu u pregrijanom vozilu.

Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba - Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba izradio je upute i preporučene mjere zaštite zdravlja starijih pri izlaganju visokim temperaturama zraka. To se osobito odnosi na starije osobe oboljele od kroničnih i kardiovaskularnih bolesti:

• Starije osobe nikako se ne smiju izlagati suncu od 10.00 do 17.00 sati, osobito ne stariji srčani bolesnici niti gerijatrijski bolesnici oboljeli od šećerne bolesti.
• Nužno moraju zaštititi glavu šeširom, maramom ili kapom.
• Prijeko je potrebno dnevno uzimati do dvije litre tekućine, bilo kao osam čaša negazirane vode, bilo u obliku juhe, variva ili čaja, te izbjegavati pržena, pohana, slatka, jako zasoljena i začinjena jela. Preporučuje se uzimati puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se pritom osam osnovnih pravila primjene prehrane u starijih osoba.
• Uz pridržavanje uputa o liječenju i kontrolnih uputa liječnika o uzimanju lijekova, nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka.
• Glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije znak su uzbune za stariju osobu, osobito bolesnu i funkcionalno onesposobljenu, te se mora hitno javiti izabranom liječniku obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći.
• Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga koje se skrbe za starije za vrućih ljetnih mjeseci moraju češće kontaktirati stariju osobu, a u slučajevima njezine slabije funkcionalne sposobnosti, svaki dan po nekoliko puta.
• Starija osoba uza se uvijek mora imati svoje osnovne podatke - ime i prezime, godinu rođenja, adresu stanovanja i broj telefona kontakt osobe kojoj se može javiti u slučaju da joj nešto dogodi.
• Važno je redovito održavati čistoću i tijela i okoliša te se strogo pridržavati uputa o liječenju i kontroliranom uzimanju lijekova.
• Prijeko su potrebne tjelesne i psihičke aktivnosti starijih osoba, osobito kretanje, ali isključivo u jutarnjim i večernjim satima. Važno je i što više boraviti u prirodi (parkovi, vinogradi, voćnjaci, šetnjice uz more, jezero ili rijeku, i slična prirodna okruženja). Ako je kretanje otežano, nužno je redovito višesatno provjetravati prostoriju u kojoj boravi starija funkcionalno onesposobljena osoba.