10 koraka prema uspješnom dojenju

Žensko zdravlje / Trudnoća i majčinstvo prof. prim. dr. sc.   Milivoj Jovančević dr. med., spec. pedijatar

Bolnice - prijatelji djece u svojim rodilištima provode mjere za zaštitu, poticanje i održavanje dojenja koje omogućavaju majci koja želi dojiti svoje dijete svu potrebnu podršku i uvjete da to uspješno i ostvari

Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF su 1992. pokrenuli globalnu akciju „Bolnice - prijatelji djece“ (BabyFriendly Hospital), odnosno razvile globalne kriterije temeljene na „10 koraka prema uspješnom dojenju“ koje moraju zadovoljiti rodilišta i bolnice da bi dobile tu titulu.

Navedena titula javno se dodjeljuje rodilištima koja provode mjere za zaštitu, poticanje i održavanje dojenja te omogućavaju majci koja želi dojiti svoje dijete svu potrebnu podršku i uvjete da to uspješno i ostvari. Svaka ustanova koja pruža usluge rodiljama i brine se za novorođenčad, odnosno ima oznaku „Bolnica - prijatelj djece“, u praktičnom smislu treba provoditi sljedećih deset koraka prema uspješnom dojenju:

1. Imati ispisana pravila o dojenju kojima se rutinski koristi cjelokupno zdravstveno osoblje - dojenje treba biti organizirano kao svaka druga bolnička aktivnost u rodilištima i svim jedinicama koje se brinu o dojenčadi, a pisana pravila i upute trebaju biti postavljeni na vidljivo mjesto kako bi bili dostupni osoblju koje se brine o majkama i bebama.

2. Podučiti sve zdravstveno osoblje vještinama potrebnim za primjenu tih pravila - edukacija zdravstvenog osoblja o teorijskim i praktičnim aspektima dojenja - tečajevi za vježbanje dojenja - osnove o tome kako treba dojiti.

3. Informirati sve trudnice o dobrobitima dojenja i kako se doji - u jedinicama za prenatalnu skrb (dispanzer za žene) informirati i savjetovati sve trudnice (podučavanje trudnica) o važnosti i dobrobiti dojenja u prvih četiri do šest mjeseci te osnovnim vještinama kako treba dojiti.

4. Pomoći majkama da počnu dojiti unutar pola sata nakon rođenja djeteta - majke koje su imale normalan porod trebaju unutar pola sata nakon poroda dobiti svoju bebu da je drže uza se (kontakt kože s kožom) najmanje 30 minuta, pri čemu im osoblje treba ponuditi pomoć da počnu dojiti; majke koje su rodile carskim rezom trebaju pola sata nakon što su se osvijestile dobiti svoju bebu da je drže u kontaktu kože s kožom.

5. Pokazati majkama kako se doji i kako sačuvati izlučivanje mlijeka, čak i ako su odvojene od svoje dojenčadi - zdravstveno osoblje treba majke podučiti pravilnom postavljanju/prihvaćanju dojke i tehnikama izdajanja - majkama koje su odvojene od djeteta zbog bolesti ili drugog razloga treba pomoći da potaknu i zadrže laktaciju čestim izdajanjem mlijeka (podučavanje o izdajanju mlijeka).

6. Novorođenčadi ne davati nikakvu drugu hranu ili piće već samo majčino mlijeko, osim ako to nije medicinski uvjetovano - svim bebama koje se doji ne daje se druga hrana ili piće osim majčina mlijeka, osim ako je to potrebno zbog medicinskih razloga.

7. Prakticirati „rooming-in“ - svim majkama i bebama koje nakon poroda ne zahtijevaju dodatnu skrb i njegu omogućiti da budu zajedno 24 sata dnevno (tzv. rooming-in) - dijete se cijelo vrijeme nalazi u kolijevci pored majčina kreveta, izuzevši kratko vrijeme potrebno za bolničke procedure ili ako za odvajanje postoji razlog. „Roomingin“ je angloamerički, međunarodno prihvaćen pojam za zajednički smještaj i zbrinjavanje majke i novorođenčeta u rodilištu. U rodilištima koja imaju „rooming-in“ novorođenče se nakon rođenja ne odvaja od majke, nego su stalno zajedno, u istoj prostoriji, tako da majka može dojiti kad dijete to zatraži. Cilj „rooming-ina“ je optimalno psihološko i fizičko povezivanje majke, novorođenog djeteta i cijele obitelji te uspostavljanje dojenja.

8. Poticati majke da doje na traženje (novorođenčeta) - majke ne smiju imati zapreke u učestalosti i trajanju podoja - treba im savjetovati da hrane svoju bebu kad god je gladna ili koliko god često želi te da je trebaju probuditi ako spava predugo ili ako su im prsa prepuna mlijeka = hranjenje na zahtjev djeteta (osam do deset puta tijekom 24 sata).

9. Ne davati umjetne dudice ni dude varalice djeci koju se doji - bebe se ne hrane na bočicu s dudicom, niti im se daju dude varalice.

10. Poticati osnivanje grupa za podršku dojenju i uputiti majke na njih pri njihovu izlasku iz bolnice - razmatraju se planovi o hranjenju bebe nakon odlaska iz bolnice - majkama treba preporučiti povezivanje s grupom za podršku dojenju (ako im odgovarajuća podrška nije dostupna u njihovim obiteljima) - pri otpustu, majku treba usmenim savjetovanjem ili tiskanim materijalima uputiti na grupe za podršku dojenju izvan bolnice koje postoje na tom području, a gdje mogu dobiti savjet i pomoć u vezi s dojenjem. Sustav podrške dojenju putem praćenja svih majki nakon otpusta uključuje rani poslijenatalni ili laktacijski klinički pregled, kućni posjet, telefonski poziv.
 

Nacionalne i međunarodne organizacije koje sudjeluju u promicanju dojenja

- UNICEF 
- Ured za Hrvatsku i Sloveniju, Savska cesta 41, Zagreb
- Komisija za koordinaciju pomoći i zdravstvenu zaštitu djece - Radna grupa za dojenje - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, Zagreb
- GIFA (Geneva Infant Feeding Association), Geneva, Switzerland
- IBFAN (International Baby Food Action Network), Penang, Malezija


Izvor fotografije: Shutterstock
 

Datum objave članka: 1. 6. 2018.
izdvojeni proizvodi