Prehrana za zdravo srce

Broj oboljelih od hipertenzije, odnosno povišenog krvnog tlaka i kardiovaskularnih (KV) oboljenja u konstantnom je porastu, a osnovni uzroci tome su nepravilan način prehrane, prekomjeran unos soli i loš životni stil. Stoga se u cijelom svijetu radi na prevenciji i komplementarnom liječenju kardiovaskularnih oboljenja, i to ponajprije neinvazivnim načinima poput usvajanja dobih prehrambenih obrazaca i pravilnog dnevnog ritma.

Osnove pravilne prehrane, ali i pravilnog životnog stila su umjerenost, raznolikost i uravnoteženost, te se upravo zbog toga razvijaju prehrambeni alati koji, osim samih uputa o tome koliko, kada i što jesti, daju uputu i o aktivnom životnom stilu i odmoru.

Već dulje vrijeme se, kao jedan od osnovnih načina prehrane koji je i dio liječenja, koristi američki model DASH (Dietary Approaches to Stop Hypertension) s osnovnom idejom da se svakodnevna prehrana svede na gotovo u potpunosti industrijski neobrađene namirnice uz smanjen unos zasićenih masnoća i soli.

No, za naše podneblje prirodnija je mediteranska prehrana, model koji je uzor mnogim zemljama, a temelji se na sezonskim namirnicama i jednostavnim, „siromašnim” jelima. Umjerena konzumacija mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, mediteranski začini i nekorištenje procesiranih proizvoda, u konačnici formiraju prehranu s niskim udjelom zasićenih masti i manjom količinom soli, dok konzumacija plave ribe i maslinova ulja stvara optimalan unos i omjer omega-3, 6 i 9 nezasićenih masnih kiselina koje čuvaju srce. Kardiovaskularnom zdravlju pridonose i antioksidansi, bioaktivni sastojci, u prvom redu iz voća i povrća, važnih namirnica u mediteranskoj prehrani, jer djeluju protektivno neutralizirajući slobodne radikale koji oštećuju staničnu membranu.

Sol je od davnina poznata kao mineral života, no u posljednje vrijeme njezina ju je rasprostranjenost i sve veća upotreba u prehrambenoj industriji učinila jednim od glavnih krivaca visokog tlaka i srčanih oboljenja. Prosječan unos soli u raznim oblicima iznosi oko 10 do 13 g/dan, što je dvostruko više od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije. Naime, konzumna sol, slično kao i prirodne namirnice, čini samo 10 do 15 posto ukupnog unosa natrija, dok procesirani proizvodi (instant juhe, suhomesnati proizvodi, umaci, namazi i paštete, sirevi, žitne pahuljice, keksi i grickalice) čine više od 70 posto unosa „skrivenih soli“, odnosno natrija, čija prekomjerna količina u organizmu povećava krvni tlak i pridonosi razvoju srčanih oboljenja.

U prevenciji, kao i u liječenju kardiovaskularnih oboljenja iznimno je važna tjelesna aktivnost. Preporuke navode svakodnevno 60 minuta kretanja, pri čemu nije važno je li riječ o šest puta po 10 minuta ili 10 puta po šest minuta kretanja. No, ne smije se zanemariti ni dovoljno sna, kao ni dnevni odmor i antistresne aktivnosti.

Kardiovaskularna funkcija, uključujući upalne bolesti perifernih arterija i glavne koronarne funkcije područja su kojima su znanstvenici i njihova istraživanja dali iznimnu pozornost. Naime, omega-3 masne kiseline pokazale su se kao važan terapijski koncept u liječenju KV oboljenja, gdje dodatno djeluju i protiv zgrušavanja krvi i nastajanja krvnih ugrušaka koji mogu dovesti do srčanog i moždanog udara. No, odgovarajući unos EPA i DHA masnih kiselina redovitom prehranom nije jednostavno ostvariti. Da bismo omjer poželjnih omega-3 masnih kiselina u prehrani doveli na što povoljniju razinu u odnosu na omega-6 koje svakodnevno više konzumiramo, prehrana treba biti bogata izvorima omega-3 koje se uglavnom nalaze u plavoj ribi i morskim algama koje, prema posljednjim istraživanjima, nisu baš česte na našem jelovniku. Stoga se preporučuju dodaci prehrani koji će svakodnevno osigurati dostatan unos omega-3.