Postoji li muški klimakterij?

Osjećate li gubitak snage, manje ste izdržljivi, nedostaje vam energije, libido (spolna želja) vam je smanjen, gubite na visini, ponestaje vam životnog poleta, bavljenje sportom više vam ne predstavlja zadovoljstvo, erekcija nije očekivana, primijetili ste učestalije zdravstvene teškoće, smanjeno vam je zanimanje za druženja izvan obitelji?

Ako ste dali pozitivan odgovor na većinu pitanja, imate ozbiljne znakove andropauze, koja označava smanjenje količine testosterona (muškoga spolnog hormona koji se stvara u testisima i nadbubrežnim žlijezdama, a utječe na djelovanje i razvoj mozga, kože, jetre, bubrega, kosti, koštane srži i spolnih organa) u tijelu. Kako se njegova količina nakon tridesete smanjuje po desetljećima za oko 10 posto, studije su dokazale da u pedesetim godinama života četvrtina muškaraca ima razinu testosterona koja može izazvati simptome andropauze. Uz prethodno navedene tegobe, manjak testosterona dokazano je povezan i s bolestima srčanog i krvožilnog sustava.

Andropauzu ne možemo u potpunosti uspoređivati s menopauzom, iako se počinju zbivati u sličnim životnim razdobljima, jer menopauza ima jasniju kliničku i laboratorijsku sliku, te mogućnost usmjerenije terapije. Stoga postavljanje dijagnoze i liječenje andropauze zahtijevaju multidisciplinarni pristup.

Ako muškarac primijeti tegobe, najprije se preporučuje posjet obiteljskom liječniku, koji će ga, uz opći pregled, uputiti i na tipične laboratorijske pretrage - mjerenje razine testosterona i njegove bioraspoložive frakcije, to jest slobodnog testosterona (donja granica vrijednosti testosterona pri kojoj se, ako postoje tegobe, preporučuje terapija dogovorno je 12 nmol/L). Imajući u vidu dnevni ciklus proizvodnje testosterona, razinu je uputno mjeriti u uzorku krvi izvađene između 8 i 11 sati ujutro. Ako je nalaz nejasan, test se preporučuje ponoviti uz analizu i takozvanog "slobodnog testoterona".

U muškaraca s erekcijskom disfunkcijom i smanjenim libidom, uz mjerenje razine testosterona, određuju se i vrijednosti gonadotropina (LH - luteinizirajućeg hormona i FSH - folikul stimulirajućeg hormona), prolaktina te kolesterola i triglicerida.

U procjeni subjektivnog stanja pacijenta koriste se i testovi za andropauzu, u kojima se postavljaju slična pitanja spomenuta na početku.

Nakon dobivanju nalaza, pacijenta valja uputiti na konzilijarni pregled urologu i/ili endokrinologu, koji će uz specijalistički klinički pregled učiniti i dodatne pretrage. Ako su prisutne izražene psihičke smetnje, pregled se upotpunjuje i mišljenjem psihijatra ili psihoterapeuta, a po potrebi i terapijom.

Nakon kliničkog pregleda te uvida u laboratorijske nalaze i rezultate dijagnostičkih pretraga, pacijentu se predlaže nadomjesna terapija testosteronom, koja se može primijeniti na nekoliko načina - lijekovima koji se uzimaju na usta (oralno), putem hormonskih flastera ili injekcije. Osnovni cilj te vrste terapije je postići zadovoljavajuću razinu testosterona, uz što ugodniju primjenu za pacijenta. Istraživanja su pokazala visok stupanj djelotvornosti, pouzdanosti i sigurnosti nadomjesne terapije testosteronom u većine ispitanika. To se prije svega odnosi na poboljšanje seksualne funkcije, pozitivne promjene u raspoloženju te osnaživanje fizičkih i misaonih sposobnosti muškarca u srednjoj i starijoj životnoj dobi.

S obzirom na specifičnost nadomjesne terapije nedostatka testosterona, valja obaviti prethodne preglede, jer u slučaju karcinoma prostate, novotvorine u dojci ili izraženih smetnji mokrenja zbog dobroćudnog povećanja prostate, kao i znatno povišenih vrijednosti kolesterola, liječenje nije dopušteno kako se ne bi pogoršala osnovna bolest.

U procjeni razloga za primjenu nadomjesne terapije testosteronom treba uzeti u obzir i eventualne kronične bolesti drugih organskih sustava, kod kojih je potreban dodatan oprez. Redovite urološke kontrole savjetuju su najčešće šest, osam i/ili deset tjedana nakon početka terapije, a zatim nakon tri, šest i 12 mjeseci od početka primjene terapije. Trajanje primjene lijeka ovisi o brzini poboljšanja simptoma, kao i normalizaciji vrijednosti muškoga spolnog hormona. Prve promjene očekuju se unutar šest do osam tjedana.

Ne treba zaboraviti ni opće preventivne mjere u održavanju psihofizičkog zdravlja (redovito vježbanje, izbjegavanje pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, dnevna konzumacija do tri litre tekućine, povećan unos bjelančevina, a smanjen unos masnoća, odabir hrane bogate cinkom i vitaminom B6), a svakako treba odlaziti na redovite godišnje liječničke preglede.

Međunarodna urološka udruženja, zatim ona koja okupljaju stručnjake iz seksualne medicine, kao i udruženja kojima je cilj obrada i praćenje fizičkog i psihičkog stanja muškaraca u srednjoj i starijoj životnoj dobi, andropauzi posvećuju golemu pozornost. Jer, snižena razina muškoga spolnog hormona ozbiljno utječe na zdravlje i kvalitetu života muškarca, kao i njegove obitelji i sredine u kojoj žive i rade.

Mogući razlog muškog nejavljanja liječniku pri pojavi simptoma je nedovoljna informiranost o andropauzi i mogućnostima liječenja, kao i stav o nedodirljivosti tipično muških karakteristika (poznata je šaljiva podjela faza u životu muškarca: mladost - srednja dob - i nisi se nimalo promijenio!)

Muškarci, primijetite li smetnje koje upućuju na početak andropauze, ne čekajte predugo do odlaska obiteljskom liječniku, a zatim i drugim specijalistima. Bude li potrebno, provedite i ordiniranu terapiju. Na taj način pomažete prije svega svom fizičkom i psihičkom zdravlju, ali i osobama u svojoj okolini, jer negativne posljedice andropauze mogu i njih pogoditi.

Kako biste procijenili subjektivno stanje, prilažemo test za andropauzu. Ako je odgovor na pet ili više pitanja pozitivan, vaše stanje zahtijeva daljnju obradu te je uputno da se za početak obratite liječniku obiteljske medicine.

• Imate li 50 ili više godina?
• Imate li u posljednjih šest mjeseci smanjen libido (spolnu želju)?
• Imate li teškoća sa slabijom erekcijom?
• Osjećate li nedostatak mišićne snage i/ili izdržljivosti?
• Jeste li primijetili smanjenje visine tijela?
• Ne uživate u životu kao prije?
• Jeste li često sumornog raspoloženja, zabrinuti i/ili tužni?
• Osjećate li općenito nedostatak energije?
• Više se ne bavite sportom jednako često kao prije?
• Zaspite li često neposredno nakon večere?
• Imate li bolove u zglobovima i mišićima?
• Imate li iznenadne napade znojenja ili osjećaja vrućine?
• Umorni ste, a teško zaspite ili se rano budite?
• Jeste li često napeti ili nervozni?
• "Lako planete" i ne možete se obuzdati?