Menstruacija i poremećaji menstruacijskog ciklusa

Bolesti i stanja / Medicinski leksikon Carmen Rivier-Zurak dr. med.

Iako nepravilnosti i poremećaji menstruacijskog ciklusa obično ne moraju biti ozbiljnije prirode, ponekad mogu signalizirati zdravstvene probleme

Znate li kada vam je počela zadnja menstruacija ili koliko je trajala? Ako ne, možda je vrijeme da počnete obraćati pozornost, jer vam praćenje menstruacijskog ciklusa može pomoći u razumijevanju što je za vas normalno, u procjeni vremena ovulacije i uočavanju promjena poput izostanka menstruacije, nepredvidivog menstruacijskog krvarenja itd.

Iako nepravilnosti i poremećaji menstruacijskog ciklusa obično ne moraju biti ozbiljnije prirode, ponekad mogu signalizirati zdravstvene probleme.

Reproduktivni sustav žene

Ženski reproduktivni sustav sastoji se od nekoliko organa i ima nekoliko funkcija.

Jajnici proizvode jajne stanice (oocite), koje se nakon prsnuća folikula (ovulacije) transportiraju u jajovod gdje može doći do oplodnje spermom. Oplođeno jajašce dalje se kreće prema maternici, gdje se usađuje u zadebljalu, i za prihvat oplođenog jajašca pripremljenu sluznicu, koja je odgovor na hormonalne učinke tijekom menstruacijskog ciklusa, nakon čega se ono dalje razvija (trudnoća).

U slučaju da nije došlo do oplodnje, sluznica maternice se ljušti i zajedno s krvlju odstranjuje tijekom menstruacijskog krvarenja.

Ženski reproduktivni sustav proizvodi i ženske spolne hormone (estrogene i progesteron) koji održavaju menstruacijski ciklus. U razdoblju perimenopauze postupno se smanjuje stvaranje ženskih spolnih hormona, zbog čega menstruacijski ciklus postaje nepravilan i na kraju prestaje sa zadnjom menstruacijom (menopauza).

Menstruacijski ciklus

Menstruacijski ciklus je fiziološki slijed zbivanja u organizmu žene koja pripremaju sluznicu maternice za prihvat oplođenog jajašca, a odvijaju se na mjesečnoj razini. U slučaju da nije došlo do oplodnje jajne stanice i njezina ugnježđivanja u sluznicu maternice, ciklus završava odbacivanjem zadebljale sluznice kroz menstruacijsko krvarenje - menstruaciju.     

Prva menstruacija (lat. menarche) u većini slučajeva, nastupa između 12. i 14. godine, no, može nastupiti i prije 12., odnosno poslije 14. godine. U slučaju da se ne pojavi do 16. godine razlog je za savjetovanje s liječnikom. Početak menstruacijskog krvarenja znak je spolnog sazrijevanja i uspostavljanja reproduktivne funkcije žene. Menstruacijski ciklus je ispočetka nepravilan, a krvarenja su neredovita, što je odraz postupnog usklađivanja hormonalne osovine. e maternice i započinje menstruacijsko krvarenje, odnosno novi menstruacijski ciklus.

Menstruacijski ciklus reguliraju ženski spolni hormoni, a obilježava ga nekoliko faza:
  • Folikularna faza - Tijekom ove faze dolazi do rasta i sazrijevanje folikula u jajnicima te se formira vodeći folikul s jajnom stanicom. Duljina ove faze ovisi o brzini sazrijevanja folikula pod utjecajem različitih hormona i izravno utječe na duljinu menstruacijskog ciklusa. Najviše varira u razdoblju nakon nastupa prve menstruacije (menarhe) i prema kraju reproduktivnog razdoblja blizu menopauze.
  • Ovulacija - Označava prsnuće vodećeg folikula uz posljedično oslobađanje jajne stanice. U slučaju da menstruacijski ciklus traje 28 dana, ovulacija se događa sredinom ciklusa (14. dan), no može nastupiti i nekoliko dana prije ili kasnije, što se odražava u pojavnosti menstruacije svakih 21 do 35 dana.
  • Lutealna faza - U ovoj fazi stvara se “žuto tijelo” koje predstavlja prsnuti folikul, a pomoću hormona se blokira ponovna ovulacija u istom ciklusu. Žuto tijelo izlučuje progesteron koji je, uz ostale hormone, bitan za pripremu sluznice maternice za prihvat eventualno oplođene jajne stanice. Ukoliko ne dođe do oplodnje, pada razina hormona, dolazi do ljuštenja sluznice.



Žena se rađa s definiranim brojem jajnih stanica (njih oko dva milijuna). S obzirom da one stare zajedno s njom, i s vremenom se smanjuju njihov broj i kvaliteta, dob žene je najvažniji čimbenik koji utječe na njezinu plodnost. Plodnost žene doseže vrhunac u razdoblju od kasnih tinejdžerskih do kasnih dvadesetih godina (žena u ranim i srednjim dvadesetima ima 25 do 30 posto šanse da zatrudni svaki mjesec), a zatim počinje opadati u ranim tridesetima, još i više nakon 35. godine, da bi do 40. godine šansa za trudnoću u bilo kojem mjesečnom ciklusu iznosila tek oko pet posto. Dok dobro zdravlje povećava šanse za trudnoću i zdravu bebu, ono ne poništava učinke starosti na plodnost žene.

Postupnim gašenjem reproduktivne funkcije, žena ulazi u klimakterij koji se sastoji od nekoliko faza: perimenopauza, menopauza i prvih deset godina postmenopauze.

Perimenopauza je razdoblje hormonskih promjena u tijelu žene koje su posljedica postupnog gašenja funkcije jajnika. Karakteriziraju je fiziološke promjene koje za posljedicu imaju nepravilne menstruacijske cikluse i neredovita krvarenja, valunge, promjene raspoloženja, vaginalnu suhoću, smanjenje libida itd. Perimenopuza nastupa otprilike pet godina prije menopauze, tj. zadnje menstruacije i traje otprilike prvih pet godina postmenopauze. Dob početka ovih promjena je genetski predodređena i ne ovisi o broju ovulacija.

Menopauza je pojam koji označava zadnju menstruaciju u životu žene, koja obično nastupa između 45. i 55. godine života. Vrijeme njezina nastupa obično se definira retrogradno, nakon što žena nije imala krvarenja godinu dana. U ovisnosti kada nastupa, menopauza može biti:
  • preuranjena menopauza (menopausis praecox) - nastupa prije 40. godine: razlozi za to su brojni, a među njima se ističu genetska predispozicija (mama, sestra), operativno odstranjivanje maternice, kemoterapija ili zračenje, autoimune bolesti, pušenje i sl.
  • rana menopauza - nastupa između 40. i 45. godine
  • kasna menopauza (menoapusis tarda) - nastupa poslije 55. godine.

Postmenopauza je razdoblje nakon menopauze, koje se dijeli na ranu postmenopauzu (prvih deset godina poslije zadnje menstruacije) i kasnu postmenopauzu.

Kako se može manifestirati poremećaj menstruacijskog ciklusa?

Kod nekih žena, menstruacijski ciklus odvija se bez problema - njihova mjesečnica točna je skoro kao sat, počinje i prestaje svaki mjesec gotovo u isto vrijeme, uzrokujući tu i tamo manju neugodu. Druge žene pak doživljavaju niz fizičkih i/ili emocionalnih simptoma neposredno prije i tijekom menstruacije.

Poremećaji menstruacijskog ciklusa su jedan od najčešćih razloga zbog kojih žene posjećuju svog ginekologa. Za većinu problema s menstruacijskim ciklusom postoje jasna objašnjenja kao i niz mogućnosti za ublažavanje simptoma.

Poremećaj menstruacijskog ciklusa se može manifestirati kao:

  • polimenoreja (skraćen menstruacijski ciklus) - menstruacijski interval kraći od 21 dan
  • oligomenoreja (produljen menstruacijski ciklus) - produljen interval između dvije menstruacije koji je dulji od 37 dana, ali kraći od 90 dana
  • amenoreja - izostanak menstruacije tijekom 90 dana ili dulje
  • dismenoreja - bolne menstruacije
  • menoragija - obilno menstruacijsko krvarenje
  • metroragija - krvarenje između mjesečnica
  • menometroragija - kombinacija dvaju menstruacijskih poremećaja (menoragije i metroragije)
  • premenstruacijski sindrom (PMS); premenstrucijski disforični poremećaj.

Polimenoreja - skraćen menstruacijski ciklus

Polimenoreja je jedna od anomalija redovnog menstruacijskog ciklusa u kojoj je interval između dvije menstruacije kraći od 21 dan.

Glavni uzrok polimenoreje je hormonska neravnoteža koja može biti posljedica stresa, postojanja adenoma hipofize (dobroćudnog tumora koji narušava hormonalnu osovinu), sindroma policističnih jajnika itd.

Ako patite od polimenoreje, važno je proći određenu dijagnostičku obradu kako bi se saznao uzrok i provelo ogovarajuće liječenje.

Oligomenoreja - produljen menstruacijski ciklus

Oligomenoreja je stanje u kojem žena rijetko ima menstruacije. Iako su varijacije u duljini ciklusa normalne, ako žena na redovitoj osnovi nema menstruaciju duže od 35 dana može imati dijagnozu oligomenoreje.

Zbog nezrelosti hormonske osovine jajnik-hipofiza-hipotalamus, oligomenoreja može biti česta u prve dvije godine nakon prve menstruacije, a kod žena u perimenopauzi javlja se zbog varijacija u razini spolnih hormona.

Iako je ovo stanje najčešće nuspojava hormonske kontracepcije, može se pojaviti i kod mladih žena koje se bave sportom ili intenzivno vježbaju, u slučaju pojave poremećaja prehrane (kao što su anoreksija nervoza i bulimija), kod žena koje imaju dijabetes ili probleme sa štitnjačom. Također je česta kod žena s visokom razinom hormona prolaktina u krvi. Do produljenja ciklusa mogu dovesti i lijekovi poput antipsihotika i antiepileptika.

U slučaju većeg kašnjenja menstruacije svakako treba provjeriti je li u pitanju trudnoća.

Osim uvida u povijest menstruacijskog ciklusa, u dijagnostičkom smislu mogu biti potrebni fizikalni pregled, krvne pretrage i ultrazvučno snimanje. Iako ovaj poremećaj sam po sebi ne predstavlja problem, može ukazivati na neku bolest ili poremećaj, npr. na sindroma policističnih jajnika (PCOS), poremećaj prehrane, intenzivno vježbanje itd., stoga pristup ovisi o mogućem uzroku u podlozi pojave.

Amenoreja - izostanak menstruacije

Izostanak menstruacije ili amenoreja smatra se normalnim samo prije puberteta, tijekom trudnoće i nakon menopauze. Ako nemate mjesečnicu i ne spadate niti u jednu nabrojanu kategoriju, onda se svakako javite svom ginekologu.

Primarna amenoreja se dijagnosticira ako s navršenih 16 godina djevojka još nije dobila prvu menstruaciju. Najčešći razlog je odgođeno sazrijevanje hipofize (mala, ali vrlo važna žlijezda koja upravlja funkcijom većine ostalih žlijezda, a smještena je na bazi mozga), no može biti u pitanju i niz drugih mogućih razloga, kao što je poremećaj u endokrinom sustavu i regulaciji lučenja hormona, genetska abnormalnost, niska tjelesna težina povezana s poremećajem prehrane, pretjeranom tjelovježbom ili lijekovima, problemi s jajnicima, poremećaj u radu hipotalamusa (mala struktura u mozgu koja svojim hormonima djeluje na prednji režanj hipofize i tako utječe na sustav žlijezda s unutarnjim lučenjem, a ima i druge važne funkcije), itd. 

Sekundarna amenoreja dijagnosticira se ako je žena imala redovite mjesečnice nakon čega iznenada prestanu na tri mjeseca ili dulje. Može biti uzrokovana problemima koji utječu na razinu estrogena, uključujući stres, gubitak težine, tjelovježbu ili bolest.

Dodatno, problemi koji utječu na hipofizu (kao što je povišena razina hormona prolaktina) ili štitnjaču (uključujući pojačanu aktivnost štitnjače ili hipertireozu, odnosno smanjenu aktivnost štitnjače ili hipotireozu) mogu uzrokovati sekundarnu amenoreju. Ovo stanje se također može pojaviti ako postoji cista na jajnicima ili su jajnici kirurški uklonjeni.

Dismenoreja - bolne menstruacije

Dismenoreja je pojam koji označava bolne menstruacije. Više od polovice žena s menstruacijom osjeća blaže bolove jedan do dva dana tijekom menstruacije. No, kod nekih žena bol je toliko jaka da ih onemogućava u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i po nekoliko dana u mjesecu.
 



Primarna
 dismenoreja uglavnom je funkcionalnog karaktera i javlja se prije ili tijekom menstruacije. Ovu bol uzrokuju prostaglandini koji se stvaraju u sluznici maternice i uzrokuju kontrakciju mišića i krvnih žila maternice. Prvog dana menstruacije razina prostaglandina je visoka, a  kako se krvarenje nastavlja i pomalo gubi sluznica maternice njihova razina se smanjuje pa se tako smanjuje i bol nakon prvih nekoliko dana menstruacije.

Uzrok sekundarne dismenoreje je neki poremećaj u reproduktivnim organima, najčešće endometrioza. Bol se s vremenom pogoršava i često traje dulje od normalnih menstruacijskih grčeva, npr. može početi i nekoliko dana prije početka menstruacije. Bol se može pogoršati kako se mjesečnica nastavlja i možda neće nestati nakon što završi.

Menoragija - obilno menstruacijsko krvarenje

Krvarenje se smatra obilnim ako ometa normalne aktivnosti i podrazumijeva trajanje dulje od sedam dana ili vrlo čestu promjenu tampona i/ili uložaka, na primjer svakih sat vremena umjesto tri ili četiri puta dnevno i/ili prisustvo ugrušaka krvi većih od 1 cm u promjeru (kod normalne menstruacije krv se ne zgrušava). Gubitak krvi u tom slučaju može biti 10 do 25 puta veći od normalnog menstruacijskog krvarenja te biti uzrok značajnom gubitku željeza i pojavi anemije. Od ovog poremećaj pati jedna od pet žena.  

Može biti uobičajeno, na primjer tijekom puberteta, u prvim menstruacijskim ciklusima ili u razdoblju perimenopauze. Međutim, ako se vaginalno krvarenje javi nakon menopauze (zadnje menstruacije), ne smatra se normalnom pojavom i u tom slučaju je potrebno neodgodivo se javiti svom ginekologu.  

Obilno menstruacijsko krvarenje može biti posljedica hormonske neravnoteže (previše ili premalo estrogena ili progesterona), strukturalnih abnormalnosti u maternici (polip, miom) i drugih medicinskih stanja (problemi sa štitnjačom, poremećaj zgrušavanja krvi, bolest jetre ili bubrega, leukemija, lijekovi kao npr. antikoagulansi i neki sintetski hormoni).  Menoragija može biti i posljedica komplikacije intrauterinog uloška (spirale), pobačaja ili izvanmaterične trudnoće, kao i nekih promjena sluznice maternice koje mogu prethoditi razvoju karcinoma (prekancerozna stanja).

Metroragija - krvarenje između mjesečnica

Metroragija je abnormalno krvarenje koje se javlja između mjesečnica ili nije povezano s menstruacijom. Obično se javlja u tinejdžerskoj dobi i kod žena u perimenopauzi kao posljedica neravnoteže hormona, može biti znak nekog drugog temeljnog poremećaja (kao što je endometrioza), abnormalne izrasline (npr. fibroidi maternice ili, rjeđe, rak maternice), kao i znak komplikacije trudnoće ili infekcije.

U slučaju pojave metroragije važno je da se obratite svom ginekologu, koji će, u ovisnosti o uzroku, preporučiti odgovarajuće liječenje.

Menometroragija

Menometroragija je kombinacija dvaju menstruacijskih poremećaja - obilnog menstruacijskog krvarenja koje se javlja u redovitim vremenskim intervalima (menoragija) i nepravilnosti kao što je krvarenje između mjesečnica (metroragija). Češće se javlja u žena u dobi od 40 i više godina.

Ovo stanje obilježavaju obilna, produljene i nepravilna krvarenja iz maternice. Osim toga, krvarenje je neočekivano i često, odnosno vjerojatno je da se doživi izvan vremena kada žena očekuje da se pojavi menstruacija.

Nekoliko je mogućih uzroka menometroragije: 

  • Hormonska neravnoteža - Prevelika razina estrogena može uzrokovati jače bujanje sluznice maternice od očekivanoga, što posljedično može dovesti do pojačanog gubitka krvi i pojave ugrušaka. Razlozi neravnoteže estrogena su brojni, uključujući stres i pretilost.
  • Izrasline maternice - Tumori maternice (polipi, miomi) mogu uzrokovati prekomjerno krvarenje zbog pritiska na maternicu i krvne žile  Ove vrste tumora su obično dobroćudne.
  • Adenomioza - Stanje je u kojem sluznica maternice urasta u mišićni zid maternice. Funkcionira kao normalna sluznica maternice, buja i ljušti se svaki mjesec pa pri tom može izazvati obilno krvarenje. Često se viđa kod žena u perimenopauzi, no uzrok baš i nije poznat.
  • Endometrioza - Označava pojavu sluznice maternice izvan maternice, obično u jajovodima, jajnicima i tkivu zdjelice. U slučaju ljuštenja te sluznice krvarenje može biti značajno.
  • Nedostatak ovulacije - U slučaju da ne dođe do ovulacije (anovulacijski ciklus), sluznica maternice može nastaviti rasti sve dok ne bude prisiljena na odbacivanje.
  • Poremećaji zgrušavanja krvi - Kod ovog poremećaja sposobnost zgrušavanja krvi je narušena što može biti razlog produljenog krvarenja.

Liječenje menometroragije ovisi o uzroku, a ako uzrok nije moguće utvrditi, pribjegava se farmakološkom liječenju. U oba slučaja važno je da terapijske smjernice odredi liječnik ginekolog nakon pomno uzete anamneze i fizikalnog pregleda te, po potrebi, dodatnih dijagnostičkih procedura.

Premenstruacijski sindrom

Premenstruacijski sindrom ili PMS je skup neugodnih simptoma koji privremeno mogu poremetiti normalno funkcioniranje žene, a javljaju se prije početka menstruacijskog krvarenja. Njegova pojavnost, intenzitet i trajanje su vrlo varijabilni i individualni.

Premenstruacijski disforični poremećaj je puno teži oblik PMS-a koji pogađa otprilike tri do osam posto žena reproduktivne dobi i zahtijeva liječenje od strane liječnika.

Kada se obratiti ginekologu

U slučaju da primijetite bilo koju menstruacijsku nepravilnost, nemojte gubiti dragocjeno vrijeme nego se odmah obratite svom odabranom ginekologu, a svakako u slučaju postojanja neke od sljedećih situacija:

  • menstruacije koje su inače bile redovite, postaju neredovite ili izostaju
  • tri za redom izostale menstruacije koje nisu rezultat trudnoće ili dojenja
  • menstruacije koje se javljaju u razmacima manjim od 24 ili duljim od 38 dana
  • bolovi tijekom menstruacije koji ne nestaju nakon uzimanja lijekova protiv bolova i toliko su jaki da ometaju svakodnevni život
  • krvarenje koje traje dulje od osam dana
  • krvarenje koje zahtijeva promjenu tampona ili uložaka svakih jedan do dva sataveliki krvni ugrušci
  • obilno krvarenje, osjećaj slabosti, umora ili vrtoglavice
  • epizode depresije, anksioznosti i napadaja panike koji se čine povezani s menstruacijskim ciklusom.


Ako se vaginalno krvarenje ili bol nalik menstruacijskoj boli pojave tijekom mjeseca ili nakon spolnog odnosa uputno je odmah se obratiti ginekologu jer to može biti znak patološkog procesa u podlozi.

Dijagnosticiranje poremećaja menstruacijskog ciklusa

Nakon uzimanja anamnestičkih podataka o postojećim tegobama (kad su počele, koliko dugo traju, kako se manifestiraju, analiza menstruacijskog ciklusa...), prethodnim ili trenutačno aktivnim bolestima, slijedi fizikalni, tj. ginekološki pregled, a vjerojatno i uzimanje brisa za Papa test kako bi se isključila mogućnost patološkog procesa.

Analiza razine hormona u krvi može pomoći utvrditi je li možda razlog poremećaja hormonska neravnoteža. Ako postoji sumnja na trudnoću, napravit će se test na trudnoću.

Ostale dijagnostičke metode koje imaju za cilj otkrivanja uzroka tegoba uključuju:

  • ultrazvuk - jedna od radioloških metoda u ginekologiji koja služi za prikaz unutarnje ginekološke strukture, prije svega maternice, jajovoda i jajnika
  • histeroskopija - minimalno invazivan endoskopski zahvat koji omogućuje detaljan pregled unutrašnjosti maternice. Osim što ima dijagnostičko značenje, može se koristiti i u terapijske svrhe s ciljem tretiranja nekog poremećaja ili bolesti unutar šupljine maternice. U ovisnosti u trajanju planiranog zahvata može se izvesti u općoj ili kratkotrajnoj intravenskoj anesteziji.
  • biopsija endometrija - uzimanje uzorka sluznice maternice koji se potom šalje na patohistološku dijagnostiku.


S obzirom da uzrok ne mora bit lokalnog karaktera, odnosno da poremećaj može biti posljedica nekih drugih medicinskih stanja (npr. bolesti štitnjače) ili uzimanja nekih lijekova, u dijagnostičkom smislu i to treba imati na umu i u tom slučaju proširiti dijagnostiku na druge organske sustave. 

Liječenje poremećaja menstruacijskog ciklusa

Kod poremećaja menstruacijskog ciklusa terapijski pristup ovisi o više čimbenika poput vrste poremećaja, simptoma i uzroka, kao i dobi žene i želje za ostvarenjem trudnoće.

Liječenje poremećaja menstraucijskog ciklusa može se provoditi na nekoliko razina, što uključuje:
  • konzervativni pristup - može, na primjer, uključivati primjenu hormonske terapije (uključujući kontracepcijske pilule ili intrauterini uložak), nesteroidnih protuupalnih lijekova za smanjenje boli, vitaminskih ili mineralnih dodataka i dr, kao i određene promjene u načinu života u smislu prehrane i tjelovježbe itd. Ako poremećaj ciklusa proizlazi iz gubitka težine ili poremećaja prehrane, tada je potrebna podrška mentalnom i fizičkom zdravlju, što može uključivati individualni ili grupni psihološki tretman, kao i razgovor s dijetetičarom kako bi se razumjele prehrambene potrebe tijela.
  • kirurško liječenje - primjenjuje se kad su uzrok poremećaja menstruacijskog ciklusa polipi endometrija (duguljaste izrasline u obliku gljive na sluznici maternice, koje su najčešće dobroćudne), fibroidi (ili miomi; najčešći dobroćudni tumori maternice građeni od glatkih mišića) ili adenomioza (stanje u kojem se tkivo sluznice maternice nalazi u mišićnom sloju maternice)
  • interventne radiološke procedure - mogu predstavljati alternativu kirurškom liječenju. Katkad se koriste u ginekologiji, na primjer za liječenje velikih mioma maternice i to tako da se pod kontrolom rendgenskih zraka kateterom ulazi u arteriju koja opskrbljuje dio maternice u kojem se nalazi miom i posebnim česticama arterija se začepi, čime se postiže odumiranje i smanjivanje tumora.



Općenito, kako biste ublažili ili spriječili probleme s menstruacijom bilo bi poželjno sljedeće:
  • prestati pušiti
  • koristiti toplinu ili TENS uređaj (transkutana električna stimulacija živaca) za privremeno ublažavanje boli
  • isprobavati lakše oblike vježbanja, kao što su hodanje, tai chi ili yin joga
  • upravljati stresom i odvajati vrijeme za opuštanje
  • izbjegavati kofein, alkohol i rafinirani šećera tijekom dva tjedna prije očekivanog početka menstruacije
  • dovoljno spavati svake noći. 

Izvor fotografije: Shutterstock
 

Datum objave članka: 27. 4. 2022.
izdvojeni proizvodi