U razgovoru s kardiologom

Bolesti srca i krvnih žila glavni su uzrok obolijevanja i smrtnosti, s tendencijom pojavljivanja kod sve mlađih dobnih skupina. Svakodnevica je obilježena stresom, jednim od najvažnijih čimbenika rizika za nastanak bolesti. Od ostalih čimbenika treba spomenuti pušenje, povišeni krvni tlak, povišenu razinu šećera i masnoća u krvi, sedentarni život, pretilost, nepravilnu prehranu, ali i nasljednu komponentu. Sve to dovodi do povišenja kardiovaskularnog rizika i razvoja koronarne srčane bolesti, srčanog i moždanog udara, te drugih oboljenja.

Kako bi se smanjila učestalost srčanožilnih bolesti, valja detektirati individualne čimbenike rizika i potom ih eliminirati u najvećoj mogućoj mjeri. U preventivne mjere svakako spada preventivni kardiološki pregled, koji bi trebalo obaviti jednom godišnje. Pritom se procjenjuje moguće kardiološko oboljenje ili rizik od njegova nastanka, što je posebno važno u slučaju genetske predispozicije za razvoj srčanožilne bolesti.

Osnovni kardiološki pregled započinje, kao i svaki drugi, razgovorom s pacijentom o razlogu neposredna dolaska, njegovim tegobama i ranijim bolestima, navikama, bolestima u obitelji i dr. Slijedi fizikalni pregled koji obuhvaća promatranje, palpaciju svih dijelova tijela, prema potrebi kuckanje tjelesnih šupljina, a svakako i slušanje srca i pluća. Standardni dio je i mjerenje krvnog tlaka, te snimanje 12-kanalnog elektrokardiograma (EKG), a danas bi neizostavan dio trebao biti i ultrazvučni pregled srca s obojenim doplerom.

Na temelju dobivenih podataka može se postaviti dijagnoza bolesti i započeti liječenje ili, što je češće, dobiveni podaci mogu biti nedostatni, pa je potrebno učiniti dodatne pretrage. Sve pretrage koje se izvode u kardiološkoj ordinaciji su neinvazivne, preko kože pacijenta.

Dakle, prilikom dolaska na pregled kardiologu u kardiološku ordinaciju, moguće je učiniti sljedeće neinvazivne pretrage:

• EKG/elektrokardiogram (svakako) - pretraga kojom se snimaju električni potencijali srca preko površine kože stavljanjem elektroda prema posebnom rasporedu izravno na kožu. To je osnovna pretraga kojom se dobiju podaci o srčanom ritmu, frekvenciji (broju srčanih udaraca), preskoku i lupanju srca, nepravilnom radu srca, blokovima, stanci u srčanom ritmu, te različiti drugi podaci važni za praćenje liječenja.
• ultrazvuk srca s obojenim doplerom (poželjno) - ova je pretraga "prozor" u srce, a gledaju se građa i funkcija srčanog mišića. Dijagnosticiraju se srčane greške, oštećenja srčanog mišića s gubitkom ili smanjenjem funkcije nakon srčanog infarkta, procjenjuje se snaga izbacivanja krvi, mjere se srčane šupljine i debljina srčanog mišića i još mnogi drugi parametri.
• 24-satni holter elektrokardiograma ili krvnog tlaka (u slučaju potrebe) - riječ je o posebnom elektroničkom snimaču koji cijelo vrijeme prati određene funkcije i pohranjuje podatke, koji se kasnije digitalnom obradom pretvaraju u EKG krivulje, tabele tlaka i dr. Omogućuje postavljanje dijagnoze svih poremećaja u stvaranju i provođenju srčanih impulsa, otkriva takozvanu nijemu anginu pectoris (bolest srčanih arterija bez tegoba), potencijalno smrtonosne aritmije ili registrira vrijednosti krvnog tlaka u ponavljanim mjerenjima tijekom nošenja. Snimač se montira na tijelo pacijenta i nosi tijekom uobičajenih aktivnosti 24 sata.
• i / ili test opterećenja na pokretnoj traci ili ergometrijsko testiranje (danas rijetko na biciklergometru) - izvodi se po posebnim protokolima radi postavljanja dijagnoze angine pectoris i aterosklerotske bolesti srca, procjene srčane aritmije, kretanja krvnog tlaka u opterećenju i snage srca kao pumpe.
• i / ili obojeni dopler duplex krvnih žila - služi za postavljanje dijagnoze bolesti arterija i vena, poput tromboze, embolije, suženja, začepljenja aterosklerotskim plakovima i dr.

Ostale neinvazivne kardiološke pretrage izvode se rjeđe.

Invazivne kardiološke pretrage (koronarografija, elektrofiziologija i druge), kod kojih se ulazi u tijelo različitim kateterima, izvode se u specijalno opremljenim kardiološkim laboratorijima, uglavnom u bolnicama. Izvode ih specijalisti internisti - kardiolozi uže obučeni u interventnoj kardiologiji, s timom najbližih suradnika, medicinskih sestara i inženjera medicinske radiologije. Takvi laboratoriji opremljeni su specijalnom opremom, od koje je rendgenski aparat (s C-lukom ili MS CT) osnovni dijagnostički dio.

Tijekom pretraga ulazi se u tijelo specijalnim kateterima kroz krvne žile do ciljnih mjesta (srčanih ili koronarnih arterija, dijelova desne pretklijetke, srčane pregrade i dr.). Svaka od tih dijagnostičkih metoda ima svoj rizik i moguće komplikacije, no nužno je napomenuti da su zanemarive i u rukama dobrog tima iznimno rijetke. Stoga se odluka o izvođenju svake pretrage temelji na procjeni nužnosti i koristi same pretrage u odnosu na izlaganje pacijenta svakom, pa i najmanjem riziku. Pritom se mora uzeti u obzir da se invazivnim pretragama podvrgavaju i bolesnici starije životne dobi, s raznim drugim bolestima, oni u stanju neposredne životne opasnosti, ali i oni bez drugih bolesti, mlađi i u dobroj tjelesnoj kondiciji. Svi ulaze u zbirni prosjek mogućih neželjenih događaja. U nastavku donosimo popis najčešćih invazivnih pretraga

Koronarografija
Predstavlja kontrastno snimanje koronarnih ili srčanih arterija s prikazom rendgenske slike na monitoru u "živom vremenu". Pretraga se najčešće izvodi uvođenjem katetera (debljine dva do tri milimetra) u arteriju u preponi. Iz nje se ulazi u aortu, odnosno ide se od periferije prema srcu. Prve grane aorte, nakon njezina izlaska iz srca, su upravo srčane ili koronarne arterije - lijeva i desna. Započinju kao maleni otvori, ušća u stijenci same aorte, i potom se granaju od površine srca prema njegovoj unutrašnjosti, u obliku gusto isprepletene mreže. Kateterom se uđe u ušće jedne, zatim i druge koronarne arterije. Potom se daje kontrast koji ispuni cijelu žilu i sve njezine ogranke, poput grana na stablu čiji je korijen aorta. Koronarografija se danas izvodi u posebnim okolnostima i uvođenjem katetera u arteriju na ruci, s istim načinom snimanja kao i nakon punkcije arterije u preponi. Kad se ne planira daljnje interventno liječenje (proširenje žile i stavljanje "stenta"), koronarografija se može napraviti davanjem kontrasta u venu na ruci, uz snimanje kompjutoriziranom tomografijom velikom brzinom, a to je takozvani multi slize pojedinačnih tankih slojeva koji se digitalnom obradom rekonstruiraju u pokretnu sliku. Pretraga se zove MS (multi slize) CT (kompjutorizirana tomografija) koronarografija. Daljnjom pomnom analizom koronarograma uočavaju se promjene na srčanim arterijama (suženja, začepljenja, raslojavanja) i potom odlučuje o daljnjem liječenju.

Elektrofiziološko ispitivanje
Služi za dijagnozu i liječenje poremećaja srčanog ritma i smetnji provođenja. Izvodi se uvođenjem specijalnih elektroda po standardiziranim protokolima u desnu pretklijetku iz vena u preponi. Pretraga se radi i pod kontrolom rendgenskog aparata na način da se kateterima programirano stimuliraju desna pretklijetka i klijetka te istodobno snima elektrokardiogram (EKG) iz unutrašnjosti srca. Na taj se način dijagnosticiraju različite aritmije, utvrđuje potreba ugradnje elektrostimulatora srca (pace makera), određuje se njegova vrsta i oblik stimulacije, procjenjuje utjecaj lijekova i dr.

Ostale rjeđe invazivne pretrage
U ovu grupu pretraga ubraja se kateterizacija srca, koja služi dijagnostici srčanih grešaka. Najčešće se radi uz koronarografiju, no može biti i samostalna pretraga.

Biopsija srčanog mišića provodi se dugačkom iglom prilikom praćenja transplantiranog srca, rijetko kod upala srčanog mišića ili sistemskih bolesti koje zahvaćaju srce.