Srce - organ ljubavi i života

"Srce je bogatstvo koje se ne prodaje i ne kupuje nego se poklanja", izreka je slavne umjetnice Sarah Bernhardt. Shakespeare je često pisao o slomljenom srcu, govoreći: "Izrazi svoju bol riječju! Bol koja ne govori, guši puno srce dok ne pukne".

I drevni Kinezi vjerovali su da u srcu živi sreća, Egipćani su ga smatrali središnjim organom osjećaja i inteligencije, Rimljani vjerovali da u njemu stanuju ljubav, hrabrost i tuga, a turski ratnici govorili: "U srcu svakog čovjeka skriven je lav." 

No, u školi smo učili da srce ipak nije misteriozno, nego je specijalni mišićni organ koji radi kao pumpa i upravlja tjelesnom mrežom arterija, vena i kapilara, to jest krvotokom.

Kako je srce građeno

Unutrašnjost srca čine četiri komore: dvije pretklijetke i dvije klijetke, koje stezanjem (kontrakcijom) izbacuju krv u velike arterije tijela, a opuštanjem mišića u srce vraća se venska krv iz velikih vena tijela.

Mehanizmom stezanja i opuštanja mišića, uz pomoć srčanih zalistaka na otvorima iz pretklijetki u klijetke, pregrade između desne i lijeve strane srca i uigranom akcijom specijaliziranoga provodnog mišićja, srce radi bez prestanka. I sve teče uigrano dok god smo zdravi.

Impresivna fiziologija srca

Znate li da naše srce svaki dan učini oko 100.000 otkucaja? To znači da, ako prosječno doživimo 75 godina, ono za to vrijeme otkuca 2,5 bilijuna puta. Odgovoran je to zadatak za tako mali organ, koji teži od 250 do 400 grama, a veličine je dviju šaka u odraslih, odnosno jedne šake u djece.

Srce "sjedi" na mišićju ošita, smješteno između plućnih krila i zaštićeno rebrima, kralješcima i prsnom kosti. Tijekom svakog otkucaja u krvotok "tjera" po 75 ml krvi, tako da u zatvorenoj ruti od arterija, preko arteriola i vena do kapilara i venula godišnje cirkulira oko 2,7 milijuna litara krvi, u ukupnoj dužini većoj od 96.000 kilometara.

Da je sve u redu, znamo osluhnemo li tonove srca na prednjoj prsnoj stijenci - prvi ton odgovara sistoli (kontrakciji srčanog mišića), a drugi dijastoli (relaksaciji srčanog mišića). Ukaže li se potreba za bržim ili sporijim radom, srce će ubrzati ili usporiti s otkucajima, za što je odgovoran autonomni živčani sustav, čiji će jedan dio srcu poslati poruku da uspori, a drugi da ubrza.

Na ravnotežu živčano-srčanih impulsa mogu utjecati brojni čimbenici. Neki koji stižu iz središnjega živčanog sustava mogu biti emotivno uvjetovani, ili pak uzrokovani stresom, naporima, bolešću, poremećajem koncentracije bioaktivnih tvari (poput iona kalcija, kalija, natrija ili magnezija, hormona, neurotransmitera i slično).

Krvni tlak je mjera pritiska krvi na unutarnju stijenku arterija. Izražava se kao sistolički i dijastolički tlak te mjeri tlakomjerom. Iako se njegove vrijednosti razlikuju kod iste osobe u različito doba dana i u različitim okolnostima, općenito se smatra povišenim ako sistolički prelazi 140, a dijastolički 90 mm Hg.

Srčane bolesti - javnozdravstveni problem

Uz karcinome, srčane bolesti su, nažalost, najčešći uzrok smrti u razvijenim zemljama svijeta, ali i kod nas (aritmije, ateroskleroza, aneurizme, kardiomiopatije, tromboza, angina pektoris, srčani udar..., uzrokuju više od 30 posto svih smrti).

Srce sve češće obolijeva, u oba spola, i to zbog posljedica ubrzanog i stresnog života, kao i zbog različitih bolesti koje ga zahvaćaju. Poremećaj može zahvatiti srčani mišić, zaliske, arterije koje krvlju opskrbljuju samo srce, kao i one koje iz njega izlaze, njegov provodni sustav i srčanu ovojnicu.

Bolesti i poremećaje srčano-žilnog sustava moguće je liječiti različitim kategorijama lijekova (acetilsalicilna kiselina, beta-blokatori, antilipemici, ACE inhibitori, anksiolitici itd.), a u složenijim slučajevima i kirurškim zahvatom (od premosnice preko ugradnje novog zaliska do transplantacije). No, naglasak je svakako na prevenciji, kako bi se pojava poremećaja, odnosno bolesti, barem odgodila, ako ne i spriječila.

Kad govorimo o prevenciji bolesti, naglasak je na promjeni životnog stila te uvođenju zdravih dijetetskih navika i redovitog kretanja, odnosno vježbanja.

Činjenica je da je već samom promjenom stila života moguće eliminirati brojne rizične čimbenike, a to uključuje prestanak pušenja, regulaciju krvnog tlaka, razine kolesterola i šećera, promjenu prehrambenih navika, održavanje optimalne tjelesne težine, vježbanje i kontrolu stresa. Lijekovima treba pribjeći tek ako navedene mjere nisu dale očekivan rezultat.

Statistike upozoravaju da većina nas vježba premalo, neredovito i nekvalitetno. Vježbamo prosječno 30 minuta tjedno, a stručnjaci preporučuju umjerene aerobne vježbe najmanje dva i pol sata tjedno. Za neredovito vježbanje uvijek imamo spremne "tanke" izlike, izvlačeći se obvezama, premorenošću, neispavanošću, ili si jednostavno kažemo da nismo u formi. No, da bismo stekli naviku, treba biti ustrajan u tome da nam vježbanje postane svakodnevna rutina. 

No, nije samo u tome problem. Griješimo i na druge načine - vježbamo bez plana, nemamo jasan algoritam kako doći do cilja, a često ni jasno postavljen cilj - koliko ćemo na nečemu raditi, do koje mjere, kojim danom, gdje i u kojem vremenu, koliko minuta, koje vježbe... Stoga, uzmite papir i olovku i sastavite plan vježbanja.

S ciljem što boljeg upravljanja stresom, odaberite pet načina opuštanja koji vas vesele i svaki dan si priuštite drukčiji način te barem pola sata dnevno opušteno uživajte ili meditirajte. 

Ako ste već preživjeli/preboljeli srčanu bolest, odnosno imali operaciju srca, zatajenje, trombozu, premosnicu i slično, ne ustručavajte se tražiti rehabilitaciju i pomoć fizijatra i/ili aromaterapeuta. Koristite besplatne fitness aplikacije koje vam omogućuju praćenje rada srca na mobitelu ili tabletu dok vježbate, hodate ili trčite.

Kako često i mršavimo bez plana, uputno je složiti jelovnik za cijeli tjedan, pri čemu treba voditi računa o ravnoteži unosa svih potrebnih nutrijenata. Obogatite obroke voćem i povrćem s puno vlakana, uz barem četiri do šest čaša obične vode dnevno, između obroka, a dan započnite limunadom bez šećera. Konzumirajte zdrava ulja i masnoće (maslinovo, bučino, laneno), jedite ribu bogatu omega-3 masnim kiselinama, a ako ste slabokrvni, jednom tjedno si priuštite biftek. Alkohol konzumirajte umjereno. Uz jelo je korisno popiti decilitar crvenog vina, jer sadrži resveratrol koji djeluje protuupalno na stijenke krvnih žila.

Za zdravlje srca i krvnih žila bitna je i kvaliteta sna. Stoga si priuštite barem sedam sati kvalitetnog sna u tamnoj i prozračenoj sobi ugodne temperature.

I što više se smijte, jer smijeh uravnotežuje hormone stresa, smanjuje upalu stijenki arterija i povećava razinu HDL-a (dobrog kolesterola), a njegov pozitivan učinak traje i do 24 sata.

Posljednjih godina znanstvenici ističu kako je za pravilno funkcioniranje živčanog i mišićnog tkiva, ali i očuvanje koštanog sustava i zubnog dentina, osim vitamina D i kalcija, od izuzetne važnosti i opskrba magnezijem, kojeg liječnici naturopati nazivaju čudesnim mineralom zdravlja. Rezultati novijih studija upućuju na to kako manjak magnezija u tijelu može ubrzati razvoj bolesti srca, pa i smrt, odnosno da je magnezij jedan od ključnih minerala za zdravlje srca i krvnih žila.

I poznata liječnica i naturopatkinja, dr. Carolyn Dean, u svojoj knjizi "Magnesium Miracle" piše o važnosti redovitog uzimanja magnezija za očuvanje funkcije srčanog mišića. Upozorava kako bolestima srca, osim starenja, stresa, loše prehrane i nezdravih navika, osobito pogoduje gubitak prirodne elastičnosti arterija, kojima se zbog nastanka aterosklerotskih plakova smanjuju gibljivost i promjer, zbog čega kroz njih teče smanjena količina krvi, uz posljedično smanjen dotok kisika u tkiva. To se događa postupno i tiho, bez vidljivih ranih simptoma, što je i razlog zašto se ateroskleroza često otkrije tek kad su žile već prilično sužene, odnosno osoba preživi infarkt ili lakši moždani udar, odnosno krvarenje u mozak.

Očuvanju elastičnosti krvnih žila pomaže i magnezij, odnosno njegova zaštitna uloga u regulaciji visokog krvnog tlaka, posebice u osoba koje imaju višak kalcija.

Uz to, magnezij ima i povoljno protuupalno djelovanje na upalne promjene u stijenci arterija koje češće nastaju u osoba s pojačanim taloženjem kalcija na ateroskleroske plakove.

U svjetlu ovih spoznaja, kao i činjenice da istraživanja u Njemačkoj dokazuju manjak magnezija u više od 40 posto osoba starijih od 18 godina, odnosno da je u 85 posto oboljelih od infarkta u SAD-u također dokazan manjak magnezija, nameće se zaključak da je neke srčane bolesti današnjice daleko lakše spriječiti nego liječiti. Stoga se kao preventivna mjera i zdrava navika koju valja njegovati preporučuje i unos dovoljnih količina magnezija. O ovom čudesnom mineralu više možete pročitati u knjizi Carolyn Dean pod nazivom "Invisible minerals"