Javno-zdravstvene preporuke za zaštitu od visokih temperatura

Nakon temperaturno relativno ugodnih proljetnih dana, stigle su ljetne vrućine, koje su posljednjih godina sve nesnosnije. Rijetki su oni koji dobro podnose visoke temperature, a osobito je teško starijim osobama, onima slabijeg zdravlja i kroničnim bolesnicima. Posljedice mogu biti i vrlo ozbiljne - od dehidracije, preko pogoršanja postojećih bolesti, pa sve do toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara.

Na sreću, naš organizam posjeduje urođene mehanizme regulacije tjelesne topline, i to na tri načina: prenošenjem kontaktom, ozračivanjem i isparavanjem. No, kad toplina okoliša dosegne toplinu tijela (između 36 °C i 37 °C), zakazuju prva dva načina izbacivanja topline, pa se organizam brani znojenjem (isparavanjem putem kože) i odavanjem topline preko dišnih putova.

Kako se stariji ljudi općenito manje znoje, kod njih je smanjeno ispuštanje topline. A ako je i vlaga u zraku jako visoka, znoj se neće isparavati i tako postupno zakazuje glavni mehanizam ublažavanja topline tijela. Suprotno je kod dojenčadi i male djece, koja se po vrućini prekomjerno znoje i vrlo brzo mogu ostati bez zaliha vode u tijelu, stoga su podložni dehidraciji.

Najteže stanje koje može nastati je toplinski udar, koji je više od deset puta češći u starijih nego u mlađih ljudi. Idealni uvjeti za njegov nastanak su velike vrućine i sparina. Toplinski udar dolazi u trenutku kad zakaže fiziološki mehanizam regulacije tjelesne temperature. Uza znatno povišenu temperaturu, javljaju se i ubrzano disanje i rad srca, intenzivna glavobolja, mučnina, opća slabost, nemoć, omaglica ili nesvjestica,  krvni tlak je snižen, puls postaje slab, a koža je blijedo-sivkaste boje, hladna, vlažna i ljepljiva. (Saznajte više o narušenoj termoregulaciji tijela.)

Kako biste spriječili neželjene događaje uzrokovane visokim temperaturama, preporučuje se za velikih vrućina pridržavati se javno-zdravstvenih preporuka.

RASHLADITE SVOJ DOM...

• Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina i u slučaju kroničnih zdravstvenih problema.
• Koristite hladniji noćni zrak kako biste rashladili dom. Ako je ikako moguće, tijekom noći i ranih jutarnjih sati držite otvorene prozore s podignutim roletama, jer je tada vanjska temperatura niža.
• Smanjite količinu vrućeg zraka u stanu ili kući. Tijekom dana zatvorite prozore i spustite rolete, odnosno zamračite, naročito na strani okrenutoj prema suncu. Isključite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja. Zamračite prozore koje obasjava jutarnje ili popodnevno sunce.
• Objesite mokre ručnike kako biste rashladili zrak u prostoriji, no pritom ne zaboravite da se tako povećava vlažnost zraka u prostoru. Ako imate uređaj za rashlađivanje (klima-uređaj), dok je uključen, zatvorite vrata i prozore kako ne biste trošili više energije nego što je potrebno.
• Električni ventilatori mogu pružiti osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C, neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine.

KLONITE SE VRUĆINE...

• Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10.00 do 17.00 sati. To osobito vrijedi za djecu, trudnice, starije osobe, srčane bolesnike i oboljele od šećerne bolesti.
• Sklonite se u najhladniju prostoriju stana ili kuće, posebno noću. Ako prostor u kojem boravite ne možete držati hladnim, provedite barem dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (primjerice, u nekoj javnoj zgradi koja je rashlađena).
• Izbjegavajte izlazak tijekom najtoplijeg dijela dana. Ako baš morate izaći, držite se sjene koliko god je moguće.
• Redovito koristite kreme za zaštitu od sunca (SPF). Osobitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. U njihovu slučaju treba koristiti zaštitnu kremu s najvećim faktorom. Prilagodite izlaganje sunčevu UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako već morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati.
• Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.

RASHLADITE TIJELO I PIJTE DOVOLJNO TEKUĆINE...

• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druge mogućnosti su zamatanje u mokre, hladne ručnike, hlađenje mokrom spužvom, namakanjem nogu u hladnoj kupki, itd.
• Nosite laganu, široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako izlazite van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
• Koristite laganu posteljinu i, po mogućnosti,, spavajte bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju topline.
• Pijte redovito tekućinu i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
• Jedite češće manje obroke i izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

POMOZITE DRUGIMA...

• Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
• Razgovarajte o toplinskom udaru sa svojom obitelji. S obzirom na zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite treba poduzeti.
• Ako je netko koga vi poznajete pod rizikom, pomognite mu savjetom i podrškom. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno. Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
• Položite tečaj prve pomoći kako biste naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

AKO IMATE ZDRAVSTVENE PROBLEME I/ILI UZIMATE KRONIČNU TERAPIJU...

• Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka).
• Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

AKO SE VI ILI LJUDI OKO VAS OSJEĆAJU LOŠE...

• Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i izmjerite temperaturu.
• Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba.
• Ako član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću i suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem (hladni oblozi na vrat, pazuha i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25-30 °C). Mjerite tjelesnu temperaturu. Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu niti paracetamol. Ako je osoba bez svijesti, treba je postaviti u bočni ležeći položaj.

NADOKNADITE TEKUĆINU I ELEKTROLITE...

• Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe u vrlo vrućem okruženju, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi traju dulje od jednog sata ili se pojave druge tegobe, svakako potražite medicinsku pomoć.

VAŽNI BROJEVI

Hitna pomoć - 194 (za cijelu Hrvatsku)
Centar 112 - jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija