Matična mliječ - sastav i djelovanje

Činjenica je da se na tržištu nalazi mnogo proizvoda koji u svom sastavu imaju matičnu mliječ, ali, nažalost, i priličan broj pseudoproizvoda.

Jedan od sastojaka, koji je ujedno najobjektivniji parametar za određivanje kvalitete matične mliječi, je 10-hidroksi-2-decenska kiselina (10-HDA) koja se ne može proizvesti sintetskim putem, a pripisuju joj se brojna biološka svojstva matične mliječi. Upravo je to razlog zašto je njezin nalaz u nekom proizvodu presudan čimbenik pri utvrđivanju sadrži li proizvod uistinu matičnu mliječ ili je patvoren.

Imajući to u vidu, svrha ovog članka je pružiti osnovne informacije o matičnoj mliječi, njezinu sastavu i djelovanju, te pokušati predočiti osobine koje bi trebao imati kvalitetan proizvod na bazi matične mliječi primjeren za upotrebu.

Matičnu mliječ pčele proizvode od svog postanka. Iako je među ljudima dugo poznata i rado je upotrebljavaju, nisu otkrivene sve njezine osobine i potencijali.

Postoje tri vrste matične mliječi: matična mliječ kojom se hrane pčele radilice, matična mliječ kojom se hrane trutovi i ona kojom se hrani kraljica pčela - matica. Od te tri vrste, samo matična mliječ namijenjena prehrani matica ima komercijalnu i zdravstvenu vrijednost.

Matična mliječ je proizvod mandibularnih i hipofaringealnih žlijezda mladih radilica starih od sedam do 13 dana. Ličinke radilica i trutova hrane se matičnom mliječi samo prva tri dana svog razvoja, a ličinke matica njome se hrane tijekom cijelog razvoja.

Matica živi i do pet godina, a u sezoni položi i do 2400 jajašaca dnevno. To je za nju izuzetno velik napor, jer je dnevna masa položenih jajašaca nekoliko puta veća od mase tijela matice. Svoju "izdržljivost" matica može zahvaliti jedino činjenici da se hrani isključivo matičnom mliječi, a radilica medom. Podatak o znatno duljem životnom vijeku matice, tijekom kojega su zadržani plodnost i vitalnost, potaknuo je čovjeka da i sam provjeri učinke matične mliječi.

Poznajući funkcioniranje pčelinje zajednice, spoznajemo da je matična mliječ proizvod namijenjen prije svega njezinim vlastitim potrebama, za ishranu matice i ličinki, pa je jasno da njezino dulje čuvanje u prirodnom obliku nije predviđeno. Stoga ne čudi da je svježa matična mliječ nestabilna i lako mijenja izgled i svojstva. Brojni su vanjski čimbenici koji škode matičnoj mliječi: toplina utječe na gubitak vlage, svjetlost pospješuje redukciju kisika i ubrzava druge kemijske reakcije, vlaga potiče razvoj plijesni, kisik iz zraka oksidira vitamine. Zato je najbolji način korištenja matične mliječi konzumacija direktno u pčelinjaku, no to je ipak samo povlastica pčelara i imućnih osoba.

Da bi taj blagotvorni proizvod mogli koristiti svi koji to žele, svježu matičnu mliječ potrebno je tehnološki obraditi i prilagoditi široj upotrebi na neki od istraženih i prihvatljivih načina, npr. miješanje s drugim pčelinjim proizvodima, zamrzavanje, vakuumiranje, liofilizacija.

Matična mliječ je homogena, mliječno-bijela (sivkasta), neprozirna, maziva i kiselkasta (pH 3,5 - 4,5) tvar, karakteristično oštrog mirisa po fenolu i kiselo-slatkog okusa.

Iako različiti autori navode različite podatke, osnovu matične mliječi čine voda, proteini (gradivni elementi), lipidi i saharidi (energetski elementi), vitamini (zaštitne tvari) i obilje za čovjeka važnih mineralnih komponenti. Voda čini oko dvije trećine svježe matične mliječi, a proteini i šećeri najveća su frakcija u njezinoj suhoj tvari.

Većina od 73,9 posto dušikovih spojeva su proteinske molekule. Među dušikovim spojevima najbrojniji su albumini, globulini (alfa, beta i gama ) te glikoproteini i lipoproteini. Do sada su u sastavu utvrđene 23 aminokiseline. Slobodne aminokiseline čine oko 2,3 posto, a peptidi oko 0,16 posto. Tu su i enzimi glukozidaza i fosfataza. Od prisutnih šećera, fruktoza i glukoza čine 90 posto, a ostatak se odnosi na saharozu i maltozu.

U lipidnoj frakciji matične mliječi nalazimo i slobodne masne kiseline, s udjelom od 80 do 90 posto. Većina tih masnih kiselina nalazi se u slobodnom stanju, što je zapravo vrlo rijetko u prirodi. Uvijek nazočna supstancija u matičnoj mliječi je nezasićena masna kiselina 10-hidroksi-2-decenska kiselina (10-HDA) kojoj se pripisuju brojna biološka svojstva matične mliječi. Kako je ta kiselina zasad utvrđena samo u matičnoj mliječi i ne može se proizvesti sintetskim putem, njezin nalaz u nekom proizvodu presudan je čimbenik pri utvrđivanju sadrži li proizvod uistinu matičnu mliječi ili je patvoren i u stvari je najobjektivniji parametar za određivanje kvalitete matične mliječi.

Tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti (HPLC) pouzdana je metoda kojom se dokazuje nazočnost 10-HDA, kako u svježoj matičnoj mliječi, tako i u liofiliziranoj. Njezina koncentracija u nepatvorenoj matičnoj mliječi trebala bi varirati od 1,26 do 2,25 posto u svježoj matičnoj mliječi, odnosno od 3,01 do 6,26 posto u liofiliziranoj matičnoj mliječi. Ako u nekom proizvodu nema 10-HDA, ili se nalazi samo u tragovima, možemo zaključiti da je djelomično ili u cijelosti patvoren, tj. da je matična mliječ zamijenjena nekom jeftinijom i nedjelotvornom supstancijom (npr. kukuruzni sirup, bjelanjak jajeta, škrob, jogurt, mlijeko u prahu, voda).

Osim slobodnih masnih kiselina, u lipidnoj frakciji nalazi se i nešto neutralnih lipida i sterola, te kalij, kalcij, natrij, magnezij, bakar, mangan i željezo.

Ono što je od iznimne važnosti kod matične mliječi jest prisutnost acetilkolina, neurotransmitera važnog za rad moždanih stanica. Nadalje, u sastavu matične nalaze se i spolni hormoni estradiol, testosteron i progesteron, kao i brojni spojevi koji pripadaju različitim kemijskim skupinama.

Osnovni sastav matične mliječi

U sastavu matične mliječi nalaze se i vitamini B kompleksa - tiamin, riboflavin, nikotinska kiselina (nijacin), pantotenska kiselina, piridoksin, biotin, folna kiselina, cijanokobalamin, inozitol i lecitin (fosfatidil kolin), a od ostalih vitamina prisutni su retinol (oblik vitamina A), askorbinska kiselina (vitamin C) i tokoferol (vitamin E).

Količina vitamina u matičnoj mliječi

Milenijsko iskustvo u upotrebi matične mliječi potvrdilo je da je to tvar na granici hrane i lijeka, kao što su tvrdili još starogrčki liječnici. Ljekovitost matične mliječi potvrdila je i suvremena medicina, utvrđujući korelaciju između načina prehrane i pojedinih bolesti.

Otpornost na stres i onečišćenje iz okoliša

Sedamdesetih godina prošloga stoljeća ruski znanstvenici otkrili su da matična mliječ pripada posebnoj grupi biološki aktivnih supstancija, tzv. adaptogenima, koji su u stanju preusmjeriti metabolizam, ubrzavaju obnavljanje oštećenog tkiva i pojačavaju obrambene snage organizma, a smanjuju proizvodnju stresnih hormona i njihovo štetno djelovanje na cijeli organizam, pa tako potpomažu prilagodbu čovjeka na stresno i onečišćeno okruženje.

Takvo okruženje može biti okidač za malignu diobu stanica, posebno ako čovjek za to ima i genetsku predispoziciju, loše higijenske i dijetetske navike, a trpi i kontinuirane emocionalne i mentalne stresove.

Jačanje opće otpornosti

Matična mliječ ima i sastojke kojih nema nigdje u prirodi. To je specijalna grupa bioloških aktivnih supstancija - biostimulatora - od kojih se najviše ističe 10-hidroksi-2-decenska kiselina. Ova jedinstvena supstancija biološki je marker matične mliječi, a ima i iznimna svojstva.

Na osnovi brojnih istraživanja, postoje opravdane pretpostavke i vjeruje se da, zahvaljujući 10-hidroksi-2-decenskoj kiselini (10-HDA) i gamaglobulinu, matična mliječ povećava opću otpornost organizma pozitivnim utjecajem na imunosni sustav.

Prema nekim mikrobiološkim istraživanjima, dokazana su i antibiotska svojstva te baktericidno djelovanje na neke bakterije (E.coli, Salmonella sp., Proteus vulgaris, Bacillus subtilis, Staphylococcus aureus, Streptococcus apis).

Prema nekim autorima, matična mliječ učinkovito djeluje i protiv gljivica, virusa te nekih protozoa (Trypanosoma cruzi).

Zaštita sluznice dišnih organa

Više od četiri desetljeća istražuju se učinci matične mliječi, primijenjene kao dodatak prehrani, na ljude, posebno djecu, u slučajevima alergije na pelud, grinje, kućnu prašinu i alergene iz hrane. Laboratorijski nalazi potvrdili su da se poslije dva do tri mjeseca uzimanja liofilizirane mliječi, u dozi do 100 mg dnevno, drastično smanjuje razina IgE antitijela, a time se smanjuje i oslobađanje histamina odgovornog za pojavu simptoma (otoka i crvenila sluznice, podražaja na kihanje i kašljanje). Redovitim unosom matične mliječi alergijske tegobe smanjuju na minimum, ili se povlače na dulje razdoblje, čak i nekoliko godina.

Konzumiranjem mliječi smanjuje se i razina prostaglandina, spojeva zaslužnih za upalu i oštećenja sluznice.

Uz ove direktne utjecaje na alergijsku reakciju, mliječ je i snažan bioregenerator, jer pomaže obnavljanju sluznice i štiti je od pretjerana prodora mikroorganizama i drugih čestica aerozagađenja.

Uz to, istraživanja pokazuju da matična mliječ smanjuje alergijske tegobe i kod atopijskog dermatitisa, kroničnog i vrlo neugodnog oboljenja kože.

Antinemijski učinak

Matična mliječ potiče i stvaranje crvenih i bijelih krvnih zrnaca, pa osim imunostimulativnog ima i antianemijski učinak, posebno u kombinaciji s dvovalentnim kelatnim željezom (najboljim oblikom željeza za preparate za nadoknadu željeza).

Poboljšan rad živčanog sustava

Znanstvenici su potvrdili da matična mliječ ima snažan stimulativni učinak na živčani sustav.

Matična mliječ sadrži dragocjene tvari poput sterola, spojeva s fosforom i acetilkolin (neurotransmiter koji poput nosača prenosi živčane impulse, tj. poruke među živčanim stanicama). Ovaj jedini prirodni izvor acetilkolina u čistom obliku pomaže kvalitetnijem radu moždanih funkcija. Važno je da može proći kroz moždanu barijeru i regenerirati stanice, te na taj način spriječiti nastanak mnogih bolesti živčanog sustava, kao što su difuzna ateroskleroza moždanih arterija, Parkinsonova bolest, Alzheimerova demencija, multipla skleroza i senilna demencija, danas jako česte kod starije populacije.

Ujedno je dokazan i izrazit učinak matične mliječi na koncentraciju i sposobnost boljeg pamćenja, a na taj način i znatno kvalitetnijeg učenja.

S obzirom da matična mliječ poboljšava rad središnjega živčanog sustava, redovitim uzimanjem matične mliječi produljuju se radna sposobnost, koncentracija i psihofizička izdržljivost pojedinca kao i otpornost na stres.

Pozitivan utjecaj na krvožilni sustav

Acetilkolin i niacin imaju i svojstvo širenja krvnih žila, pa se matična mliječ preporučuje osobama s povišenim krvnim tlakom.

Sprječava i smanjuje nastanak krvnih ugrušaka, tako da se preporučuje i osobama s već razvijenom trombozom i onima s genetskom predispozicijom za nastanak tromboze.

Smanjuje razinu masnoća u krvi, posebno lošeg LDL kolesterola i triglicerida, a povećava razinu dobrog HDL kolesterola i na taj način sprječava nastanak kardiovaskularnih bolesti. Kod sustavnog i kontinuiranog korištenja matične mliječi uočena je manja pojava stenokardije, njezino kraće trajanje i smanjenje intenziteta boli.

Blagotvoran utjecaj na kožu

Lokalnom primjenom matična mliječ blagotvorno djeluje na kožu:

• omekšava je, smanjuje nastanak bora i jača njezin tonus, što može zahvaliti upravo kolagenu, koji je jedna od njezinih sastavnica
• zaglađuje, tonificira i remineralizira kožu te joj daje vlažnost
• djeluje i kao antioksidans, pa osim što kožu štiti od starenja, pomaže i zacjeljivanju oštećene kože, a osobito dobro djeluje na oštećenja nastala djelovanjem ultraljubičastog zračenja.

Lokalno se primjenjuje i kod osoba s kožnim bolestima, a najbolji učinci vidljivi su kod seboroičnog dermatitisa i kod rozaceje. Dokazano je i da matična mliječ inhibira razvoj kožnih lezija sličnih atopijskom dermatitisu (Taniguchi i sur., 2003.), te da pri kombiniranoj primjeni (lokalno i sustavno) pomaže u održavanju i jačanju kose i noktiju.



Dobrobiti za muškarce i žene

Pozitivan učinak matične mliječi očituje se i na muškim i ženskim spolnim organima i to u smislu povećane prokrvljenosti (čak do 75 puta ), stimulacije diobe stanica i njihova normalna funkcioniranja, što ujedno umanjuje mogućnost infekcija.

Kombiniranjem matične mliječi i propolisa ublažuju se menstruacijski bolovi kod većine žena, a u menopauzi matična mliječ smanjuje neugodan osjećaj razdražljivosti, ublažava depresiju, smanjuje znojenje i ublažava pojavu valunga.

Istraživanja su pokazala da matična mliječ pomaže kod impotencije i frigidnosti te pridonosi kvalitetnijem seksualnom životu. Toj činjenici nesporno ide u prilog i sama spoznaja da je matična mliječ izrazito bogata cinkom, za kojeg znamo da je nužan za kvalitetno funkcioniranje spolnih organa (osobito prostate).

Antimutacijsko djelovanje

Ruski znanstvenici dokazali su da matična mliječ smanjuje pogubna oštećenja gena (tzv. mutacije) izazvana vanjskim čimbenicima (kancerogene tvari, radijacija, ispušni plinovi sl.), ali i da može pojačati aktivnost tzv. dobrih, adaptivnih gena te "utišati" gene koji nose sklonost nekom oboljenju.

Poznato je da na zdravlje čovjeka genetski čimbenici utječu 10-30 posto, a vanjski (okruženje) čak 70-90 posto, pa je jasno da je mliječ dragocjen pomagač u oba slučaja: s jedne strane štiti nasljedni materijal (molekulu DNK) od oštećenja koja mogu dovesti do fatalnih bolesti, a s druge djeluje kao čimbenik u promjeni dijetetskih navika, konkretno u prehrani, koji pomaže organizmu izolirati kancerogene tvari i izbaciti ih iz organizma normalnim biološkim putevima (detoksikacijom).

U uspješnoj prevenciji i borbi protiv već postojećih benignih ili malignih tumora, to su svojstva mliječi koja su puno važnija od njezina direktnog antikancerogenog učinka, posebno zato što mliječ takve učinke pokazuje kad se konzumira u malim količinama, kroz dijetetske preparate, redovito, nekoliko puta tijekom dana.

Tumori i liječenje tumora

Najveći broj istraživanja provodi se kroz ispitivanje protutumorskih aktivnosti matične mliječi i njezina potencijalno pozitivnog učinka kod različitih malignih oboljenja. Pritom se poseban naglasak stavlja na komponentu 10-HDA, za koju se smatra da je glavni nositelj tih aktivnosti.
Ovaj spoj pokazuje i antikancerogene učinke i posebno je djelotvoran u slučaju spororastućih tumora. Hrvatski znanstvenici su 2012. otkrili da mliječ smanjuje broj tumorskih čvorića te da ima imunomodulatorna svojstva - potiče stvaranje T limfocita koji se bore protiv virusa i tumorskih stanica. 

Redovito konzumiranje matične mliječi pruža veliku zaštitu organizmu tijekom radioterapije tumora: stvara se više novih stanica u koštanoj srži, smanjuje se razina oksidativnog stresa i povećava apoptoza (prirodno uništavanje i odstranjivanje iz organizma tumorom zaraženih stanica preko jetre i bubrega). 

Ostala djelovanja matične mliječi

Matična mliječ pojačava tkivno disanje i oksidativnu fosforilaciju i na taj način podiže razinu energije u organizmu, dajući mu dodatnu snagu za svladavanje pojačanih napora, posebno kod sportaša.

Prema nekim studijama, postoje oprečna razmišljanja o farmakološkom mehanizmu djelovanja matične mliječi na astmu. Tako, neki smatraju da je primaran njezin imunomodulacijski učinak, kojim se umanjuje alergijska reaktivnost organizma, dok drugi misle da je ključan njezin utjecaj na pojačano lučenje adrenalina, a time i na znatno širenje dišnih putova. U svakom slučaju, osobe koje nisu preosjetljive na matičnu mliječ, a istodobno imaju astmu, njome si uvelike mogu pomoći.

Znanstveno je dokazano da matična mliječ može zaštititi organizam od alergije ili ublažiti alergijske simptome tako što suprimira antigen, specifičnu proizvodnju imunoglobulina (IgE) i oslobađanje histamina iz mastocita, te čuva funkciju makrofaga.

Konkretne studije provedene na ljudima, prema znanstvenim metodama, dokazuju kako matična mliječ:

• smanjuje razinu kolesterola i triglicerida u krvi
• povećava količinu izlučenog mlijeka u dojilja
• učinkovito ublažava menstruacijske bolove
• pozitivno utječe na olakšavanje tegoba u klimakteriju
• umiruje bolove kod reumatoidnog artritisa
• znatno smanjuje nuspojave radijacijske terapije.

Sigurno je da matična mliječ može puno pomoći u očuvanju zdravlja, poticanju funkcija organizma i oporavku od brojnih oboljenja. Nažalost, postoji velika mogućnost prijevarnih radnji na štetu potrošača, a to se događa iz dva razloga:

• nedovoljna educiranost potrošača o matičnoj mliječi (najčešće potrošač ne zna ništa o dozi, niti to provjerava, nego kupuje proizvod koji nema dovoljnu količinu matične mliječi)
• nepostojanje sustavne kontrole proizvoda na tržištu, zbog čega u proizvodu može biti manje matične mliječi nego što je deklarirano.

Stoga je važna kontinuirana sustavna kontrola proizvoda od matične mliječi, i to prema priznatim metodama. Uz to, poželjna je i stalna edukacija, kako farmaceuta, tako i potrošača, jer znanje sprječava manipulacije. Ujedno bi bilo poželjno ne kupovati pčelinje proizvode bilo gdje (npr. na tržnici) i osvijestiti da se takvi proizvodi kupuju u ljekarnama, gdje se može dobiti ne samo provjeren proizvod nego i nadasve stručan savjet ljekarnika.