Angina pektoris - uzroci, simptomi i liječenje

Bolesti i stanja / Unutarnje bolesti Carmen Rivier-Zurak dr. med.

Angina pektoris je bol ili nelagoda u prsima koja je simptom i znak upozorenja na postojanje bolesti koronarnih (srčanih) arterija, a može imati i druge uzroke

Što je angina pektoris?

Angina ili angina pektoris je bol ili osjećaj nelagode u prsima koja se javlja kada srce ne prima dovoljno krvi bogate kisikom. Kao rezultat smanjene opskrbe krvlju, srce može kucati brže i jače kako bi dobilo više krvi, uzrokujući primjetnu bol.
 
Bol se obično javlja kao posljedica tjelesnog napora, no može se javiti i uslijed jakog emocionalnog stresa, naglog izlaganja hladnoći, obilnog obroka, pretjerana pušenja i konzumiranja alkohola, spolnog odnosa, ružnih snova ili naglih promjena vremenskih prilika
 
Angina nije bolest nego simptom i znak upozorenja na postojanje bolesti koronarnih (srčanih) arterija, ali može imati i druge uzroke. Stoga je važno prepoznati je kako bi se moglo brzo i primjereno djelovati, jer ako se počne liječiti na vrijeme, ne bi trebala napredovati u srčani udar (infarkt miokarda).
 
U ovisnosti o simptomima, njihovoj težini i aktivnostima koje ih pogoršavaju, razlikujemo nekoliko vrsta angine.
 
Stabilna angina (angina pektoris)

Odnosi se na kratku bol ili nelagodu u prsima koja dolazi i odlazi u predvidljivim obrascima - svaki put ima isti uzrok, svaki put traje jednako dugo, događa se redovito i može se doživljavati mjesecima ili godinama. Obično traje oko pet minuta, a odmor ili lijekovi često ublažavaju simptome.

Javlja se kada srčani mišić treba više kisika nego inače (hladnoća, vježbanje, jake emocije), ali ga u danom trenutku ne dobiva zbog bolesti srca. Smatra se privremenom boli u prsima koja na kraju može dovesti do akutnog koronarnog sindroma..

Stabilna angina može prijeći u nestabilnu anginu, a znakovi koji na to upućuju uključuju bol u prsima koja se događa u mirovanju, traje najmanje 15 minuta i ne nestaje nakon uzimanja nitroglicerina (moguće je da će biti potrebna veća doza nitroglicerina nego inače da se ublaži).
 
Nestabilna angina (predinfarktno stanje)

Vrsta je angine (bol u prsima) koja ne slijedi uobičajeni obrazac i nepredvidiva je. Javlja se uz blagu tjelesnu aktivnost ili bez upozorenja tijekom odmora pa čak i spavanja. Traje duže nego inače, češće se javlja, ne reagira dobro na terapiju angine i s vremenom se može pogoršati.

Ovo je opasna vrsta angine koja, ako se ne liječi, izlaže velikom riziku od srčanog udara. Mnoge osobe koje dožive srčani udar obično imaju nestabilnu anginu, iscrpljenost i otežano disanje danima ili tjednima prije nego što se dogodi srčani udar.
 
Mikrovaskularna angina

Nedavno je otkrivena vrsta angine, koja se češće javlja kod žena. Prije se nazivala srčani sindrom X. Uzrokuje je mikrovaskularna bolest koja utječe na najmanje ogranke koronarne arterije, iako nema vidljivih blokada u koronarnim arterijama. Osim bolova u prsima, može se javiti umor, slabost, problemi sa spavanjem ili otežano disanje.

Mikrovaskularna angina ima tendenciju biti upornija od stabilne angine i često traje duže od 10 minuta, a ponekad i duže od 30 minuta. Može se liječiti nekim od istih lijekova koji se koriste za anginu pektoris
 
Prinzmetalova angina (varijantna angina, angina inversa ili vazospastična angina)

Rijetka je vrsta angine koju karakterizira bol u prsima ili osjećaj nelagode koji se javljaju iznenada, gotovo samo u stanju mirovanja, obično između ponoći i osam sati ujutro, i može se širiti u glavu, rame ili ruku.

Karakteristične su ponavljajuće epizode boli koje traju oko pet do 15 minuta po epizodi, moguće i dulje. Epizode imaju tendenciju formiranja uzorka. Povezani simptomi uključuju znojenje, mučninu i/ili vrtoglavicu. Nakon uzimanja lijekova nastupa olakšanje simptoma.

Uzrokuje je grč (spazam) koronarnih (srčanih) arterija i posljedični nedostatak kisika u srčanom mišiću. Ako se produlji, može uzrokovati oštećenje srčanog mišića.

Mogući okidači uključuju izloženost hladnoći, stres, lijekove, pušenje ili korištenje kokaina. Također se javlja i kod ljudi koji imaju druga stanja koja su povezana s grčevima krvnih žila, kao što su migrena i Raynaudov sindrom. Pogađa i muškarce i žene.

Od pomoći mogu biti lijekovi kao što su blokatori kalcijevih kanala, koji pomažu proširiti koronarne arterije i spriječiti spazam.


 
Ludwigova angina vrsta je angine koju zapravo uzrokuje apsces zuba i nije povezana sa srcem.

Što uzrokuje anginu pektoris?

Angina pektoris javlja se u trenutku kada srčani mišić (miokard) ne dobiva dovoljno krvi i kisika. Nedovoljna opskrba krvlju naziva se ishemija.
 
Nekoliko je razloga zašto koronarne (srčane) arterije ne omogućavaju srcu dovoljnu opskrbu krvlju.
 
Bolest koronarnih arterija

Ovo je najčešći uzrok angine. S vremenom dolazi do taloženja masnih naslaga ili ateroma na unutarnoj stijenci koronarnih arterija, što dovodi do njihova sužavanja ili otvrdnuća (ateroskleroza).

Kod tjelesnog napora pojačava se protok krvi u krvnim žilama i potreba za kisikom. Ako je jedna od koronarnih arterija sužena, krv ne prolazi kako treba pa nedostatak kisika u srčanom tkivu potiče prolaznu srčanu bol sličnu grču. U početku, ako je masna naslaga manja i arterija manje sužena, bol se manifestira samo tijekom fizičkog napora - to su napadaji angine pektoris.

No, s vremenom ta naslaga raste, arterija se sve više sužava i može doći do njezina potpuna začepljenja. Bol koja se tada javi (ali i u stanju mirovanja) prouzrokovana je potpunim nedostatkom kisika u srčanom mišiću kada se javlja srčani udar ili infarkt miokarda.
 
Koronarna mikrovaskularna bolest

Ovo je stanje u kojem dolazi do oštećenja stijenke sićušnih krvnih žila koje se granaju iz koronarnih arterija. Češće je kod žena u usporedbi s muškarcima.
 
Spazam koronarne arterije

Grč ili spazam koronarne arterije privremeno ograničava dotok krvi što rezultira nedostatkom kisika u srčanom mišiću. Spazam se može javljati i ako ne postoji bolesti koronarnih arterija.
 
 
 
Manje uobičajeni uzroci boli u prsima uključuju:

  • začepljenje glavne plućne arterije (plućna embolija)
  • povećano ili zadebljano srce (hipertrofična kardiomiopatija)
  • suženje aortalnog zaliska (aortalna stenoza)
  • upala srčane ovojnice (perikarditis)
  • pucanje stijenke aorte, najveće arterije u tijelu (disekcija aorte).

Čimbenici rizika za anginu pektoris

Mnogo je čimbenika rizika koji povećavaju vjerojatnost za anginu: neki povećavaju rizik od srčanih problema koji izravno uzrokuju anginu (poput bolesti koronarnih arterija), dok drugi ograničavaju koliko krvi bogate kisikom stiže do srca (npr. anemija). A postoje i čimbenici rizika na koje nije moguće utjecati, poput starenja.


 

  • Obiteljska povijest bolesti srca. Važno je informirati liječnika ako majka, otac, brat ili sestra imaju bolest srca ili su imali srčani udar.
  • Povećanje dobi. Angina je najčešća kod odraslih u dobi od 60 godina i starijih.
  • Upotreba duhana. Pušenje, žvakanje duhana i dugotrajna izloženost pasivnom pušenju mogu oštetiti unutarnju stijenku arterija, omogućujući nakupljanje naslaga kolesterola.
  • Dijabetes. Pridonosi povećanju razine kolesterola i ubrzava proces ateroskleroze.
  • Visoki krvni tlak. S vremenom oštećuje arterije ubrzavajući otvrdnjavanje njihov unutarnje stijenke.
  • Visoki kolesterol ili trigliceridi. Previše lošeg kolesterola (lipoproteina niske gustoće, LDL) u krvi može uzrokovati sužavanje arterija. Nezdrava je i visoka razina triglicerida u krvi.
  • Ostala zdravstvena stanja. Kronična bolest bubrega, bolest perifernih arterija, metabolički sindrom ili povijest moždanog udara povećavaju rizik od angine.
  • Nedovoljna tjelesna aktivnost. Neaktivan način života pridonosi visokom kolesterolu, visokom krvnom tlaku, dijabetesu tipa 2 i pretilosti.
  • Pretilost. Prekomjerna tjelesna težina otežava rad srca u opskrbi tijela krvlju.
  • Emocionalni stres. Previše stresa i ljutnje mogu povisiti krvni tlak. Valovi hormona koji nastaju tijekom stresa mogu suziti arterije i pogoršati anginu.
  • Lijekovi. Lijekovi koji stežu krvne žile, poput nekih lijekova protiv migrene, mogu izazvati Prinzmetalovu anginu.
  • Zlouporaba droga. Kokain i drugi stimulansi mogu izazvati grčeve krvnih žila i izazvati anginu.
  • Niske temperature. Izlaganje niskim temperaturama može izazvati Prinzmetalovu anginu.
  • ​Neodgovarajuća prehrana. Određenu ulogu može imati i prehrana bogata zasićenim mastima, trans mastima, šećerom, natrijem ili rafiniranim ugljikohidratima.

Tko je u opasnosti od angine pektoris?

Općenito govoreći, najrizičnije skupine su muškarci stariji od 40 godina i žene starije od 50 godina.

Iako kažu da žene od kardiovaskularnih bolesti štite njihovi hormoni, današnji način života (pušenje, stres...) čini ih podložnima toj vrsti bolesti u jednakoj mjeri kao i muškarce. Ako se slabo kreću, puno puše i ne paze na prehranu, mogu oboljeti i mlađe osobe, u dvadesetoj ili tridesetoj godini života.
 
Anginom može rezultirati sve što uzrokuje da srčani mišić treba više krvi i kisika, osobito ako već postoji suženje.
 
Situacije koje mogu izazvati anginu uključuju:

  • tjelesnu aktivnost
  • emocionalni stres
  • ekstremnu hladnoću ili vrućinu
  • teške obroke
  • pijenje previše alkohola
  • pušenje cigareta.

Angina pektoris - simptomi

Simptomi angine pektoris uključuju bol i nelagodu u prsima. Neugoda obično počinje iza prsne kosti, no ponekad nije moguće točno locirati odakle dolazi bol.
 
Može se očitovati i kao osjećaj težine, stiskanja ili probadanja u prsima, lijevoj ruci ili donjoj čeljusti.
 
Bol se također može pojaviti u gornjem dijelu leđa, objema rukama, vratu ili ušnim resicama.
 
Katkad je bol atipična i može se očitovati u vidu probavnih smetnji.
 
Nedostatak kisika u srcu može uzrokovati i druge simptome, poznate kao „ekvivalenti angine“, koji se ne osjećaju u prsima, a uključuju umor i slabost, mučninu ili povraćanje, kratkoću daha i/ili jako znojenje.
 
Bol obično traje desetak minuta i ublaži se odmorom ili uzimanjem propisanih lijekova za srce, poput nitroglicerina.
 
Ozbiljnost, trajanje i vrsta angine mogu varirati. Novi ili drugačiji simptomi mogu signalizirati opasniji oblik angine (nestabilna angina) ili srčani udar. Stoga je važno zabilježiti obrazac simptoma - što uzrokuje bol u prsima, kakav je osjećaj, koliko dugo traje i ublažava li lijek bol.
 
Ako se simptomi angine naglo promijene ili se dogode tijekom odmora ili se počnu nepredvidivo javljati, treba pozvati hitnu pomoć jer postoji vjerojatnost srčanog udara.
 
Angina pektoris kod žena
 

 
Dok muškarci često osjećaju klasične simptome angine poput bolova u prsima, vratu i ramenima, simptomi angine kod žena mogu se razlikovati od klasičnih simptoma i biti uzrokom zakašnjelog liječenja.
 
Bol u prsima (poput pritiska ili stiskanja) čest je simptom kod žena s anginom, ali ne mora biti jedini ili najčešći simptom. Žene također mogu imati simptome kao što su:

  • nelagoda u vratu, čeljusti, zubima ili leđima
  • mučnina, povraćanje
  • otežano disanje, kratkoća daha
  • probadajuća bol umjesto pritiska u prsima
  • bol u želucu (trbuhu).

Kada posjetiti liječnika

Ako bol u prsima traje dulje od nekoliko minuta i ne nestaje nakon odmora ili uzimanja lijekova za anginu, to može biti znak da je u pitanju srčani udar. U tom slučaju odmah potražite liječničku pomoć.
 
Ako je dijagnosticirana stabilna angina (angina pektoris) i ona se pogorša ili promijeni, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
 
Ako je nelagoda u prsima novi simptom, koji do tada nije bio izražen, važno je posjetiti liječnika kako bi se utvrdio uzrok i propisalo odgovarajuće liječenje.

Komplikacije angine pektoris

Najopasnija komplikacija je srčani udar (infarkt miokarda).
 

 
Znakovi upozorenja i simptomi srčanog udara:

  • pritisak, punoća ili stiskajuća bol u središtu prsnog koša koja traje dulje od nekoliko minuta
  • bol koja se širi do ramena, ruke, leđa ili čak zuba i čeljusti
  • nesvjestica
  • nadolazeći osjećaj propasti
  • sve češće epizode boli u prsima
  • mučnina i povraćanje
  • kontinuirana bol u gornjem dijelu trbuha
  • kratkoća daha
  • znojenje.


Ako postoji bilo koji od ovih simptoma, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Dijagnostika angine pektoris

Ako osjetite bilo kakvu bol u grudnom košu, odmah se javite liječniku, koji će vas uputiti na savjetovanje s kardiologom.
 
Kardiološki pregled, kao i svaki drugi, započinje uzimanjem anamnestičkih podataka o simptomima, čimbenicima rizika i obiteljskoj povijesti bolesti, nakon čega slijedi fizikalni pregled i mjerenje krvnog tlaka u stanju mirovanja i u stanju fizičkog napora.
 
U ovisnosti o dobivenim podacima slijede daljnje pretrage koje mogu uključivati:
  • elektrokardiogram (EKG) - mjerenje električne aktivnosti i ritma srca
  • krvne pretrage - mjerenje razine troponina, proteina koji se oslobađaju u slučaju oštećenja srčanog mišića; kompletna krvna slika; razina masnoća i šećera; razina CRP-a; metabolički testovi itd.
  • test opterećenja (ergometrijsko testiranje na biciklu ili pokretnom sagu) - vrsta testiranja kojim se, pod liječničkim nadzorom, postupnim fizičkim opterećenjem izazivaju subjektivni (pojava boli) i objektivni znakovi ishemije srčanog mišića (EKG promjene). Ako je ergometrijski nalaz pozitivan (bolovi i promjene na EKG-u), preporučuje se snimanje koronarnih arterija (koronarografija) kako bi se utvrdio stupanj njihova suženja.
  • slikovne pretrage
    • rendgenska snimka prsnog koša - može isključiti moguće druge uzroke bolova u prsima, poput bolesti pluća
    • ultrazvuk srca (ehokardiogram) - koristi zvučne valove za stvaranje slika srca u pokretu i mjerenje protoka krvi kroz srce
    • kompjutorizirana tomografija srca (CT) - može pokazati je li srce uvećano ili je li neka srčana arterija sužena
    • magnetna rezonancija srca (MRI) - prikazuje detaljnu strukturu srca i krvnih žila pomoću magnetskog polja i radiovalova
  • koronarna angiografija (koronarografija) - invazivna je pretraga koja je dio postupaka poznatih kao kateterizacija srca i predstavlja kontrastno rendgensko snimanje unutrašnjosti krvnih žila srca. Putem katetera, koji se uvodi u krvnu žilu na ruci ili preponama, dolazi se do arterije u srcu i ubrizgava se boja koja omogućava da se srčane arterije jasnije vide na rendgenskoj snimci (angiogram).
 
Koronarna angiografija (koronarografija) - stenoza desne koronarne arterije

Angina pektoris - liječenje

Ciljevi liječenja angine su smanjiti učestalost i ozbiljnost simptoma te smanjiti rizik od srčanog udara i smrti. Liječenje može biti vrlo uspješno ako se odmah započne.
 
U slučaju nestabilne angine ili bolova koji se razlikuju od uobičajenih potrebna je hitna medicinska intervencija.
 
Opcije liječenja angine uključuju promjene načina života, lijekove i kirurške postupke, pojedinačno ili u kombinaciji
 
Prirodno liječenje - promjena načina života

Uvođenjem određenih promjena u stilu života moguće je postići bolje zdravlje srca i spriječiti anginu pektoris. U tom smislu preporuke su sljedeće:

  • izbjegavati pušenje i sve duhanske proizvode, kao i izlaganje pasivnom pušenju
  • zdravije i raznovrsnije jesti - smanjiti unos zasićenih masti, trans masti, šećera i natrija. DASH dijeta i mediteranska dijeta dobre su opcije. Saznate više o prehrani za zdravo srce.
  • pronaći načine za upravljanje stresom - meditacija, joga, pisanje dnevnika itd.
  • održavati zdravu težinu - po potrebi zatražiti i liječnički savjet
  • upravljati čimbenicima rizika za bolest koronarnih arterija - uključuje visoki krvni tlak, visoki kolesterol, visoke trigliceride i dijabetes
  • više se kretati - baviti se sportom (odabrati aktivnost prema osobnim preferencijama), pokušati vježbati barem 150 minuta (2,5 sata) svaki tjedan.

 

 
Lijekovi

Ako promjena načina života (poput zdrave prehrane i tjelovježbe) ne poboljšaju zdravlje srca i ne ublaže anginozne bolove, možda će biti potrebni lijekovi. Lijekovi za kontrolu visokog krvnog tlaka mogu pomoći u kontroli angine. Njihov cilj je smanjiti krvni tlak i razinu kolesterola, usporiti otkucaje srca, opustiti krvne žile, smanjiti opterećenje srca i spriječiti stvaranje krvnih ugrušaka.

Medikamentozno liječenje angine može uključivati sljedeće grupe lijekova:

  • Nitrati. Često se koriste za liječenje angine. Opuštaju i šire krvne žile što poboljšava protok krvi kroz srce. Najčešći oblik nitrata koji se koristi za liječenje angine je nitroglicerin, vazodilatator brzog djelovanja, koji se stavlja pod jezik. Nitroglicerin počne djelovati za jednu do dvije minute, a djelovanje traje desetak minuta. Liječnik može preporučiti uzimanje nitrata prije aktivnosti koje obično izazivaju anginu (kao što je vježbanje) ili na dugoročnoj preventivnoj osnovi. Bolesnik bi uvijek uza sebe trebao imati lingvalete ili sublingvalni sprej nitroglicerina.
    Ako unatoč uzimanju nitroglicerina bolovi ne prestaju, potrebno je potražiti hitnu medicinsku pomoć jer postoji opasnost od akutnoga srčanog udara.
  • Blokatori kalcijevih kanala (antagonisti kalcija). Opuštaju i šire krvne žile kako bi poboljšali protok krvi.
  • Beta blokatori. Usporavaju frekvenciju srca tako da srce kuca sporije i slabije, što smanjuje potrebe ishemičnoga srčanog mišića za kisikom i hranjivim tvarima. Također opuštaju krvne žile, što poboljšava protok krvi.
  • Acetilsalicilatna kiselina. Smanjuje zgrušavanje krvi i olakšava protok krvi kroz sužene srčane arterije Sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka može smanjiti rizik od srčanog udara. Osim u slučaju kontraindikacija, preporučuje se svakodnevno uzimanje 75-300 mg acetilsalicilatne kiseline. Nije uputno uzimati je svakodnevno bez prethodnog razgovora s liječnikom.
  • Lijekovi za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka (antikoagulantni lijekovi, antitrombocitni lijekovi) - smanjuju mogućnost sljepljivanja trombocita i stvaranja krvnih ugrušaka. Mogu se preporučiti ako se ne uzima acetilsalicilatna kiselina.
  • Statini. Najvažniji su lijekovi iz skupine hipolipemika, lijekova koji smanjuju razinu kolesterola u krvi i preveniraju aterosklerozu. Djeluju na način da blokiraju tvar koja je tijelu potrebna za stvaranje kolesterola. Kako je visoki kolesterol čimbenik rizika za bolesti srca i anginu, ovi lijekovi pomažu u sprječavanju začepljenja krvnih žila.
  • Ostali lijekovi za krvni tlak. Ostali lijekovi za snižavanje krvnog tlaka uključuju inhibitore angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE) ili blokatore angiotenzin II receptora (ARB).
  • Lijekovi koji se koriste posebno za liječenje angine.
 

 
Kirurški postupci

Ako promjene načina života, lijekovi ili druge terapijske opcije ne umanjuju anginozne bolove, možda će biti potreban invazivni zahvat.

Zahvati i postupci koji se koriste za liječenje angine i bolesti koronarnih arterija uključuju ugradnju stenta i ugradnju koronarne premosnice.

Angioplastika sa stentiranjem. Postupkom kateterizacije srca posebnim kateterom stiže se do sužene srčane arterije i na mjesto suženja umeće se sićušni balon. Balon se napuhuje kako bi se arterija proširila, a zatim se obično umetne mala žičana mreža (stent) kako bi arterija ostala otvorena. Ovaj postupak poboljšava protok krvi u srcu, smanjujući ili eliminirajući anginu. Može biti dobra opcija liječenja za osobe s nestabilnom anginom ili u slučajevima kada promjene načina života i lijekovi ne liječe učinkovito kroničnu stabilnu anginu.
 
Angioplastika s ugradnjom stenta (ilustrativni prikaz)


Operacija na otvorenom srcu (koronarna arterijska premosnica, bypass). Tijekom operacije premosnice koronarne arterije, vena ili arterija iz nekog drugog dijela tijela koristi se za premošćivanje začepljene ili sužene srčane arterije. Operacija premosnice povećava dotok krvi u srce. To je opcija liječenja nestabilne angine i stabilne angine koja nije reagirala na druge tretmane.

Što možete učiniti kod kuće za liječenje angine pektoris?

U razgovoru s liječnikom o tome kako kontrolirati anginu u svakodnevnom životu dobit ćete savjete na temelju vrste angine koja je u pitanju i njezina uzroka.
 
Neki opći savjeti uključuju:

  • vodite dnevnik epizoda angine - redovito zapisujte datum i vrijeme napada, kakav je bio osjećaj, moguće okidače (aktivnosti, emocije, vrijeme itd.), razinu boli na ljestvici od 1 do 10. Dnevnik svakako dajte liječniku na uvid
  • trebate znati kada pozvati hitnu pomoć - dokazano je da mnogi od tih lijekova smanjuju ili uklanjaju simptome postojeće angine
  • uzimajte propisane lijekove za liječenje angine
  • pokušajte izbjeći okidače koji dovode do napada angine
  • razgovarajte s liječnikom o tome koje su aktivnosti za vas sigurne.


Iako će biti potrebne neke korekcije u smislu izbjegavanja okidača koji bi mogli izazvati napad i nezdravih životnih navika, mnoge osobe mogu nastaviti svoju normalnu rutinu, s tim da trebaju stalno sa sobom imati lijek u slučaju napada angine. U svakom slučaju liječnik će dati smjernice na temelju individualne situacije.

Utjecaj vremenskih promjena na srčane bolesnike

Čovjek živi u različitim životnim okolnostima i pod neprestanim je utjecajem mnogih čimbenika izvana. Vremenske promjene, makar bile iznenadne i burne, kod zdravih osoba neće izazvati znatne promjene u organizmu i tada kažemo da reakcije prilagodbe organizma odgovaraju vremenskim promjenama.

S druge strane, neke zdrave osobe imaju smanjenu sposobnost prilagodbe na vremenske promjene (meteoropati). Kod njih izostaje odgovarajuća reakcija prilagodbe, zbog čega na različite načine „trpe“ promjenu vremena. U takvim uvjetima, nesvrsishodne reakcije posebno često će pokazivati bolesne osobe. To može pogoršati osnovnu bolest, izazvati komplikacije, pa i one s fatalnim ishodom.

Fiziološka sposobnost prilagodbe kod srčanih bolesnika, a osobito onih s koronarnom bolešću i starijih osoba, smanjena je zbog uznapredovale ateroskleroze krvnih žila. Zbog toga se kod njih češće javljaju neodgovarajuće i nesvrsishodne reakcije prilagodbe. U vrijeme naglih vremenskih promjena može doći do promjene krvnog tlaka i pulsa te acidobaznog statusa u organizmu, što može utjecati na stanje svijesti, pojavu bolova u prsima, pa i srčanog udara.

Ako nema znakova težeg oštećenja srca, srčani bolesnik ponaša se slično zdravim ljudima. Neke vremenske promjene, kao što su vrućina ili hladnoća, izravno utječu na srce i krvni tlak. Tako visoka temperatura zraka izaziva širenje krvnih žila (vazodilatacija), što može rezultirati padom krvnog tlaka i lupanjem srca, a stiskanje krvnih žila (vazokonstrikcija) na hladnoći može dovesti do pojave angine pektoris. Zato bolesnici s visokim krvnim tlakom, koji uzimaju lijekove za snižavanje povišenog krvnog tlaka i oni koji uzimaju diuretike, često tijekom vrućih ljetnih dana imaju potrebu za manjom dozom lijekova od uobičajene.

„Meteorološki stres“ zbog velike vrućine može biti provocirajući čimbenik kod bolesnika s uznapredovalom koronarnom bolešću, iako statistički podaci ne upućuju na veću smrtnost tijekom ljetnih mjeseci. Naime, smrtnost je znatno veća tijekom hladnijih mjeseci (oko 60 posto od listopada do ožujka) u odnosu na tople (oko 40 posto od travnja do rujna).


Izvor fotografija: Shutterstock
 

Datum objave članka: 9. 2. 2024.
izdvojeni proizvodi