Glaukom - simptomi i liječenje

Bolesti i stanja / Vidni sustav prim. mr. sc.   Miroslav Ekert dr. med., spec. oftalmolog

Kronični glaukom se razvija vrlo polako, bez ikakvih simptoma ili znakova upozorenja, a prvo što oboljeli primijeti obično je gubitak dijela vidnog polja

Što je glaukom?

Glaukom je stanje kod kojeg dolazi do porasta očnog (intaokularnog) tlaka.

Kad je očni tlak povišen tijekom dužeg vremenskog razdoblja, dolazi do oštećenja vrlo osjetljivih i važnih struktura oka te pojave glavnih simptoma glaukoma, a to su oštećenje vidnog živca (udubljenje papile vidnog živca) i, sukladno tome, sužavanja vidnog polja. Važno je istaknuti kako nekontrolirani glaukom s vremenom može dovesti do sve izraženijeg sužavanja vidnog polja i progresivnog propadanja vida, sve do sljepoće.

Glaukom je vodeći uzrok sljepoće u ljudi iznad 40 godina starosti. O ozbiljnosti problema govore statistike koje pokazuju da će svaka trideseta osoba oboljeti od glaukoma, da polovica oboljelih i ne zna da ima glaukom te da dva posto svjetske populacije boluje od glaukoma otvorenog kuta (najčešći oblik glaukoma), kod kojeg se simptomi bolesti ne primjećuju i prvo što oboljeli primijete obično je gubitak jednog dijela vidnog polja.

Glavne strukture oka

Oko je poput sofisticirane kamere:

  • prednji dio oka prekriva prozirna rožnica
  • šarenica unutar oka je poput objektiva kamere, jer svojim sužavanjem i širenjem kontrolira ulazak zraka svjetlosti u oko
  • leća fokusira zrake na mrežnicu
  • mrežnica poput filma „snima“ slike koje se kao vizualne poruke prenose u mozak putem optičkog živca.

 

Slika 1 - Anatomski presjek oka

 

Prednji dio oka (prednja i stražnja sobica) ispunjen je očnom vodicom.
 
Očna vodica je bistra tekućina koja stalno protječe kroz oko. Stvara se u zrakastom tijelu i otječe preko niza sitnih otvora ispred šarenice (tzv. trabekularnog i uveoskleralnog sustava - slika 2) u krvotok. Njezina uloga je da hrani očnu leću, šarenicu i unutrašnjost oka te održava tonus (napetost) oka.
 
Zbog protoka očne vodice stvara se očni tlak, koji, među ostalim, daje i oblik (tonus) očnoj jabučici.
 

Slika 2 - Sustav za stvaranje i otjecanje očne vodice

 

Kako nastaje glaukom?

Do porasta očnog tlaka dolazi u situaciji kad je stvaranje očne vodice pojačano ili je njezino otjecanje otežano, što dovodi do pojačana pritiska na očni živac koji s vremenom propada.
 
Oštećenje vidnog živca rezultira postupnim prekidom prijenosa vizualne poruke do centra za vid u mozgu, koje se najprije manifestira postupnim sužavanjem vidnog polja i završava nepovratnim potpunim gubitkom vida, tj. sljepoćom.
 
Normalne vrijednosti očnog tlaka se kreću od 11 do 21 mm Hg, s tim da je najbolja srednja vrijednost između 14 i 16 mm Hg. Ipak, navedene granice ne vrijede za sve osobe. Normalna vrijednost očnog tlaka je individualna, odnosno normalna je ako ne dovodi do promjena u vidnom polju, funkciji i anatomiji vidnog živca. Upravo zbog te činjenice u dijagnostičkom postupku važan je cjelokupan oftalmološki pregled, a ne samo mjerenje očnog tlaka.

Što povećava rizik od glaukoma?

Iako se glaukom najčešće javlja kod osoba starijih od 50 godina, preporuka je da svatko nakon četrdesete godine barem jednom u dvije godine kontrolira očni tlak, jer je dob glavni čimbenik rizika za razvoj glaukoma.
 
Povećan rizik za glaukom postoji i u slučaju kada osoba boluje od povišenog krvnog tlaka (hipertenzija) ili šećerne bolesti (diabetes mellitus).
 
Među ostalim rizičnim čimbenicima ističu se kratkovidnost, dugotrajna kortikosteroidna terapija ili prethodna ozljeda oka.
 
Smatra se da je glaukom i nasljedna bolest zbog povećane učestalosti u određenim obiteljima, tako da je bitno saznati boluje li od glaukom netko od članova obitelji.
 
Ako ste se pronašli u skupini rizičnoj za nastanak glaukoma, poželjno je napraviti pregled kod oftalmologa jednom godišnje.

Vrste glaukoma

Postoje različite vrste glaukoma.

Primarni glaukom

Primarni glaukom je najčešći. Dijeli se na rjeđi akutni oblik i najčešći kronični oblik (o kojem zapravo i govorimo u članku).

Akutni glaukom (glaukom „uskog ili zatvorenog kuta“). U ovom slučaju, kut koji čine korijen šarenice i rožnica toliko je uzak da uslijed čimbenika koji šire zjenicu (uzbuđenje, boravak u tami, primjena lijekova koji šire zjenicu), a ponekad i bez definiranog povoda, dolazi do zatvaranja kuta, što znači sprječavanje otjecanja očne vodice kroz trabekularni sustav. Uslijed toga dolazi do naglog prekomjernog porasta očnog tlaka (50,00-80,00 mmHg) s posljedičnim nepovratnim oštećenjem vidnog živca. Zahtjeva hitnu hospitalizaciju i naglo spuštanje očnog tlaka. Napadi su četiri puta češći u žena u odnosu na muškarce. Godišnje se javlja pet do 10 slučajeva na 100.000 stanovnika.
 
Kronični glaukom (glaukom „otvorenog kuta“). Najčešći je oblik glaukoma, od kojeg boluje oko dva posto svjetske populacije. Razvija se vrlo polako, najčešće na oba oka, bez ikakvih simptoma ili znakova upozorenja, postupno uništavajući najprije periferni vid. To znači da bez kontrole očnog tlaka ne možete ni slutiti da bolujete od glaukoma sve dok se vidno polje ne počne sužavati. Zbog takvog tijeka glaukom često nazivaju „podmuklim kradljivcem vida“. Ukoliko se ne započne s liječenjem, vidno polje se sužava i svodi na vid koji podsjeća na pogled kroz tuljac novina ili dalekozor pa sve do sljepoće. Srećom, to se može spriječiti. Jednom kad je ustanovljen povišeni očni tlak, slijede redovite oftalmološke kontrole i svakodnevno korištenje lijekova (kapi za oči) koje odredi oftalmolog.

Sekundarni glaukom
 
U slučaju kad glaukom nastaje kao rezultat neke očne bolesti (npr. upale, ozljede, oštećenja i pomaci očne leće, krvnožilne bolesti oka, šećerna bolest, tumori oka), naziva se sekundarni glaukom.
 
Urođeni (kongenitalni) glaukom
 
Kongenitalni glaukom je oblik glaukoma s kojim se dijete već rađa zbog nepravilnosti u razvoju oka.

Vrlo je rijetka i ozbiljna bolest, ali, srećom, najrjeđi je oblik glaukoma. O ozbiljnosti govori i podatak da je dva do 15 posto djece s glaukomom smješteno u ustanovama za slijepe.

Simptomi glaukoma

Simptomi kroničnog glaukoma (glaukom otvorenog kuta)

Kod glaukoma otvorenog kuta nema znakova upozorenja ili očitih simptoma u ranim fazama.
 
Kako bolest napreduje, postupno se razvijaju slijepe mrlje u perifernom (bočnom) vidu. U kasnijim stadijima javljaju se poteškoće s gledanjem pomoću centralnog vida.
 

Promjene vidnog polja kod kroničnog glaukoma


Većina osoba s glaukomom otvorenog kuta ne primjećuje nikakvu promjenu vida sve dok oštećenje nije prilično ozbiljno. Redoviti pregledi očiju mogu pomoći oftalmologu da otkrije ovu bolest prije nego što izgubite vid.
 
Simptomi akutnog glaukoma (glaukom zatvorenog kuta)

Za razliku od kroničnog glaukoma, akutni glaukom počinje poput „groma iz vedra neba“ tako da na izgled zdrav čovjek postaje težak bolesnik. Manifestacija je vrlo burna i zahtijeva žurnu intervenciju.

Napadaj akutnog glaukoma uključuje sljedeće:

  • jaki bolovi u jednom oku i licu
  • crvenilo oka
  • dramatičan „pad“ vida (smanjen ili zamagljen vid)
  • pojava duginih boja oko izvora svjetlosti
  • glavobolja
  • mučnina
  • povraćanje.

 
U slučaju pojave takvih simptoma treba što prije otići na oftalmološki pregled. Ukoliko se očni tlak ne snizi unutar nekoliko sati pomoću lijekova ili operativnog zahvata (laserska iridotomija ili kirurška iridektomija), može doći do ozbiljnih i trajnih oštećenja vida.

Dijagnostika glaukoma

Proces dijagnostike glaukoma započinje uzimanjem podataka o povijest bolesti. U razgovoru s oftalmologom bitno je liječnika izvijestiti o postojanju glaukoma u obitelji (je li netko od obitelji ili rođaka bolovao ili boluje od glaukoma), kao i o postojećim bolestima, kao što su šećerna bolest, povišen krvni tlak, aritmije srca, astma itd.), s obzirom da mogu utjecati na odabir lijekova za liječenje glaukoma.
 
Nakon uzimanja podataka o povijesti bolesti slijedi oftalmološki pregled, koji uključuje:

  • pregled bio-mikroskopom - pregled prozirnih dijelova oka procjepnom svjetiljkom
  • pregled oftalmoskopom - pregled unutarnjih struktura oka; pokazuje za glaukom tipične promjene na očnom živcu
  • tonometrija - mjerenje očnog tlaka
  • određivanje vida i vidnog polja (periferni i centralni vid) - određivanje širine vidnog polja koristi se ne samo za dijagnostiku, nego i za procjenu stupnja oštećenja i praćenje oštećenja u vidnom polju 
  • gonioskopija - pregled očnog kuta, tj. kuta između šarenice i rožnice u kojem su smješteni otvori za protok očne vodice; provodi se uz lokalnu anesteziju kapima s pomoću posebne leće koja se postavlja na oko, a omogućuje uvid u promjene na strukturama očnog kuta, kao i prisutnost različitih nakupina u tom prostoru koje mogu biti posljedica upale, krvarenja, traume ili drugih bolesti i stanja oka, ali i organizma u cjelini.

Glaukom - mogućnosti liječenja

Iako je glaukom bolest koja se ne može izliječiti, zahvaljujući ranom otkrivanju i odgovarajućem doživotnom liječenju u većini slučajeva vrijednost očnog tlaka može se sniziti i kontrolirati te na taj način spriječiti daljnje propadanje vidnog polja, a u nekim slučajevima i spriječiti ili prolongirati trajni gubitak vida.
 
Liječenje je individualno i ovisi o tipu glaukoma i odgovoru na terapiju.
 
Glaukom se u početku liječi antiglaukomskim kapima koje se koriste svaki dan kako bi se očni tlak održavao u rasponu normalnih vrijednosti, a vrstu očnih kapi određuje oftalmolog.



Očne kapi se razlikuju po načinu djelovanja unutar oka: neke smanjuju stvaranje očne vodice pa time i očni tlak, dok druge povećavaju njezino otjecanje. Ponekad se koristi više vrsta očnih kapi.
 
Kapi s vremenom mogu postati nedjelotvorne i/ili izazvati alergijsku reakciju na oku. Ispočetka ih uglavnom treba kapati jednom do dva puta dnevno (najčešće u oba oka jer je glaukom često obostran). Ako su vrijednosti očnog tlaka visoke, onda se kombiniraju različite kapi kako bi terapija bila snažnija, tako da pojedini bolesnici kapaju čak tri do četiri vrste kapi dnevno, neke jednom, a neke dva puta dnevno, uglavnom u oba oka, a ponekad svako oko ima svoj terapijski režim. Ako se mora kapati više vrsta kapi, između njihove primjene uvijek treba biti razmak od barem deset minuta. Tako složena terapija oduzima dosta vremena, a može dovesti i do pogrešaka i slabijeg pridržavanja propisanog režima primjene. 
 
U težim slučajevima primjenjuje se laserski tretman ili kirurški zahvat

Odgovarajućim liječenjem i dobrom suradnjom bolesnika, može se uspostaviti dobra kontrola i sporije napredovanje bolesti uz duže očuvan vid i kvaliteta života.

Liječenje akutnog glaukoma (glaukom zatvorenog kuta)

1. Medikamentozno liječenje

U slučaju akutnog glaukoma, oftalmolog u početku propisuje terapiju protiv povišenog očnog tlaka koja se sastoji od tableta, intravenske injekcije i očnih kapi.

2. Operativni zahvat

Kasnije, kad se očni tlak normalizira, može se napraviti operativni zahvat, obično s ciljem prevencije pojave napada:

  • laserska iridotomija - operacija je koja se provodi u ambulantnim uvjetima i obično se, prevencije radi, provodi i na drugom oku (koje u tom trenutku nije zahvaćeno). Oko se anestezira očnim kapima te se pomoću lasera napravi mali otvor na šarenici koji će očnoj vodici omogućiti nesmetani protok iz stražnje u prednju sobicu, a zatim u odvodni (trabekularni) sustav.
  • kirurška iridektomija - ovim zahvatom se postiže isti cilj, ali operacija se izvodi u operacijskoj sali pod operacijskim mikroskopom. U lokalnoj anesteziji se napravi razrez na šarenici kroz ubodni otvor na rožnici. Ovakav zahvat se, osim u preventivne svrhe, izvodi i u slučajevima kada se ne postiže dostatno sniženje očnog tlaka lijekovima.


Nakon oba zahvata pacijent se odmah otpušta na kućnu njegu, s tim da je dan poslije zahvata obavezno doći na kontrolu očnog tlaka i nužno je koristiti očne kapi za snižavanje tlaka prema uputi oftalmologa.

Liječenje kroničnog glaukoma (glaukom otvorenog kuta)

1. Medikamentozno liječenje

Kronični glaukom se liječi pomoću očnih kapi ili tableta (inhibitor karboanhidraze - acetazolamid) koje snižavaju očni tlak, omogućavajući bolje otjecanje očne vodice ili smanjujući njezino stvaranje.

Ponekad se koristi više vrsta očnih kapi ili kombinacija očnih kapi i tableta.

Od očnih kapi se primjenjuju lijekovi iz grupe miotika (pilokarpin, karbakol), blokatora beta-adrenergičnih receptora (timolol, betaksolol, levobunolol), prostaglandina (latanaprost), alfa-2-agonista (brimonidin tartrat) i inhibitora karboanhidraze (dorzolamid, brinzolamid).

Neki preparati mogu izazvati iritaciju i nelagodu oka, a neki dovode do suženja zjenice, što može predstavljati poteškoću za starije osobe ukoliko imaju i mrenu (kataraktu).

Korištenjem očnih kapi moguća je tzv. sistemska resorpcija, što znači da lijek prodire u krvotok pa je potreban dodatni oprez ukoliko postoje određene pridružene bolesti. Dakle, odabir i način primjene lijeka isključivo određuje oftalmolog, stoga nemojte samostalno odabirati očne kapi!

2. Operativni zahvat

Kada medikamentozna terapija nije dostatna, u nekim slučajevima se provodi operativni zahvat, koji može biti:

  • kirurški zahvat
    • trabekulektomija - klasična je operativna metoda, koja podrazumijeva formiranje novog kanalića za istjecanje očne vodice. Izvodi se u lokalnoj anesteziji i bezbolna je. Traje oko pola sata, a nakon zahvata pacijent se isti dan otpušta na kućnu njegu. U prvim tjednima nakon operacije uputno je koristiti štitnik za oko tijekom spavanja, koristiti antibiotske i steroidne kapi za oči kako bi se spriječila infekcija i ubrzalo zacjeljivanje te izbjegavati naporne aktivnosti i naprezanje jer se na taj način povećava očni tlak.
    • ugradnja implantata za drenažu - minimalno je invazivna (poštedna) metoda operativnog liječenja koja podrazumijeva ugradnju specijalnih cjevčica za olakšano istjecanje očne vodice. Izvodi se u lokalnoj anesteziji i bezbolna je. Bolesnik se otpušta ubrzo nakon zahvata. Postoperativne komplikacije znatno su rjeđe nego kod klasične operacije glaukoma. Pacijentima se znatno popravlja kvaliteta života jer ukida ili uvelike smanjuje potrebu za kapanjem antiglaukomskih kapi. Osim toga, smanjenje ili prestanak kapanja antiglaukomskih kapi korisno je i za očnu površinu jer se dugogodišnjim kapanjem može ozbiljno oštetiti, čak u toj mjeri da pacijent svakodnevno osjeća smetnje (suho oko, grebanje, svrbež oka, jako suzenje).
  • laserski zahvat - trabekuloplastika - izvodi se u lokalnoj anesteziji, bezbolan je i traje nekoliko minuta. Odmah nakon zahvata pacijent se otpušta na kućnu njegu i može se vratiti uobičajenim aktivnostima, uz redovitu primjenu kapi za oči po preporuci oftalmologa.


Ukoliko oftalmolog smatra da je potreban kirurški zahvat, a pacijent već ima djelomično suženo vidno polje, treba reći da se, na žalost, operacijom ne može vratiti izgubljeno. U ovom slučaju cilj operativnog zahvata je što učinkovitije sniženje očnog tlaka. 
 

ZAPAMTITE...

* Redovito kontrolirajte vid kod oftalmologa, posebice ukoliko ste stariji od 40 godina ili imate oboljele od glaukoma u obitelji jer je to jedini način da se glaukom otkrije u početnoj fazi.

* Ako bolujete od glaukoma, potrebne su redovite kontrole, kao i redovito i trajno (doživotno) uzimanje propisane terapije, bez obzira na to što su vrijednosti očnog tlaka na kontrolnim pregledima normalne. Normaliziranje vrijednosti očnog tlaka samo je dokaz uspješnosti djelovanja lijeka i čim ga se prestane koristiti, tlak se ponovno povisuje, a vid pogoršava.

* Ako se dogodi da je kontrolni nalaz lošiji unatoč redovitoj primjeni propisanih antiglaukomskih kapi i činjenici da sami ne primjećujete pogoršanje vida, oftalmolog će promijeniti kapi ili preporučiti operaciju. Naprotiv, ako ne uzimate propisanu terapiju i preskačete kontrolne preglede, vid će se brže pogoršavati i veći je rizik da će glaukom više utjecati na kvalitetu života u smislu gubitka vozačke dozvole, padova, gubitka samostalnosti pa i sljepoće.


Izvor fotografija: Shutterstock i arhiva autora

Datum objave članka: 12. 3. 2024.